Jump to content

osica

Korisnik
  • Broj objava

    64
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je osica objavio

  1. Marianela je napisao:

    Pozdrav! Vidjela sam jednu temu od prije vezanu za otkazni rok, tj. da li on ulazi u staž pa me zanimalo malo detaljnije s obzirom da se nalazim u sličnoj situaciji.

     

    Konkretno u mom slučaju dobila sam odluku o otkazu ugovora, poslovno uvjetovano. Zaposlena sam 23.09.2009. godine i u odluci piše da nemam pravo na otpremninu s obzirom da nisam pune dvije godine radila. Međutim, ako je točno da otkazni rok ulazi u radni staž tada bi meni zadnji dan bio 30.09.2011., da ne spominjem da mi je ostalo još 18 dana neiskorištenog godišnjeg odmora koji su mi također dužni platiti, znači ako se sve zbroji ispada pune dvije godine i gotovo mjesec dana. Odluka je potpisana 29.08. i imam pravo žalbe u roku od 15 dana.

     

    Moje je pitanje što konkretno u ovom slučaju mogu učiniti, tj. ima li smisla žaliti se bez potpore stručnjaka/odvjetnika?

     

    Unaprijed hvala i srdačan pozdrav.

     

    Podižem temu jer me zanima odgovor na sličnu situaciju tj.

     

    da li i otkazni rok ulazi u staž koji se računa kao osnovica za pravo na otpremninu.

     

    molim brzi odgovor, jer ističe rok za podnošenje Zahtjeva za zaštitu prava

     

    Konkretno; radnik je zaposlen 14/09/2009, a odluka o otkazu je usmeno priopćena 07/09, pismeno bi trebali dobiti danas-sutra

     

    znači tek 14/09 ove godine navršava dvije godine neprekidnog rada i stekao bi pravo na otpremninu, ali odluka o otkazu je donesena prije tog datuma?

  2. FTomica je napisao:

     

    ...tako da su mi se oni opet javili, ali ovim putem iz Općinskog suda zaključkom da se izjasnim što moja "žalba" točno predstavlja.

     

    a) prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u smislu odredbi čl. 53. i 54. Ovršnog zakona, kojim ovršenik pobija rješenje o ovrsi u cijelosti ili djelomično - u dijelu kojim joj je naloženo da nadmiri tražbinu ili u dijelu kojim je određena ovrha, odnosno

     

    b) prijedlog za odgodu ovrhe u smislu odredbi čl. 61. OZ-a, ukoliko ovršenik ne osporava postojanje i visinu tražbine određene rješenjem u ovrsi.

     

    Ako se ovršenica (piše ovršenica makar sam ja muško) u danom roku p navedenom ne izjasni, sud će sukladno odredbi čl. 54. st. 1. OZ-a smatrati da se radi o prigovoru, kojim rješenje o ovrsi pobija u cijelosti.

     

     

    Sad me zanima kaj mi je najbolje raditi, jer novaca u obitelji nažalost nemamo i svelo se sve na to da preživljavamo lagano iz dana u dan dok neuspješno tražimo posao.

     

    Hvala unaprijed !

     

    ne treba ti nikakav patern za traženje odgode; ti MORAŠ u "navedenom roku" pismeno odgovoriti sudu na zaključak koji su donijeli, jer u suprotnom se smatra da ne tražiš odgodu , već pobijaš ovrhu, što će ti samo zakomplicirat stvar

     

     

    Tek, kad dobiješ odgovor na zahtjev za odgodom, onda se dogovaraj kako ćeš otplaćivat dug.

     

    Pazi na rokove i potvrde o slanju papira; uvijek poštom s povratnicom ili osobno na urudžbeni odjel.

  3. Ako zi zaista smeta TO što svi mogu vidjeti slike djeteta i ništa drugo, možeš je upozoriti da promijeni sigurnosne postavke, tako da slike ne budu dostupne svima, već samo odabranim korisnicima facebooka, koji su joj na listi prijatelja npr.

     

    Obzirom da si ti vidio slike, a pretpostavljam da nisi na listi prijatelja bivše žene, onda isto tako pretpostavljam da su slike dostupne svima na facebooku.

  4. zašto se ljudi zapiknu na krivu nit u nečijem postu i onda rasprava ode na sporedne detalje

     

    čovjek je započeo temu o jednom, mogu reći nedorečenom zakonu tj. praksi, i kakve veze ima jeli uporijebio deminutiv

     

    ja sam isto često razmišljala o tome kome služi alimentacija i ne bi li trebala i osoba koja prima alimentaciju dokazati da je troši upravo na ono čemu je namjenjena

     

    slično je i s porodiljnim naknadama; uzima se samo prosjek majčine plaće, a ne primanja kućanstva, što dovodi rodilje u skroz neravnopravan položaj, ali to je druga tema

    Mobbing - my story

    ja dobijem odmah gastritis kad pročitam ovakve priče; pa čak i ako oduzmem jednu dozu subjektivnosti, opet ostaje gorak ukus

     

    iskreno se divim ljudima koji mogu otrpjeti takvo ponašanje,a da ne puknu i ne srežu svima u lice što ih sljeduje :psuje:

     

    i to još u državnoj službi... :jok:

  5. ako su vam neto putne troškove dodali na bruto iznos onda u konačnici primate manju naknadu za putne troškove

     

    ne vidim zašto to rade jer su putni troškovi ionako neoporezivi pa prema tome firma ne dobiva ništa, a vi gubite razliku koju su obračunali kao porez

     

     

    u svakom slučaju naknadu za putne troškove morate dobivati u punom iznosu (cijena mjesečne karte ili cijena koja je već dogovorena)

    mislim da sve drugo nije legalno

  6. ne znam kako će se ove godine kontrolirati porezne obveze, ali npr. na mjestu tvoje mame ja jednostavno ne bi podnije poreznu prijavu, osim ako nije obavezna podnositi je po nekoj drugoj osnovi

     

    većina ljudi podnosi prijavu radi povrata poreza, pa ako izračuna da u konačnici postoji razlika za uplatu a ne za povrat poreza, neka ne podnosi prijavu i :raspa:

  7. Spleecho je napisao:

    Sad mi nije jasno zašto 0.25, ako ja i bivša žena dijelimo sina po pola na kartici.

    Pretpostavljam da Rodni list mora bit "mlađi" od 6 mjeseci ili godine dana...

     

    Pitam ovo iz razloga što sam se upravo zaposlio, pa me zanima da li moram prijaviti malog na poreznu karticu prije nego li mene prijavi firma, ili nije bitno, da bi na kraju godine ostvarivao pravo na olakšicu.

     

    olakšica na prvo dijete je takva da se faktor osobnog odbitka uvećava za 0,5, što znači da je osobni odbitak ukupno 1,5

     

    ako ga dijelite sa ženom; pola od 0,5 je 0,25, pa ćete vi u prijavi upisati ukupno 1,25 pod faktor osobnog odbitka

     

     

    do sada je bilo dovoljno dostaviti kopiju rodnog lista, nije bitan datum izdavanja

     

    dijete ne morate uopće upisivati u poreznu karticu, jer najčešće privatne firme isplaćuju dogovorene neto plaće pa bi u tom slučaju porezna olakšica išla njima u korist

  8. ako ste koristili privatnu karticu za plaćanje stvari za firmu onda ste iz blagajne firme trebali dobivati isplatu za potrošene iznose odmah po dostavi računa

    tim novcem ste trebali plaćati dug prema Americanu

     

    za kartičnu kuću vi ste privatna osoba koja je svojom karticom kupovala stvarii, ali nije plaćala račune

     

    nije mi jasno kakav ste dogovor imali s firmom u kojoj ste radili

     

    kad ste odlazili iz firme tj. kad se zatvorila, morali ste se sjetit da je ostao dug koji nitko nije platio

     

    moj je savjet ; rješavajte dug što prije jer vam odgađanjem samo rastu kamate

    dok vi otplatite 33000 kuna s po 300 kn mjesečno, kamate će narasti još par tisuća kuna

    nemojte ignorirati rješenja koja primite, provjerite je li dobar obračun kamata u rješenju pa se žalite na vrijeme

     

    ako dobijete rješenje suda na koje nije moguće uložiti prigovor, najbolje što prije rješavati dug jer je zatezna kamata mislim 14%

  9. Kako bi smanjila troškove ovršnog postupka, sama sam (za ime firme) sastavila prijedlog za ovrhu na ŽR druge firme-ovršenika temeljem vjerodostojne isprave, ali me muči još nekoliko praktičnih pitanja:

     

    -u koliko primjeraka se javnom bilježniku dostavlja prijedlog?

    - u koliko primjeraka se dostavljaju prilozi (vjerodostojne isprave)?

    - koliko ovjerenih rješenja dobivam tj. moram li dodatno tražiti primjerak za sebe, za banku, za ovršenika?

    -pretpostavljam da sama moram rješenje dostaviti ovršeniku, čekati 8 dana da on uloži ili ne uloži prigovor j.b.-u i nakon toga isto rješenje s dopisom poslati u banku -točno?

    - ukoliko se uloži prigovor, na koji sud se prenosi postupak - obzirom da je ovršenik sa sjedištem u drugom gradu?

     

    -je li to sve?

     

    i još jedna sitnica, jel se prijedlog sastavlja na memorandumu firme ovrhovoditelja ili na bjanko papiru? :vrti:

     

    hvala

  10. triax2 je napisao:

    Svakako trebate odvjetnika, još bolje, nekog financijskog vještaka!

     

    Trebali biste pronaći sve odluke ZABE o visini te promjenjive kamatne stope na dug po tekućem računu, zatim od 11/2004 imate Uredbu o visni maksimalnih ugovorenih kamatnih stopa ( 19 %) sukladno Zakonu o kamatama, a nakon toga od 01.01.2008.g. najviša stopa ugovorne kamate između osoba od kojih najmanje jedna nije trgovac je 14%.

     

    I, naravno, kamate se ne pribrojavaju glavnici!

     

    ovo je sve točno, samo pitanje je još- koja se kamatna stopa primjenjuje na dug; dogovorena koja je vrijedila u trenutku nastanka duga 28%, ona koja vijedi po današnjem zakonu(maksimalna dopuštena) ili se obračunava po razdobljima kako je koja bila na snazi.

     

    Kamate na kamatu definitivno nisu zakonsi dopuštene.

  11. nisam odvjetnik, pa ne znam je li vaša ovrha ispravna, ali ako je sud donio odluku na koju nemate pravo žalbe - onda vjerojatno i je

     

    Budući da se zakon mijenjao i donosio u proteklih nekoliko godina, ne znam koji se zakon primjenjuje na vaš slučaj, ali evo vam u nastavku nekoliko crtica iz zakona, pa možda pomogne:

     

     

    ...Limitiranje najviše stope ugovorne kamate :

     

    Stopa ugovornih kamata između osoba od kojih je barem jedna nije sa statusom trgovca,ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora,odnosno na dan primjene ugovorne kamatne stope,ako je ugovorena promjenljiva kamatna stopa..

     

    od 1. I 2008. god. stope najviše dopuštene ugovorne kamate i zakonske zatezne kamate su slijedeće:

     

    Najviše Ugovorne kamate ( čl. 26. Z.O.o.-a )

     

    - između osoba od kojih barem jedna nije trgovac 14 % a ako su kamate ugovorene ali nije određena stopa 3,5 %

    Zatezne kamate ( čl. 29.Z.O.o.-a )

     

    -na ostale odnose (odnos između osoba od kojih barem jedna nije trgovac- između trgovca i fizičke osobe,odnosno između fizičkih osoba; odnos između trgovaca ako se ne radi o trgovačkom ugovoru kao i kod svih izvanugovornih odnosa ) 14 % ...

     

     

    Po svemu sudeći morat ćete pored glavnice platiti i ugovorenu kamatu, troškove postupka i zakonsku zateznu kamatu na te troškove , a sve se obračunava od dana nastanka duga do dana naplate.

     

    Jedino što je ug. kamata 2001. bila 28%, a po današnjem zakonu ne bi mogla biti veća od 14 %.

    bojim se da tu ne možete ništa popraviti jer je sud donio odluku da je rješenje o ovrsi iz 2001. valjano tj. da se isplati dug po tom rješenju

  12. najprije, mislim da je zastara 3 godine

     

    ja bi za početak ignorirala račun, nema dokaza da ste ga poštom primili, a ako ste sigurni da niste nikad i nigdje potpisli otpremnicu ili kakav revers čekajte da vam eventalno pošalje opomenu ili ovrhu pa ćete se žaliti i dokazati da niste nikad ništa ni kupili

     

    samo pripazite na rješenje o ovrsi, kratak je rok za žalbu, a ako ne reagirate, naplatit će se

  13. samo podižem temu, jer me muči slična stvar,

     

    tj. ukoliko se ovrhom ne može naplatiti s računa d.O.o. poduzeća jer nema novca na računu, na koji način je naplata moguća

    (znam da obrtnici jamče i osobnom imovinom)

     

    može li se pokrenuti ovrha nad imovinom poduzeće, ako je ima, odnosno može li se pokrenuti sudska tužba protiv vlasnika d.O.o. i tražiti naplata od njegove imovine?

     

     

    hvala

  14. ako se pokrene ovrha, banka sama računa zateZne kamate do dana naplate

     

    inače zatezne kamate su sada(od 01.01.08) 17% i računaju se jednostavnim kamatnim računom od dana dospijeća do dana naplate odn. dana opomene

     

    kamata=(glavnica x br.dana dugovanja x 17%)/365

     

    slobodno zaprijetite ovrhom, sada svi znaju da ako imate valjanu dokumentaciju za ovrhu(račune) - to ide brzo i na kraju će platiti i troškove vašeg odvjetnika, javnog bilježnika i zatezne kamate, samo ako imaju novca na računu

     

     

    ako znate da nemaju novaca i neće ni imati procjenite sami rizik

  15. privatno poduzeće je privatnoj sobi prodalo robu (na povjerenje) za koju je dogovoreno da je plati u 24 mjesečne rate uplatama na naš žiro račun,

     

    osoba je platila nekoliko prvih obroka i onda prestala, zvali smo , slali opomene, ali nismo uspjeli stupiti ni u kontakt

     

    ima li realne šanse da se ovršnim postupkom (i nad čim obzirom da je osoba student) naplati potraživanje?

    tekući račun s kojeg su stigle uplate je vjerojatno već zavoren

     

    iako je od datuma fakture prošlo više od tri godine, dug ne može ući u zastaru obzirom da je dužnik djelomično platio dug ili...?

     

    hvala

  16. često primjećujem kako ljudi na ovom forumu počmu polemizirati o moralu , etici i ko zna čemu umjesto da daju jednostavan odgovor na pravno pitanje

     

    ja na žalost ne znam odgovor na pitanje, ali iz vlastitog iskustva znam o čemu žena govori, a to je da u nekim rodilištima ili bolje reći kod nekih liječnika i primalja, ulaskom u rađaonu gubite pravo glasa, a zbog fizičkog stanja i bilo kakvog utjecaja na tok poroda

     

    (jedna od nebuloza (za mene -laika) je i standard rezanja pri epizotomiji, u HR se uvijek reže lijeva strana, bez obzira koliko puta rađali :vrti: )

     

    dakle, zato mislim da pitanje nije postavila s namjerom da vidi unaprijed kako izvući lovu, nego da vidi s kojim argumentima bi eventualno mogla nastupiti prema liječniku koji bi radio protivno njenoj volji

     

    moj osobni ne-pravni savjet je;na prvom porodu nemojte unaprijed zabranjivati epizotomiju jer ne znate kakav će izgon biti, možda će vam olakšati, a za drugi put ćete već biti "pametniji"

  17. radimo u privatnoj firmi, d.O.o.; djelatnost: trgovina

     

    Da li automatski i za nas vrijede stavke kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine? Ili to potpisuju samo određena trgovačka društva kao npr. veliki trg. lanci i sl.

     

    Naime, znam da Zakon o radu propisuje minimum prava za radnika , i na radnika se uvjek primjenjuje ono pravo koje je povoljnije za njega ukoliko je nekim drugim aktom drugačije određeno.

    Budući da u firmi imamo i interni Pravilnik o radu, da li se prilikom ostvarivanja svojih prava radnici mogu pozivati i na kolektivni ugovor ili on, da bi vrijedio za nas, mora biti de facto potpisan?

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija