Gojkara

Koji su mehanizmi otkrivanja pušenja na radnom mjestu? Da li je nužno da baš inspektor na licu mjestu otkrije pušače, ili?

Da li bi mi netko znao opisati (barem otprilike) što se događa (proceduralno) nakon što neka visokoškolska ustanova dobije uskratu dopusnice kao preporuku od strane AZVO-a (agencije za vrednovanje obrazovanja)?

Da li bi mi netko znao opisati (barem otprilike) što se događa (proceduralno) nakon što neka visokoškolska ustanova dobije uskratu dopusnice kao preporuku od strane AZVO-a (agencije za vrednovanje obrazovanja)?

Po mom mišljenju, daleko ozbiljnije ovdje od prijetnje bilo bi poticanje na spomenuta kaznena djela. Što se dokazivanja tiče, to je objektivan problem, jer se sve svodi na subjektivne (personalne) dokaze, riječ protiv riječi. Snimka, ukoliko nije uz suglasnost snimane osobe, bila bi kazneno djelo. Iako, zavisi o točnim okolnostima slučaja, možda i ne bi bila.

To sam i mislio. Nije mi jasno kako bi onda trebao postupati sud u slučaju da postoji takva situacija, gdje niti ima snimke niti ima svjedoka niti pisanog traga, a teoretski prijetnje (usmene) je možda zaista i bilo (neovisno o tome da li nadređeni onda to negira). Zar sud može uzimati u takvim situacijama u obzir "personalne" dokaze?

Imao bih jedno hipotetsko pitanje.

Ako recimo, nadređeni unutar neke javne ustanove ili tvrtke usmenom prijetnjom (KZ čl. 139. st. 3.) od podređenog zahtjeva da učini nešto što je protuzakonito (npr. krivotvorenje isprave ili falsificiranje tuđeg potpisa) - kako dokazati tu prijetnju ako nema svjedoka? Dakle po situaciji, bi u situaciji bili samo njih dvoje (nadređeni i podređeni).

Isprike ako je već o ovoj temi bilo govora, no na prvi pogled ne vidim da se već raspravljalo o tome.

Dakle ovako:

Da li se dekanski rok (koji se u pravilu odrzava pocetkom listopada) racuna kao ispitni rok iz nove 2014/2015 ak. godine ili kao ispitni rok koji se odnosi na proslu 2013/2014 ak. godinu? Konkretnije pitano, da li se svim onim studentima koji prijave nesto na dekanskom roku to racuna kao prvi izlazak na ispit u 2014/2015 ili se nadovezuje na broj izlazaka iz 2013/2014? Tj. ako je netko tokom 2013/2014 vec izasao 4 puta na jedan ispit (i sve pao) vise ne moze taj ispit prijaviti sada na dekanskom roku (jer bi fakticki to bio 5. put)?

Da li će C (suvozač) biti kazneno odgovoran za kazneno djelo davanja lažnog iskaza ako na sudu tvrdi da zbog tadašnje alkoholiziranosti i proteka vremena nije u stanju više sa sigurnošću reproducirati taj događaj?

Da, no ti mogući razlozi će ostati neutvrđeni, pogotovo ako A (vlasnik) tvrdi da ne zna, a B tvrdi da nije uopće upravljao vozilom tada.

Može reći samo kome je vozilo dao na upravljanje jer ne može i nije znao tko je upravljao vozilom u trenutku zaustavljanja.

Pitanje je kakvu će izjavu dat policijaci koji su vozilo zaustavljli.

Ne piše zašto se osoba B nije htjela zaustaviti na znak policije?

Ne piše, razlozi su nepoznati. Ima li to uopće ikakvu ulogu?

Da li u slučaju ako A (vlasnik) i dalje tvrdi na sudu da nezna tko je upravljao (dakle ne daje podatke) epilog prekršajnog postupka opet ovisi samo o izjavi C?

To mi je jasno. No međutim, da li B (vozač) može onda pobijati bilo šta što C (suvozač) kaže s obzirom da je C ipak u trenutku davanja iskaza bio pod utjecajem alkohola? Da li se to može klasificirati kao neubrojivo stanje?

Biti će bitno što će reći na sudu.

A što ako C (suvozač) na sudu tvrdi da zbog tadašnje alkoholiziranosti i proteka vremena nije u stanju više sa sigurnošću reproducirati taj događaj, a A (vlasnik vozila) tvrdi da i dalje ne zna tko je upravljao, tj. ne daje vjerodostojne podatke?

Slučaj mi djeluje kompleksno, i zato pitam u prvom postu da li može doći do "preusmjeravanja" prekršajne odgovornosti.

A da li se izjavu osobe © može uopće uzimati kao mjerodavnu s obzirom da je prilikom davanje izjave (dakle neposredno nakon događaja) imao izmjeren 1 promil?

A i C mogu potvrditi da je B vozio i on će biti sankconiran.

A što ako A tvrdi da jednostavno ne zna tko je vozio, dakle ne navede uopće ikoga?

Evo jedan hipotetski slučaj, molim za vaša stručna mišljenja. Dakle, riječ je o prekršaju nezaustavljanja vozila na policijski znak.

Osobe A (vlasnik vozila) prepusti osobi B ključeve od njegovog automobila. U taj automobil uđu osoba B i C. B je vozač, C je suvozač. B i C se voze po gradu u noćnim satima sve dok ne naiđu na prometnu policiju koja izdaje znak za zaustavljanje vozila. Vozač B zanemari znak policije i počne izbjegavati mjesto gdje je samim time počinio prekršaj. Policija kreće za njima. Vozač B na određenom mjestu zaustavi vozilo, izlazi iz vozila i počinje bježati. Suvozač C isto izlazi iz vozila i počinje bježati. Policija koju sekundu poslije, staje iza njih i vidi ih oboje - krenu za njima, jedan za B drugi za C. Vozač B utekne, dok suvozač C biva uhvaćen. Policija ispita C što se to dogodilo - C tvrdi da je bio suvozač i kaže vjerodostojne podatke o vozaču B (dakle ime i prezime) i da je vlasnik vozila osoba A. C biva podvrgnut alkotestu, izmjeri ravno 1 promil. Policija ga pušta a automobil ostaje stajati tamo preko noći gdje je i ostavljen.

Nakon mjesec dana stiže prekršajni nalog zbog nezaustavljanja policiji osobi B (vozaču). Osoba B ulaže prigovor tvrdeći da to nije bio on koji je upravljao vozilom, jer u suštini protiv njega imaju samo izjavu od C da je on upravljao vozilom...

Pretpostavljam da prigovor ide dalje na odlučivanje prekršajnom sudu. Što je moguće za očekivati u daljnjem postupku, tj. koji su mogući epilozi - preusmjeravanje prekršajnog naloga vlasniku vozila (osobi A) ili suvozaču (osobi C)? Nešto treće?