Jump to content

split15

Korisnik
  • Broj objava

    47
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je split15 objavio

  1. prije 3 sati , Spitfire je napisao:

    Ovo bi bio odgovor i za pitanje postaveljeno u driugoj temi. Za postupanje prema nelegalnom objektu trebala bi prvo postojati nekakova prijava nadležnoj inspekciji. U tom postupku nadzora građ. inspektora stranke mogu biti sudionici u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik zemljišta na kojemu je izgrađena građevina i nositelji drugih stvarnih prava na tome zemljištu odnosno građevini. Ako do toga dođe, kao i dalje trenutni vlasnik zemljišta, otac bi trebao dokazivati ugovorom da je dotični stekao pravo vlasništva njime da bi se inspekcijski nadzor odnosno mjere izrečene rješenjem provele prema kupcu kao investitoru.  

    ne vjerujem da će doći do toga da će ga tko prijaviti ukoliko nije do sada ali eto volim biti spreman na sve

    međutim, druga stvar, sad sam siguran da se kupac neće moći nikad uknjižiti na poljoprivredno zemljište, što znači da ja nasljeđujem to zemljište nakon očeve smrti, kakva je onda situacija sa kupoprodajnim ugovorm između kupca i mog oca, da li će on i dalje pravno vrijediti ukoliko se kupac nije uknjižio?

  2. prije 10 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

    Kupac koji nije iz EU neće vjerojatno nikad moći steći poljoprivredno zemljište u RH, odnosno upisati se u zemljišnu knjigu kao vlasnik, barem dok se ne promijeni čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Jedina je opcija obeštetiti kupca za izgrađenu nekretninu i vratiti mu novac za kupnju, jer će u slučaju sudskog spora do toga ionako doći, po mom mišljenju.

    Otac ne može prodati zemlju drugoj osobi, a da ne odgovara za prijevaru, odnosno da ne snosi neke druge građanskopravne posljedice svog čina, ne može niti oduzeti nekretninu graditelju bez plaćanja cijene, jer je očigledno gradnjom kuće došlo do poboljšanja i povećanja vrijednosti nekretnine. Ne može se pozivati na to da je stranac gradio bez njegove suglasnosti, jer kupoprodajni ugovor govori u prilog tome da kupac nije znao ni morao znati da gradi bez njegove suglasnosti, nego je mogao opravdano očekivati da ima suglasnost vlasnika za gradnju.

    Opcija za kupca je eventualno, ako je to moguće, prenamjena zemljišta u građevinsko (no za to su potrebni uvjeti koji se odnose na prostorne planove itd.), što će nešto koštati, ali tada se uz uvjet uzajamnosti od strane države čiji je državljanin može uknjižiti bez ikakvih ograničenja, ili ako uzajamnosti nema, uz odobrenje Ministarstva pravosuđa.

    Više ovdje.

    Opet ponavljam, oca mi ne zanima više ta zemlja niti ta nekretnina na toj zemlji, niti ima novaca za otkup ičega, samo ga brine što je on i dalje stvarni vlasnik u zemljišnim knjigama a kupac je tu ilegalno izgradio kuću, i tko će snositi pravne posljedice ukoliko netko kupca prijavi zbog nelegalne gradnje, kako se zaštiti od toga?

    otac ne živi u istom mjestu i nije mogao nikako biti upoznat šta taj radi sa tom zemljom, niti ga je to zanimalo s obzirom da je prodao zemlju, jedina greška mu je što nije bio upoznat da se ovaj neće moći uknjižiti i to je to, odvjetnici ga nisu upoznali s tom stavkom

    uglavnom iritira činjenica da si upisan kao stvarni vlasnik u zemljišnim knjigama a prodao si zemljište

  3. prije 1 sat, slavko1941 je napisao:

    Uz dužno poštovanje vaš je otac trebao znati kome prodaje negrađevinsku parcelu.

    Ako nije čestica prošla upis zemljište i dalje ostaje u vlasništvu prodavatelja i vlasnik je trebao poduzeti mjere protiv gradnje na njegovoj parceli.

    Budući da je na njegovom vlasništvu sagrađen objekat isti je njegovo vlasništvo i vjerovatnost postoji da slijede posljedice obzirom da kupoprodajni ugovor nije proveden.

    kako je mogao znati kome prodaje, javio se kupac zainteresiran za kupnju, nikad ga vidio niti čuo, niti je bio sumnjiv niti čudak

    da je znao da taj gradi možda bi i poduzeo mjere, ali opet kako je to mogao znati, ta zemlja nije u istom gradu gdje živi

    ali šta to sada znači, da moj otac recimo može bez problema prodati sada opet tu zemlju nekome drugome bez ikakvih problema, ili doći u tu kuću koju je izgradio i prisvojiti je sebi, i sve to bez da ne mora kupcu vraćati novce koje je platio za kupnju zemljišta, šta mu je sada činiti?? je li može poništiti kupoprodajni ugovor s obzirom da ovaj radi nelegalne radnje na zemlji, i da li u tom slučaju mora vratiti novce tom kupcu?

  4. otac je prodao poljoprivredno zemljište stranom državljaninu, i to iz države koja nije članica EU, kupcu je odbijena uknjižba i izgleda da se neće baš tako lako moći uknjižiti zbog striktnih pravila naše države glede prodaje poljoprivrednih zemljišta strancima, pogotovo ako ne dolaze iz EU, i sada moj otac ostaje jedini i stvarni vlasnik tog zemljišta kao da ga i nije nikome prodao, s obzirom da kupac postaje stvarni vlasnik tek kad se uknjiži u zemljišnik, a kao što sam rekao, u ovom slučaju izgleda da neće uspjeti u tomu

    e sada je stvar u tomu, kako je kupac na to poljoprivredno zemljište nelegalno izgradio kuću, bez ikakvih dozvola s obzirom da je negrađevno zemljište, sutra da se nešto dogodi sve pravne posljedice snosi moj otac s obzirom kako je on stvarni vlasnik, ili igra ulogu da na račun kupoprodajnog ugovora može zaštitit sebe?

  5. , Ruby_Danderfluff je napisao:

    Pravno prestajete biti vlasnik upisom druge osobe u zemljišnu knjigu, a ne samim sklapanjem pravnog posla. Ako se kupac ne uknjiži, savjetujem da ga uknjižite Vi, ako Vam to dopusti gruntovnica, pa i po cijeni od 250,00 kn, jer sve obveze vezane uz to zemljište i dalje terete Vas. Ugovor nije ništetan dok god se može provesti, a ja vjerujem da ga netko ne želi provesti kako možda njegovi vjerovnici ili netko sličan ne bi znali da je on nešto kupio i da nešto ima.

    kupac želi provesti ugovor nego je stvar u tome, kako sam tek saznao, s obzirom da je kupac stranac i da je kupio poljoprivredno zemljište, kako su mi rekli država ima striktna pravila za strance glede kupnje poljoprivrednog zemljišta, i zbog toga je otežana uknjižba, neće ništa pomoći ni da ga ja idem uknjižiti.

    e sad ono što mene brine, kupac je na to poljoprivredno zemljište izgradio kuću, kako ja volim biti spreman na svakakve promjene okolnosti, znači dok god sam ja upisan u zemljišnik kao vlasnik mene bi se teretilo ukoliko bi njega netko prijavio za nelegalnu gradnju, i ja bi snosio pravne posljedice, bez obzira što imam kupoprodajni ugovor s njime da sam mu to prodao, je li to točno?

  6. prodao sam zemljište prije nešto malo više od 5g, isplaćena mi je u cijelosti kupoprodajna cijena, međutim kupac do dan danas nije predao zahtjev za uknjižbom, još uvijek se ja vodim kao vlasnik tog zemljišta, kada ja pravno prestajem biti vlasnik, je li to onog trenutka čim u javnog bilježnika potpišemo kupoprodajni ugovor? ima li kupac koji zakonski rok do kada mora predati uknjižbu na zemljišnik ukoliko ništa nije navedeno u ugovoru? je li taj ugovor može sada postati ništavan?

  7. Prije 37 minuta, Borbena7 je napisao:

    Ovisi. Tražite da je pribavi službenim putem, radi potreba postupka.

    međutim kaže da trebam donijeti i oporuku od preminule a to nemam, predano je nekome, sad ne znam je li to na sudu ili u te bilježnice, gdje to inače bude?

    hvala na dosadašnjim odgovorima. još ovo zadnje, ima li gdje kakav primjer zahtjeva kako bi to trebalo izgledati?

  8. Prije 2 minuta, Borbena7 je napisao:

    Za ovo joj ne bi trebala nova rasprava.

    Ovisi. Tražite da je pribavi službenim putem, radi potreba postupka. 

    Da, trebalo bi biti gotovo taj dan.

    otkud joj onda pravo tražiti novu raspravu, šta ja sad tu mogu napraviti da se izbjegne nova rasprava?

    onda bi je opet trebao pisanim putem tražiti da pribavi oporuku radi postupka?

  9. Prije 13 minuta, Borbena7 je napisao:

    Ovisi o kakvoj riječi se radi. Nema razloga da se ne odazovete.

    piše 'zemljišni sud u supetru' a treba pisati 'zemljišni sud u splitu'

    naravno da ću se odazvati, međutim kaže da trebam donijeti i oporuku od preminule a to nemam, predano je nekome, sad ne znam je li to na sudu ili u te bilježnice, gdje to inače bude? koliko inače bi trebala trajati ta ostavinska, bi li to moglo biti riješeno taj isti dan ili se čeka neko vrijeme?

  10. , Borbena7 je napisao:

    Ukoliko Vam ovakvo postupanje bude predstavljalo trošak za Vaš kućni budžet, tada možete pismena i osobno odnositi njoj u ured, ali s tim da nosite u dva primjerka, jedan njoj u spis, a drugi sa potvrdom prijemnog štambilja Vama kao dokaz. I ovako ćete joj biti još dosadniji.

    poslao sam joj kako ste naveli i dobio sam pismeni odgovor od javne bilježnice, točnije ponovo sam dobio od nje poziv na ostavinsku raspravu koja je istu napravila prije više od 10g, je li ovo normalan postupak, sve šta je trebala promijeniti jednu riječ a sad me poziva na ponovnu ostavinsku koju je ista ta bilježnica provela prije više od 10g??

  11. Prije 30 minuta, Borbena7 je napisao:

    Ukoliko Vam ovakvo postupanje bude predstavljalo trošak za Vaš kućni budžet, tada možete pismena i osobno odnositi njoj u ured, ali s tim da nosite u dva primjerka, jedan njoj u spis, a drugi sa potvrdom prijemnog štambilja Vama kao dokaz. I ovako ćete joj biti još dosadniji.

    aha, a to ona treba kada donesem u ured na moj primjerak pečatom potvrditi da je primila?

  12. Prije 19 minuta, Borbena7 je napisao:

    Ne treba Vam odvjetnik za ovo. Napišite joj kratko i jasno, a nakon toga joj šaljite požurnice (naznačite požurnica br.1., požurnica br. 2. itd). Budite naporni, ali pisanim putem, tako da imate trag o svojoj aktivnosti i osnovu za traženje da sud preuzme spis ukoliko ona ne bude u nekom primjerenom roku to odradila. 

    bit ću itekako uporan i naporan, ako treba tjedno slati požurnice. samo ne znam je li ona dužna kad to riješi poslati to ispravno rješenje na moju kućnu adresu ili bi trebao doći tamo osobno provjeravati i preuzeti?

  13. Prije 36 minuta, Borbena7 je napisao:

    Pošaljite joj pismenim pute (preporučeno i s povratnicom) da hitno tražite uzimanje predmeta u rad, a nakon toga joj na ovoj svoj podnesak šaljite požurnice. Ukoliko ni to ne bude djelotvorno, onda od nadležnog suda zatražite (isto pisanim putem) da požure njen rad s obzirom da je ona sudski povjerenik u postupku ili da ovlašteni sudac dobije predmet u rad, a sve s ciljem žurnog okončanja postupka.

    hvala na odgovoru. je li to treba izgledati samo ono kratko napisati da je žurno ili bi bilo dobro da to napiše odvjetnik i pošalje?

  14. , Borbena7 je napisao:

    Kako Vam je i navedeno, obratite se javnom bilježniku koji je donio rješenje, da žurno donese ispravak tog rješenja, a sve kako bi se isto mogli provesti u zemljišnim knjigama.

    rekli su mi i na sudu da to treba riješiti javni bilježnik, bio sam kod nje 3 puta međutim ne znam zbog čega tjera svoj inat i neće to da riješi, inače su mi rekli na sudu da je ta malo luda, ne znam šta da radim, ili je stvarno luda ili želi mito, da li da se obratim odvjetniku, je li se može šta pravnim putem je tužiti i natjerati da to ispravi? više ne mogu ići kod nje jer gubim kontrolu, ovo je postalo nenormalno

  15. prije par godina sam dobio rješenje o nasljeđivanju od majke, i tek prošli tjedan sam uvidio da nije prošla uknjižba na mene, mislio sam da to ide automatizmom te nisam vodio računa, i kada sam išao na zemljišnik provjeriti zašto pokazali su mi grešku u rješenju, napisana je jedna kriva riječ koju treba ispraviti, ne sjećam se tko mi je dao to rješenje otprije, tko bi to sada trebao ispraviti, da li trebam tražiti novo rješenje na zemljišniku ili treba u javnog bilježnika da on to ispravi ili da novo??

  16. u vlasničkom listu su aktivne dvije plombe, tj. vode se dva različita predmeta, jedan iz 2017g a drugi iz 2018g, nisu uopće povezani, s obzirom da mi je trenutno hitnije da se riješi ovaj iz 2018g bio sam na zemljišniku u svom gradu da ih pitam zašto toliko dugo traje taj proces a veoma je jednostavno i brzo za riješiti, brisovni zahtjev, i zamolio sam ih da ako treba neka pauziraju taj prvi predmet i da riješe samo ovi drugi, međutim iznenadio sam se kad su mi rekli da ne mogu ići preko reda, tj. da se rješava godina po godina i tek kad se riješi taj prvi predmet da mogu preći na sljedeći, je li takva praksa inače da stranka ne može zatražiti pauziranje jednog svog predmeta i da se prebace na rješavanje tog drugog? 

    jer sad moram čekati tko zna koliko još da se riješi taj prvi predmet za koji su rekli da im je malo komplicirano za riješiti i traje već dugo, pitanje kad će biti riješen, a ovaj drugi predmet treba samo napraviti brisovni zahtjev na vlasničkom

  17. kakav je proces kad trenutni predstavnik više ne želi obnašati tu dužnost i nitko drugi od sustanara ne želi preuzeti tu funkciju, da li treba sa upraviteljom šta potpisivati kako bi to i službeno bilo potvrđeno da trenutni predstavnik više nije pod tom funkcijom?

  18. Prije 1 minutu, Borbena7 je napisao:

    Što je u odnosu na ove radnje poduzeo Upravitelj zgrade?

    nije uopće upoznat sa ovim problemima, nitko od stanara nije prijavio, nikoga nije briga, ali sad ću ga ju upoznati sa svime ovime, samo me eto zanima je li se isplati ulaziti u rješavanje svega ovoga, koliko će to trajati i hoće li se na kraju išta postići, s obzirom da svi znamo kako sve funkcionira u nas, pogotovo mi je važna ova zadnja stavka, dvorovi u prizemlju

  19. Imamo par slučajeva u našoj stambenoj zgradi te me zanima ima li tko iskustva u tome i kako ih riješiti, da li je moguće šta postići pravnim putem, tj. isplati li se i koliko bi to trajalo, evo primjera:

    - stanar je zauzeo zajednički prostor zgrade u podrumu i neće da izađe iz njega, isti je pod ključem kojeg ima samo taj stanar

    - stanar je proširio svoju drvarnicu u podrumu zgrade, i samim time zatvorio prolaz do vanjskog prozora zgrade, a prema glavnom projektu zgrade taj prostor mora biti oslobođen zbog pristupa prozoru, pretpostavljam zbog sigurnosti ukoliko bi došlo do požara ili čega već drugog

    - stanar koji ima stan u podrumu, suteren, je u zajedničkom prostoru zgrade, tj. ispod stepenica zatvorio taj prostor i koristi kao manju šupu

    - stanar je probio rupu u zidu pokraj svojih ulaznih vrata te postavio ventilaciju koja izlazi u prostor zgrade

    - stanari u prizemlju su napravili dvor, ogradili ga zidićem i postavili željeznu ogradu, kao i nadstrešnicu koja se naslanja na zgradu, da se razumijemo sve to je napravljeno prije 40g, naravno bespravno, i nesmetano to koriste svo ovo vrijeme, to nije na zemljištu zgrade već grada, šta se može poduzeti glede toga, ukoliko se pozove građevinska inspekcija šta može ista napraviti, da li nakon toliko godina im se može oduzeti taj bespravan prostor koji su samovoljno prisvojili sebi, tj. da li će morati to sve srušiti i ukloniti ili mogu dobiti legalnu dozvolu od grada za nastavak korištenja, u tom slučaju da li imamo pravo onda svi mi ostali stanari tražiti pristup tome dvoru i korištenje istog, kakav je zakon glede toga ako se to već dugo godina koristi, inače u glavnom projektu zgrade ti stanovi u prizemlju nisu imali pravo na dvor

     

    Etaziranje?

    Prije 1 minutu, Spitfire je napisao:

    Govorrite o građevini iz 1960 i procesu uknjižbe u ZK, pa  je moje pitanje radi li se ovdje o povezivanju Knjige položenih ugovora i ZK? Ukoliko je tako, u samom tome procesu utvrditi će se vlasništvo posebnih dijelova nekretnine, dakle etažirati će se, samo na jednostavniji način. I tako upisati u ZK.

    da to je povezivanje knjige položenih ugovora i zk

    znači kroz taj proces će se napraviti i etažiranje stanova, iako nitko nije izvidio ništa glede toga, onda će se oni vodit sa onim šta imaju biće upisano otprije kroz ugovore o kupnji, je li to taj jednostavniji način?

    Etaziranje?

    naša stambena zgrada je u procesu uknjižbe u zemljišnim knjigama, da li je moguće napraviti etažiranje ukoliko to još nije rješeno? inače svi stanovi imaju vlasničke listove ali samo nije napravljeno to etažiranje, i to nije nova zgrada već građena tamo 1960g samo tek prije 3g je prema zakonu predano da se uknjižimo u zemljišne knjige

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija