droit

Nije btino da li je dug plaćen prije primitak rješenja o ovrsi. Bitno je da li je plaćen prije pokretanja ovršnog postupka kao postupka prisilne naplate, a taj se pokreće podnošenjem prijedloga za ovrhu. Dakle, u ovom slučaju je plaćanje izvršeno nakon pokretanja postupka ovrhe te će stoga ovršenik (sada tuženik) biti dužan platiti troškove ovrhe i parničnog postupka. Ako se održi pripremno ročište taj trošak će se dodatno i bespotrebno povećati.

Dakle, moj savjet je da pokušate dogovoriti s hldingom da vam traošak smanje i da se ne održi pripremno ročište.

Nije točno da se pripremno ročište mora održati. Ono je zakazano ali tužitelj može povući tužbu i sud će u tom slučaju odgoditi pripremno ročište. Tužitelj Zg hodling bi mogao pristati na povlačenje tužbe ukoliko se postigne dogovor u pogledu troškova. NA pripiremnom ročištu zapravo i nemate o čemu raspravljati (zastare nema a to je bio jedini prigovor) osim troškova. Odluku suda možete predvijdeti a sud će zasigurno uzeti u obzir činjenicu da plaćanje nije izvršeno na vrijeme i da je stoga Zg holding imao pravo pokretati ovrhu.. Time izazvane troškove će zasigurno snositi ovršenik.

Dakle, dvije su solucije . 1) Pristati na plaćanje određenih troškova Zg holdingu, ili 2) otići na pripremno ročište, rasprvaljati o tim istim troškovima (i zastari što je unaprijed određeno na "fail") i riskirati da troškovi budu dvostruko veći.

"nužni" troškovi o mkojima bovi govori su oni koji su nužno potrebni za vođeenje parnice u smisli čl.155/1 ZPP, ali pojam "nužni" ovdje je zapravo suvišan, jer sud i inače stranci priznaje samo nužne tj. neophodne troškove, ali i tada uvijek ovisno o uspjehu u sporu. A neuspjeh je prilično siguran.

Angažiranje odvjetnika je također dvostruki rizik. Ukoliko izgubirte iamte ćete za platiti i taj trošak dakle, i trošak svog odvejtnika i suprotnog, jer svog ćete morati platiti u svakom slučaju.

Ali evo poslušajte veterana Bovu pa angažirajte odvjetniak, odite na pripremno ročište pa nas sve skupa izvijestite koliko vas je to koštalo, naravno kad stvar postane pravomoćna.

Bok

Dakle, ljudi pomagajte,

imam sljedeći slučaj:

 

Dana 17.03.2014. primio sam od javnog bilježnika prijedlog za ovrhu Zagrebačkog holdinga na ime neplaćene pričuve za zgradu u iznosu 437,41kn. Dug je iz druge polovice 2009. godine. Piše na papiru da je javni bilježnik primio nalog 23.06.2010., a na kraju svega stoji 'Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave' s potpisom i pečatom 14.07.2010. Napominjem, ja sam to primio tek 17.03.2014. Navodno su mi slali tri puta na kućnu adresu, ali nikada prije nisam ništa primio.

 

Dana 18.03.2014. poslao sam prigovor javnom bilježniku gdje sam se u točki 1 pozvao na činjenicu da su svi sporni računi već plaćeni dalekog 16.07.2010. i priložio mu ispis potvrde o plaćanju RBA internet bankinga. U točki 2 pozvao sam se svejedno na zastaru.

 

Dana 16.09.2014. dobivam rješenje Općinskog suda u Čakovcu gdje stoji da sam pravovremeno podnio prigovor te da se stavlja izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha, te se ukidaju dosad provedene ovršne radnje. Postupak će se nastaviti kao povodom prigovora protiv platnog naloga.

 

Dana 28.10.2014. primam poziv na pripremno ročište za siječanj 2015.

 

Dakle, što mi je sada činiti tj. kakva je daljnja procedura?

 

Hvala.

Ja imam jako puno iskustvo s ovakvim slučajevima.

Kao prvo očito je da vam rješenje o ovrsi nije moglo biti uručeno. Zbog kojih razloga to je druga stvar. Drugo, zastara nije jer je doneseno rješenje o ovrsi, odnosno prijedlog za ovrhu je podnesen prije isteka 3 godine od dospijeća. Prigovorom ste "otvorili" redovan parnični postupak odnosno postupak koji se vodi kao povdom prigovora protiv pkatnog naloga. Imat ćete teret pristojbe na prigovor (100,00 kn). Na pripremnom ročištu (spor male vrijednosti) možete iznositi nove činjenice jer ih jednostavno prije niste nikako mogli. Zato se to tolerira. Iako, ne znam što biste novo uopće iznijeli. Ukoliko su plaćeni računu ostaje rasprava o troškovima postupka. Obzirom da ste zakasnili s plaćanjem računa, odnosno platili ste ih nakon što je ovršni postupak već pokrenut, snosit ćete trošak iovršnog i parničnog postupka. U zadnje vrijeme postoje dva pravna stava za sporove uspod 1.000,00 kn. Naime, prema Tarifi o nagradama (...) odvjetnika imaju pravo za takve sporove na jedinstvenu nagradu u iznosun 500,00 kn + PDV, tj. 625,00 kn + pristojba 725,00 kn i to za cijeli postupak (ovršni dio i parnični). Po drugom stavu posebno se priznaje parnični trošak (725,00kn) i dodatno tome postupak ovrhe (prijedlog za ovrhu , trošak javnog bilježnika za izdavanje rješenja. Uglavnom, grozno kako god okrenete jer vam trošak oprijeđe iznos tražbine. Moj mišljenje je da ne treba prigovorati rješenju o ovrsi uvijek kada se dobije rješenje o ovrsi jer to na koncu zna ispast tragedija. U vašoj situaciji prigovoriti je trbalo jedino trošku ovrhe jer javni bilježnici potpuno nepotrebno priznaju određene troškove koji uopće nisu nastali nego bi tek nastali provedbom ovrhe. To su nor. potvrda o pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi i neke druge "sitnice". Sistem je loš uglasvnom i preporučujem da postignete dogovor oko tih troškova i izbjegnete ročište jer će vam time (ako odvjetnik zastupa holding) tek nastati troškovi. E da, i zaboravite to čim prije.

Ja imam neka isustva doduše sa stranim bankama u našem susjedstvu (zapadnom). Naime, činjenica je da stranim državljanima s vizom (dakle, koja nema stalno prebivalište) domaće banke uopće ne daju mogućnost dizanja kredita. Doduše čudno ejd a ne može biti sudužnik, ali s druge strane je razumljivo da banka ne želi osigurati vraćanje kredita od osobe za koju nije sigurna koliko će se zaržati u RH. Moj savjet bi bio da potražite drugu banku koja bi vam izašla u susret. Nema druge nego da se prilagodite zahtjevima banaka. Nezgodno je jedino da su vam obećali kredit a kasnije nakon procjene stana i troškova procjenitelja uskratili kredit. Ja bi zahtijevao povrat tog troška pod prijetnjom tužbe, možda ih to navede da se predomisle.

Žalba vam je osuđena na propast. Samo ćete si povećati troškove. Ovako, žaliti se zbog toga što je stan već opterećen i neće biti dovoljno sredstava za namirenje svih vjerovnika, ne utječe na pravnu valjanost rješenja o ovrsi. Dakle, sud je morao izdati rješenje o ovrsi jer su za to bili ispunjeni uvjeti. Naime, uvijek je moguće da neki vjerovnik povuče ovrhu odnosnod a dođe do namirenja tražbine i sl. (pretpostavljam da to nije slučaj kod vas po onome što ste napisali). Prema tome, sud nije mogao odbiti priojedlog za ovrhu.

Po onome što je napisano -dosjelost bi bio odgovarajući institut.

Osoba A je stranac ( njemacki drzavljanjin) koja zeli kupiti vozilo marke Audi od osobe B koja je hrvatski drzavljanin. Automobil je registriran.

 

Kako se odvija takva kupoprodaja i koji su troškovi povezani sa time ?

 

Unaprijed hvala

Stdentprava,

kako je kupac strani državljanin jedino pitanje je da li on namjerava to vozilo izvesti iz HR? Jer onda se postavlja pitanje plaćanja poreza, uopće mogućnosti uvoza i sl.

NO, vjerujem da je za odltimerte posebna priča, takod a je najbolje da se pozanimate pri policiji, poreznoj upravi i sl.

Inače, ako stranac živi u HR onda mislimd a je to najobičniji stardardan ugovor.

Možda bi bilo najbolje da se obratite nekome iz odltimer cluba. Oni s tim vjerujem imaju iskustva

Vrlo jednostavno. Navedite svoju majku kao stranku ugovora i na mjestu potpisa ugovora (obično na kraju ugovora) te dodajte "zastupana po punomoćnici" . Na primjer:

______________

Ana Anić

zastupana po punomoćnici

Mariji Marijić

Naravno potpište se iznad crte

Pozdrav,

tužiteljica može bez obzira na stanje u zemljišnim knjigama tvrditi da pravo vlasništva tijekom agrarne reforme preneseno na njezine prednike. Ona doduše mora dokazati da je pravni slijednik tj. nasljednik svojih prednika. Pretpostavljam da to može učiniti s lakoćom jer inače ne bi podnosila tužbu. Vi možete istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije (ne promašene aktivne, jer promašena može biti samo pasivna legitimacija) Nadalje, obzirom na činejnice koju ste naveli, izgleda da vi niti vaši prednici niste znali da je uopće došlo do prijenosa prava vlasništva.

Dakle, s jedne strane tužietelj tvrdi da je vlasništvo stekao temeljem odluke nadležne vlasti u postuopku agrarne reforme, dakle originarnim putem i s te strane upis u zemljišne knjige nije niti potreban za stjecanje prava vlasništva. S druge strane, ja bih se na vašem mejstu pozivao na dugotrajaan posjed odnosno da ste pravo vlasništva ponovno stekli dosjelošću, ukoliko doista niste znali za agrarnu reformu (pošten posjed), i ukoliko ste bili samostalan posjednik (dakle, niste priznavali vlast drugoga i nitko vas niej smetao). Stoga u tužbu se, po mojem skromnom mišljenju, upustiti tek ako ste bili u takvom posjedu. Dakle, ja bih odgovorio na tužbu i podnio protutužbu za utvrženje da ste stekli pravo vlasništva, neovisno o tome što ste upisani u z.k. jer je olito da zbog tužbe za to iamte pravni interes. Lijep pozdrav

Kupio sam kuću i isplatio 2/3 ugovorene cijene. Prije nego sam istu u cijelosti isplatio počeo sam sa renoviranjem. Tijekom radova sam zamijetio da je prodavatelj na razne načine prikrivao pravo stanje nekretnine. Sada želim sudskom tužbom raskinuti kupoprodajni ugovor i povrat isplačeneog novca. Koje su zakonske osnove za pokretanje takve tužbe? Unaprijed zahvaljujem.

POštovani,

prema vašim navodima zaključujem da ste tijekom renoviranja otkrili određene nedostatke. O tome morate obavijestiti prodavatelja kako bi imali daljnja prava koje vam daje Zakon o obveznim odnosima. Jedno od tih prava je i raskid ugovora. Ukoliko se radi o zanemarivim nedostacima tada nemate pravo na raskid ugovora, ali u oba slučaja (zanemariv nedostatak ili ne) imate prava iz čl.410. ZOO. Dakle, pravo na naknadu štete, pravo na otklanjanje nedostatka i na naknadu štete. Raskidom ugovora iimate i pravo na povrat plaćene cijene. Dakle, uspjeh u eventualnom sporu kojim bi zahtijavli raskid ovisi o tome kakav je taj nedostatak - zanemariv ili ne.

Pozdrav

Bok. Pretpostavljam da je vaša služnost puta utvrđena odlukom suda a stečena je temeljem zakona. Naime, većinom se presudom tek utvrđuje ono što je već stečeno zakonom (obično dosjelošću). Zakon o vlasništvu određuje u kojim slučajevima služnosti prestaju i kako. Jedan od načina je i ukidanje. Čl 242. ZV-a kaže da će se služnost ukinuti kad izgubi razumnu svrhu (st.1.) odnosno služnost puta ako postoji drugi prikladniji put ili jednako priklada koji je manje teretan za vlasnika poslužne nekretnine. Mišlejnja sam da obnova z.k. nema s tim veze, odnosno i tada moraju biti ispunjeni citirani zak.uvjeti. Moguće je doduše da je u obnovi zem.knjiga došlo do primjene granica pa bi to moglo utjecati na utvrđenje da li postoji prikaldniji put kojeg bi vi mogli koristiti za dolazak na svoju nekretninu, ili barem jednako prikladan koji je manje tegoban za vaše protivnike.

POzdrav