G-man

Onda za 2020. ostvarujete pravo na razmjeran dio u visini 7/12 punog GO-a. GO za 2019. ste mogli iskoristiti do 30/06 ove godine (osim nekih iznimaka u koje, vjerujem, ne spadate). Ukoliko vam poslodavac nije omogućio korištenje GO za 2019., počinio je teži prekršaj iz Zakona o radu za što ga možete prijaviti Inspektoratu.

Znači radili ste punih 6 mjeseci u 2020. godini? Ostvarujete pravo na razmjeran dio GO-a za 2020. u visini polovice punog GO-a.

Po meni stekli ste pravo na razmjeran dio GO-a, a na temelju odredbe čl. 78. st. 2. Zakona o radu - "Iznimno od članka 77. ovoga Zakona (koji govori o punom GO-u), radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora." Inače, prilikom izrade aktualnog Zakona o radu, jedna od glavnih primjedbi u odnosu na ranija uređenja bila je upravo taj dio sa GO-om, gdje su poslodavci bili obvezni plaćati naknadu za čitav GO konkretne kalendarske godine iako je primjerice radni odnos prestao u mjesecu srpnju te iste kalendarske godine, što je, objektivno govoreći, apsurd budući se radnik do kraja godine još može zaposliti pa i kod novog poslodavca steći pravo na razmjerni dio GO-a što dovodi do zaključka da bi u kalendarskoj godini taj radnik stekao pravo na više od jednog punog GO-a (što je protivno rezonu regulative), a tu onda dolazimo i do stavljanja takvog radnika u privilegiran položaj u odnosu na druge. U ovom predmetu, razmjeran dio GO za 2020. iznosi 8/12 punog GO-a, što daje 13 dana, kako je 10 već iskorišteno, preostali dio iznosi 3 dana.

Možete prijaviti bez problema i bez posljedica po vas. Kako ne znam što vam je cilj odnosno želite li se pomiriti sa suprugom danas-sutra, napominjem kako u slučaju prijave, obzirom na stjecaj kaznenih djela koji bi u tom slučaju došao u obzir i ozbiljnost djela, postoji velika šansa da suprug završi u zatvoru (barem djelomična uvjetna osuda) kao i da će mu najvjerojatnije biti određena mjera opreza udaljenja iz doma za vrijeme trajanja postupka. Poligraf u nas, kao i u većini zemalja, nije priznato dokazno sredstvo, stoga vam neće koristiti. Glede ostalog se slažem s Ruby, a ukoliko dođe do postupka, naglasite u obrani ove ranije sukobe, koji će poslužiti kao motiv za lažnu prijavu protiv vas.

Ukoliko bi poslodavac pretrpio kakvu štetu zbog vašeg otkazivanja ugovora o radu prije početka samog rada, imao bi pravnu osnovu da potražuje naknadu štete od vas. Jasno, takvu štetu onda mora i dokazati.

Ovisi o tome je li konkretna osoba u tom slučaju posegnula za tzv. institutom produženog osiguranja sukladno čl. 18. Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, kako za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, (ako zakonom nije drukčije određeno), tako u razdoblju neplaćenog dopusta radnik ne ostvaruje pravo na plaću ili naknadu plaće, niti prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te ga je poslodavac obvezan odjaviti s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (nažalost, to se ne čini uvijek, a reakcija nadležnih zavoda je različita). Sve to rečeno, radnik može sam dobrovoljno u periodu neplaćenog dopusta uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje koristeći spomenuti institut produženog osiguranja. Ako tijekom razdoblja trajanja neplaćenog dopusta radnik sam ne uplaćuje doprinose za osiguranje, budući da ga je poslodavac odjavio (odnosno trebao odjaviti) iz mirovinskog sustava, vrijeme trajanja neplaćenog dopusta ne uračunava se u staž osiguranja kao mirovinski staž. Postoji još jedna opcija uračunavanja (iako u praksi rijetka), a ta je da poslodavac radniku pristane plaćati doprinose za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta, s time da se u tom slučaju doprinosi obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici. Tu se mogu zauzeti dva kontradiktorna stava. Prema jednom, a čije uporište je odluka VSRH-a Rev-1671/99 od 10. svibnja 2001., koja u bitnom dijelu ističe - “da se zbog stjecanja određenog prava, koje ovisi o prethodno neprekidnom trajanju radnog odnosa zaposlenicima uračunavaju i mirovanja radnog odnosa u neprekidno trajanje radnog odnosa“, ispada da bi se računalo, no osobno se s time ne slažem u vašem slučaju, a u kojem smjeru ide i rezon mišljenja Ministarstva rada klasa : 110-01/12-01/152, urbroj. : 524-08-01-01/5-12-2 od 10.04.2012. godine, koje navodi "da se radi ostvarivanja pojedinih prava, razdoblje u kojem radni odnos miruje ne uračunava u ukupno trajanje radnog odnosa. U skladu s time, u razdoblje neprekidnog radnog staža uzima se u obzir vrijeme provedeno u radnom odnosu kod istog poslodavca prije mirovanje te razdoblje nakon što je mirovanje prestalo." Po meni, poanta radnog staža u opisanom smislu je stečeno iskustvo rada na određenim poslovima, a ukoliko toga nema, a kod mirovanja u slučaju neplaćenog dopusta, evidentno je da nema, onda se taj period ni ne može računati pod radni staž u opisanom smislu. Odluka VSRH-a više je vezana uz ostvarivanje određenih prava po postojećem radnom odnosu (tipa jubilarke, otpremnine, otkazni rokovi i sl.), ne uz "stjecanje prava" koja se odnose na udovoljavanje uvjetima natječaja za neki drugi posao. Jasno, ovo je samo moje mišljenje, slobodno i drugi ponude svoju perspektivu.

Vlasnik kafića neće biti procesuiran, a vi ostvarujete pravo na naknadu štete, no za to ćete morati pokrenuti parnični postupak, čiji uspjeh je, prema ovom opisu događaja i brojnim svjedocima koji postoje, i više nego izgledan. Glede visine naknade, tu nemojte očekivati neke nebulozne cifre, realno bude (na ovaj opis) par tisuća kuna, no onda ostaje pitanje mogućnosti naplate.

Ako je sadržaj maila ovakav kakvim ga opisujete, ne vidim nikakav problem u tome niti moguću odgovornost s vaše strane. Stručnjaci koji su razumni ljudi uvijek će uputiti na mogućnost da se zatraži drugo mišljenje i neće uzeti za zlo ako to mišljenje bude drugačije od njihovog.

Ako se traži nevođenje kaznenog postupka, onda bi trebalo biti OK. Ali, kako kaže Sivko, imate mali "ćušpajz" od regulative, pa treba to dodatno provjeriti, koji se točno propis odnosi na vas.

Po mom mišljenju pod a) nikako, a pod b) zavisi što biste joj/mu napisali u mailu. Imate i onu stranicu "naj-doktor" ili "iskustva pacijenata" gdje ljudi znaju pisati raznorazne stvari (istina, vrlo često iza anonimnosti korisničkog profila, ali svejedno), pa i vrlo loša iskustva i nisam još čuo da bi ijedan doktor/ica potegnuo tužbu za takvo što. No, osoban mail upitnog sadržaja je nešto što bih preporučio izbjeći.

Tu bi se radilo o tzv. pogodnostima zatvorenika. Više o tome vidite u odredbama čl. 129-132. ZIKZ-a.

Policiji se takve stvari ne prijavljuju odnosno policija ne postupa po takvim prijavama. Ukoliko aludirate na sudski postupak, možete provjeriti takav podatak na sudu za kojeg pretpostavljate da bi postupak bio pokrenut (kaznena djela koja se progone po privatnoj tužbi u sebi nose i tzv. elektivnu nadležnost, što znači da privatni tužitelj privatnu tužbu pored suda nadležnog prema mjestu počinjenja djela, može podnijeti i sudu nadležnom prema vašem prebivalištu/boravištu).

Pravno gledano, ukoliko djed ima dovoljno financijskih sredstava da sam osigura brigu i njegu, tada unuk nema obvezu uzdržavanja i nema posljedica po njega. Eventualno bi se moglo postaviti pitanje skrbništva, no ono ovisi o pristanku osobe skrbnika.

Moja sugestija je da odgovorna osoba firme (ne osumnjičeni direktor, netko drugi) ode do nadležnog državnog odvjetnika, zatraži prijam i porazgovara s njim te apelira na promptnost u rješavanju predmeta kako bi se predmeti čim prije vratili. Za privremeno oduzimanje predmeta nije potrebna osuđujuća odluka.

Vidite odredbu čl. 294. Obiteljskog zakona. Način uzdržavanja ovisi o, s jedne strane, potrebama ovlaštenika uzdržavanja i, s druge strane, o prilikama i mogućnostima obveznika uzdržavanja, stoga, ukoliko nemate uvjete/mogućnosti da osobno brinete o baki/djedu u vlastitom stanu/kući, onda u obzir dolazi angažiranje osobne njege ili smještaj u dom.