G-man

Vezano za opisane ozljede, po mom mišljenju, jedino potres mozga bi došao u obzir kao teška tjelesna ozljeda (TTO), jer nije svaki potres mozga TTO. U pravilu, gubitak svijesti te oštećenja moždanog tkiva kao posljedica potresa mozga definitivno ulaze u sferu TTO. Jako dobra je stvar da ste prijavu koncipirali kao pokušaj TTO i to bi, po mom mišljenju, DORH trebao uzeti u rad, jer cipelarenje osobe u nesvjesnom stanju jasno upućuje na namjeru teškog ozljeđivanja iste, da namjere nije bilo, stao bi nakon što vas je prvim udarcem bacio u nesvijest. U sklopu kaznene prijave možete stavi

Jeste li maloljetna osoba? Kako su okvalificirane ozljede po liječniku koji vas je pregledao nakon napada? Bolnica nije sama poslala prijavu (to im je obveza nakon zbrinjavanja ozljeda koje su posljedice sukoba)?

Po meni, tu se onda može govoriti i o kaznenoj odgovornosti navedenih članova, ili kroz neprijavljivanje kaznenog djela ili kroz konstrukciju pomaganja u počinjenju kaznenog djela prijevare. Stvari su vrlo jednostavne - ukoliko si imenovan da provedeš natječaj u kojem se nekome dodjeljuju kakva sredstva (ili nekoga zapošljava), a znaš da pojedini kandidat stvarno ne ispunjava uvjete već ih lažno navodi, imaš obvezu da reagiraš, u protivnom i sam nanosiš štetu proračunu (ili poslodavcu).

Sve bi to bilo u redu da nemate 3 uvjeta u tijeku već, stoga su šanse vrlo male.

Jesu li ti službenici uključeni u postupak natječaja (članovi povjerenstva ili slično)?

Nakon što je istekao rok zastare, priči je kraj, ali dužnik se mora pozvati na nju.

Ovo nisu usporedive situacije. Nemojmo pretjerivati.

Ne vidim ovdje kaznenu odgovornost, jer onda bi mogli pola Zagreba po toj logici ići procesuirati. Doduše, da je bilo posljedica, stvarnih posljedica, onda bi već mogli raspravljati o tome.

Moguće je, ali nije vjerojatno. Ipak je tu malo više toga, a razbojništvo nije bezazleno djelo (pa makar i ne bilo oružja uključenog).

Govorite o naknadi štete? Ovdje se radi o jednom drugom zastarnom roku, onom iz obveznog prava, a iznosi 10 godina računajući od pravomoćnosti presude.

Obavezno obavijestite sud i DORH o činjenici odlaska na rad uz navođenje svih podataka o adresi na kojoj ćete se raditi i stanovati u inozemstvu (te mail adresi na koju vam mogu slati pozive, branitelju, adresi roditelja/supruge i sl.). Kada dođe poziv, lijepo ćete nazvati suca, pojasniti situaciju i zamoliti da vam odredi raspravu za vrijeme kada se naši gastarbajteri inače pojačano vraćaju kući (oko Božića, Uskrsa i za vrijeme godišnjih odmora) i nema straha, tome se, u pravilu, udovoljava.

Prijavite je nadležnim organima u SR Njemačkoj. Ali, nemojte očekivati čuda obzirom BiH nije u EU (da je u RH bilo bi znatno lakše, ovako...).

Najbolje je dobiti suglasnost osobe za objavu. Sve drugo, posebice u kontekstu GDPR-a je dosta rizično, ukoliko se netko zainati, jasno. Paralela sa USofA je promašena, jer smo doslovce dva različita svijeta.

Počinitelj je maloljetan?

Sadržajno su, u biti, sinonimi. No, kako Drot piše, prijedlog je nužan kod onih kaznenih djela za koje zakon to izrijekom kaže, bez njega DO ne može u progon, čak i da hoće. Prijedlogom za progon žrtva u biti ističe svoj interes za kažnjavanjem počinitelja. Primjerice, vi meni zaprijetite smrću, navedeno kazneno djelo se progoni po prijedlogu, a ja ga ne želim podnijeti, DO ne može ništa, taman da ste to učinili u središnjem dnevniku da vas cijela RH čuje i vidi. Ali, ukoliko ste zaprijetili smrću većem broju osoba, primjerice svim članovima jedne obitelji, takvo se kazneno djelo goni po