sportbilly

Molim odgovor na jedno pitanje, jer sam od nekoliko ljudi (knjigovođa) dobio različiti odgovor, a radi se o sljedećem: npr. firma A prodaje robu firmi B i ispostavlja firmi B račune za tu robu. Recimo da u određenom trenutku postoji 5 neplaćenih računa firme B prema firmi A. Firma B plati 2 od tih 5 računa firmi A (recimo treći i peti račun) i prilikom plaćanja tih računa navede pozive na broj plaćanja koji su navedeni u tim računima i u opisu plaćanja navede brojeve tih računa. Da li firma A mora "zatvoriti" upravo te račune koji su plaćeni ili može zatvoriti prva dva računa? Po mišljenju jednih, firma A može zatvoriti te račune kako hoće, tj. može zatvoriti najstarije dospjele obveze, a po drugima mora zatvoriti račune na koje se uplatitelj pozvao. Pretpostavimo da su svih 5 računa na isti iznos. Molim za mišljenje. Hvala

Molim Vas odgovor ako netko može pomoći, a radi se o sljedećem: kao vlasnik poduzeća sklopio sam ugovor sa leasing kućom i uzeo vozila na leasing. Prvih godinu dana uredno sam plaćao rate,a kada su nastali neki problemi u naplati mojih potraživanja došlo je do problema i u plaćanju obaveza prema leasing kući. Desila se situacija da sam kasnio sa tri mjesečne rate prema leasingu i nazvao me čovjek koji se predstavio kao zove iz firme koju je angažirala ta leasing kuća za naplatu potraživanja i ukoliko ne platim u roku o 8 dana da će oduzeti vozila. Ja sam prikupio novce i uplatio zakašnjele rate kao i zatezne kamate koje su mi poslali iz leasinga. No, nakon određenog vremena dobio sam iz leasinga fakturu na iznos od cca 2000 Kn uz objašnjenje da je to trošak prisilne naplate potraživanja. Ja sam zvao u leasing i rekli su mi da oni angažiraju određenu firmu da vrši prisilnu naplatu i da je to njihov trošak koji ja moram platiti te da to stoji u općim uvjetima poslovanja na koja sam pristao potpisom ugovora o leasingu. E sad, ja sam provjerio te opće uvjete, i to tamo zaista piše (u stilu da mogu angažirati treće osobe za naplatu potraživanja i sl....) ali ne piše koji iznos mogu naplatiti za to. Ponovno sam ih nazvao i pitao zašto taj iznos i oni su se opet pozvali na te opće ovjete poslovanja i sl... Pitao sam ih da li to znači da oni po tome mogu naplatiti i npr. 50 000 Kn trošak potraživanja i oni su mi rekli - DA. E sada mene zanima, iako sam svjestan da su se oni osigurali kroz te opće uvjete psolovanja na koje sam ja pristao potpisom ugovora bla bla, da li se mogu samo tako naplaćivati kojekakvi troškovi naplate potraživanja i da li ja imam ikakva prava da to osporim? Napominjem da dug koji su mi zaračunali (3 mjesečne rate) nije sporan. Zahvaljujem na odgovorima.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je osnovni oblik proizvodnog organiziranja u poljoprivredi ili, laički rečeno, "kućno poduzeće". Ono nema pravnu osobnost kao klasični pravni oblici, npr d.d., doo, obrt ili sl. Upisuje se u upisnik o.p.g. pri ministarstvu poljoprivrede gdje dobiva svoj broj (nešto slično kao MB) te kao takvo može figurirati pri prijavama za poticaje, natječaje, ostala sredstva i sl. Čine ga, u većini slučajeva, pripadnici određene obitelji koji rade na svom imanju i od toga žive. Predstavlja ga nositelj o.p.g. koji u pravnom smislu nastupa kao fizička osoba, tj trgovac pojedinac. O.P.G ima svoj vlastiti račun u banci. Moje osobno mišljenje je da sama forma O.P.G-a nije dovoljno definirana kao i njegova pojava u pravnom smislu, ali mislim da je poanta bila da se seljačka domaćinstva udruže u nekakav organizacijski oblik i tako rade bez puno petljanja sa osnivanjem do.o-a ili sl. i ostalom papirologijom koja to prati. U suštini dobra ideja, ali nedovoljno definirana. bakreni je napisao: Nisam siguran da mi je u pravnom smislu, jasan pojam "obiteljsko gospodarstvo". tek kad se to pitanje razjasni onda je lako dati savjet ! ???

Poštovani, imam 2 pitanja vezana uz bjanko zadužnicu pa molim za pomoć. 1. pitanje - poduzeće izda bjanko zadužnicu na iznos od recimo 100.000 Kn i uzima neku robu od druge firme. Recimo da je uzelo robe u vrijednosti 25.000 kn i nije ju platilo. Da li vjerovnik, prilikom naplate bjanko zadužnice u banci, mora dostaviti neki dokument (račune i sl) iz kojeg je vidljiva vrijednost duga ili može na zadužnicu napisati iznos koji hoće, npr. 100.000, to napltiti a dužnik onda mora sudskom tužbom tražiti povrat serdstava i čekati ga godinama? 2. pitanje - poduzeće, kao glavni izvođač, je izdalo bjanko zadužnicu na iznos od 500.000 Kn drugoj firmi za obavljenje određenog posla u vidu kooperanta.To drugo poduzeće je radove izvelo nekvalitetno, protivno propisima i poduzeće, tj. glavni izvođač, se ne može napltiti od investitora jer su radovi loše izvedeni. Suprotno tome, kooperant je "pustio" zadužnicu na naplatiu i blokirao prvo poduzeće sa cca 400.000 Kn. Da li postoji neka pravna mogućnost da se zadužnica stavi van snage, osim duigotrajne tužbe? Zahvaljujem na odgovorima.