snowflake

U redu, bude tako, za sad samo poslala, pa vidjela njihov odgovor. ( sad mi je rekla da ju je, neka 3 dana nakon sto je poslala prigovor, dok je bila kod doktora pa se nije mogla javiti, zvao netko s nekog broja, probala ga je naci ali ga nema u tel.imeniku, ali je prva polovica broja identicna onom javnog biljeznika; kad je zvala - nazvala je taj dan i iduci - nitko se nije javljao )

Hvala Vam na odgovorima ( i strpljenju )! Meni je jako teško izaći s posla, morala bi uzeti slobodan dan; no ako ja i ne odem, ona će poslati svu dokumentaciju ( rješenja Centra za soc.skrb, porezne, Ureda za soc.zaštitu itd.; trenutno se ne mogu sjetiti što sve i od kog ima), poštom, i mailom, i onda će ih telefonom kontaktirati. Ali se nadam da ću ja uspjeti otići.

Da. Zapravo molba, prijedlog da joj to oproste... Ovaj dopis sudu bi bio ok? ( najjednostavnija moguca varijanta...ili da u prilog stavi samo rjesenje suda? ) ( uf, kak sam dobra dusa......a zao mi je zene, to je sestra moje pokojne najbolje prijateljice, a sad je u totalnoj komi...) Da li da tu, nazovimo molbu, salje i jav.bilj i Holdingu, ili samo Holdingu, ili samo jav.bilj.? ( osobno bih, da je o meni rijec, poslala na obje adrese... )

Znači da sudu/javnom biljezniku posalje dopis da povlaci prigovor,tj.odustaje od njega. Istovremeno dopisom Holdingu/jav.bilj. predloži nagodbu.

Savjet bi bio da... što sad učini. Nagovaram ju da traži besplatnu pravnu pomoć, ali odbija ( između ostalog pije antidepresive i kad ima loše faze vrlo je bezvoljna ). Odvjetnika neće uzimati jer ga ne može platiti. Umjesto nje sam otišla pravniku kod nas u firmi( doduše, to uopće nije njegovo područje... ); on je rekao da dokaze da je dug ( i kamate )plaćen ima, pa tu ovrha ne može ići. No za troškove bi ju mogla dobiti. No tada nastupa ono o čemu sam govorila: ona nema sredstava da ju plati, i primanja kao zajamčena minimalna naknada i dodatak za tuđu njegu se po zakonu ne mogu ovršiti. Za dug od 270kn, da bi joj ovršili stan - jedinu nekretninu...? ( znam da je sve moguće...) Znači taj dug će biti teško naplativ. Ja sam joj predložila medijaciju. Ako suprotna strana prihvati. Da se oko toga nekako dogovore. ( jer sam ja imala jedno iskustvo s tim, pa smatram da to nije loša ideja, ako uspije. Naravno, Holding može to odbiti... )

Ona se zurila i nikog nije pitala... No, s obzirom da po zakonu ima pravo na oslobadanje od sudskih pristojbi, kakvih troskova ce imati? Dug je placen. Sudske pristojbe ne bi trebala platiti jer ce dati zahtjev za oslobodenje od placanja sudskih pristojbi, a ide u grupu onih koji imaju pravo na oslobadanje. U najgorem slucaju, sto tocno? ( osim troskova odvjetnika i jav.bilj.u tom iznosu od 300kn )

( nije mi stao cijeli post ) Da li da tada trazi medijaciju ili samo da predlozi da odustanu od tog zahtjeva zbog njezine situacije ( ona nema od cega platiti troskove, a nece u skorije vrijeme niti imati...znaci preostala bi ili ovrha nad nekom od pokretnina - cim? tv? krevet? fizider? knjige?- ili ovrha nad nekretninom, no u zakonu pise da se ne moze ovrsiti jedina nekretnina ukoliko glavnica nije veca od 20 000kn; glavnica je ovdje 300kn)? Da li da uopce na to sudsko rjesenje pise zalbu? Jer ono samo postupak prebacuje na sud... Ne znamo uopce sto bi trebala u eventualnoj zalbi napisati.. Hvala unaprijed na odgovoru! Hvala na odgovoru!

Imam kolegicu koja je ostala bez posla ( dobila je MS i, bila je na odredenom par godina, no dok su sve druge za stalno primili, nju nisu, a nisu je ni ponovno uzeli nego su na to radno mjesto zaposlili novu osobu..); sad prima zajamcenu minimalnu naknadu, dodatak za tudu njegu, i grad joj placa dio troskova stanovanja. Kad joj je bilo pogorsanje bolesti zaboravila je platiti dio racuna. ( kasnjenje je 2 mjeseca ). 3/4 od ta 2 racuna placa grad, a ona je na svoju 1/4 po svak9m racuni kak je bila jako bolesna u tom trenu zaboravila. Kad je dosla opomena nazvala je taj neki gradski ured i oni su joj rekli da je sve u redu, neka se oko tog ne uzrujava. No nekako je potpuno zaboravila na inu svoju 1/4.; onda je doslo Rjesenje o ovrsi. Kad je isla kontrolirati, primjetila je svoju gresku, i odmah to platila. Prekontrolirale smo i stanje s dijelom racuna koji su navedeni u cijelosti u rjesenju a cije 3/4 placa grad - jedan rc je placen nakon primitka opomene a prije donosenja rjesenja, dok je drugi placen nakon tog. Zalila se na to rjesenje, i sad je primila sa opcinskog suda da se " stavlja izvan snage rjesenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim je odredena ovrha, ukidaju se provedene radnje, a postupak ce se nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga..."gdje u obrazlozenju stoji da je" ovrsenik podnio prigovor u smislu cl.48 OZ kojim u cijelosti pobija rjesenje o ovrsi...". Rok zalbe je 8 dana. Inace gospoda ima pravo na besplatnu pravnu pomoc ali zbog bolesti nije u mogucnosti hodati naokolo pa trenutno to nije opcija... Kako gospoda ima vrlo mala primanja, pokusava nekako da ne mora platiti tih 300 kn odvjetnickih troskova i javnobiljeznickih jer joj je to s obzirom na prilicna suma. Zivi u svom stanu koji joj je jedina nekretnina,vel.35m2. No, s obzirom da je i grad zakasnio s placanjem i 3/4 tog racuna koji je usao u ovrhu je placen u periodu izmedu opomene a prije rjesenja, znaci samo je tih njezinih 80kn ostalo neplaceno, a grad s tim ne zeli imati posla, postoji li neki nacin da joj ipak oproste tih 300kn? Vidimo da su od ovrhe izuzeta primanja na osnovu socijalne skrbi ( to joj je zadnju godinu jedini prihod ); da li ona treba otvoriti zasticeni racun i obavijestiti FINU o tom radi cega su joj primanja izuzeta od ovrhe? Vidjele smo da se o nastalim troskovima ovrhe odlucuje po ZPP, te da sud uzima o obzir samo troskove koji su bili potrebni za provodenje postupka( cl.155.ZPP-a). Sto se tice placanja sudskih pristojbi godpoda po zakonima ( cm.172.ZPP) zbog vrste primanja ima pravo na oslobodanje od placanja ( sto ce i zatraziti ). Koliko smo shvatile, s obzirom da je dug podmiren, sud bi trebao donijeti rjesenje da je taj dio gotov, no ostaje placanje troskova postupks ovrhe- jav.biljezniku i odvjetniku. Za troskove jav.bilj. je podnijela molbu za oslobodenja uz prigovor; no tu su i odvjetnikovi troskovi od 300kn. Kako je grad kasnio s placanjem dijela nje ih troskova, i njen dio je samo 80kn, sto bi trebala uciniti? Da li da odmah sad, ili odmah na prvom rocistu ilii nakon njega, pokrene postupak medijacije? (Taj gradski ured koji nije platio se tu nece pojaviti u igri... u Holdingu su joj rekli da je njima trebala javiti da joj grad placa dio rc pa oni to ne bi poslali...ona je javila tom gradskom uredu za opomenu no oni joj to nisu rekli da treba uciniti pa nije ni znala, nego je mislila da oni to rjesavaju jer je rc kod njih, a rekli su da nek se ne uzrujava, samo kasne) I nekako proba smanjiti taj iznos troskova koje treba platiti? Ili proba nagovoriti Holding i odvjetnika i jav.bilj da odustanu od trazenja placanja troskova? Premlada je za mirovinu ( nema dovoljno staza za invalidsku i odbili su je ), sto znaci da sigurno u skorije vrijeme nece imati druga primanja osum navedenih, a ovrha nad jedinom nekretninom radi tih troskova... Holding bi trebao, ako smo dobro shvatile, odmah dati zahtjev za naknadu troskova i sud o tome donijeti rjesenje. Hoce li to biti na prvom rocistu?

Nigdje nikog?Toliko sam nerazumljivo napisala? U pomoć ...!

Planiram podnijeti ustavnu tužbu. Zanima me da li je u tom slučaju postupak za oslobađanje od plaćanje troškova postupka isti kao na općinskom sudu - podnosim Ustavnom sudu zahtjev za oslobađanje? Ili kako, ako je nekako drukčije? Hvala1

Koliko košta ovjera kopije rješenja Županijskog suda? Malo sam čitala, i pitala ... javni bilježnik mi kaže da ovisi o tome koliko stranica ima rješenje, ako ima jednu stranicu onda je 40kn, a ak su 4 onda 160kn ... a vidim po forumima da ljudi plaćaju po dokumentu a ne ( ili možda ne uvijek ) po stranici ...

Imala sam taj slučaj nedavno: morate zatražiti od javnog bilježnika ili suda ( tko već vodi ostavinsku ) da uputi dopise bankama da li pokojnik ima kod njih račun ... Kako ćete znati u kojoj banci? Možete nagađati ... Ako postoji štedna knjižica, kartice bankovnih računa, onaj tko im ima prsitup morao bi ih dostaviti javnom bilježniku ... kod mene to nisu htjeli, pa sam morala tražiti javnog bilježnika da piše bankama i FINI. I sve ćete to platiti, mislim da je bilo oko 20 kn po jednom upitu.

To sam i mislila. Ali u mom rješenju o nasljeđivanju je, osim nećaka i nećakinja, i šogor. Obrazloženje je da je i on jer je on nasljednik u cijelosti za svojom ženom ( sestrom ostavitelja koja je isto umrla )jer su mu djeca ustupila svoj dio. Napisala sam knjigu o tom u temi Tko je zapravo nasljednik po zakonu? Ak čitaš, preskoči prvi dio i idi dole na skraćenu verziju ...

Tko je sve potomak? Radi se ostavinskom postupku, i zanima me što u Zakonu o nasljeđivanju točno podrazumijeva riječ potomak, ili fraza ''ostali potomci''. Na koje sve osobe u nekom srodstvu s ostaviteljem se odnosi pojam potomak?

Probati ću nekak jednostavnije ( nadam se ) Ovak, bile su 3 ostavinske, s pravomoćnim rješenjima, i ovak su završile - sestra A : nasljednici kćer, sin, muž; sin&kći ustupili svoj dio i muž je nasljednik u cijelosti. Tako piše u rješenju. - brat B: nasljednici kćer i žena; žena ustupila svoj dio kćeri koja je nasljednik u cijelosti. Zatim je žena umrla, te je jedini potomak tu ta kćer. - sestra C: nasljednici su nećak i nećakinja A svaki po ¼, i nećakinja B 2/4 U toku je ostavinska za sestrom D, koja nije imala potomaka ni muža, i u zapisniku su kao nasljednici navedeni nećak&nećakinja A, te nećakinja B. Ali tu još nije doneseno nikakvo rješenje o nasljeđivanju, i još traje ostavinski postupak! Završila je ostavinska za sestrom E, u kojoj sudovi kao nasljednika proglašavaju: -nećakinju B u 5/12, -nećakinju&nećaka A svaki po 3/12, i - šogora A u 1/12 (s obrazloženjem da je on nasljednik u cijelosti za sestrom A, pa zato ima i ovo pravo ) Sudovi kažu i da nije važno što za sestrom E nije završila ostavinska i nema rješenja o nasljeđivanju, jer da je u zapisniku kdo javnog bilježnika poudano utvrđeno tko su nasljednici pa nema potrebe čekati pravomoćno rješenje. Retoričko pitanje: da li je zapisnik s rasprave pravomoćni sudski akt na temelju kojega ja mogu npr. kuću pokojnika prepisati na sebe? Tko kaže - jer znamo da papir trpi sve - kakva će biti podjela ostvine u rješenju ... Jel sud vidovit da to zna smo zato kaj u zapisniku piše tko su nasljednici? U banci ti neće pokazati nečiji račun bez pravomoćnog rješenja nasljeđivanju; sa zapisnikom sam si mogla rit obrisati. Čini mi se da je tako, da je zapisnik pravomoćni sudski akt na temelju kojega se nekog naslijedilo, onda ne bi bilo potrebno donositi rješenje, pa rok za žalbu ... pa pravomoćnost ... Uostalom, tko kaže da se tokom postupka, prije pravomoćnosti, neće pojaviti još netko tko polaže pravo na nasljedstvo (jer ta mogućnost je predviđena u zakonu i da li je sud vidovit da zna kaj bu bilo? )ili se žaliti na podjelu? I sad ja pitam: - da li taj šogor ima pravo nasljedstva? - da li se može donijeti rješenje o nasljeđivanju u kojem je osnova za podjelu nasljedničkih dijelova zapisnik iz druge ostavinske koja još nije završena i nasljednici nisu proglašeni? - da li se mogu u tri poptuno iste stvari ( isti rodbinski odnosi, iste osobe )ostavinska za tetama i stričevima ) donijeti 3 različita rješenja: s različitim nasljedničkim dijelovima? OK, očito je da mogu, ali kaj onda raditi? Znam da zvuči jako komplicirano, ali kad ima puno ljudi ... Nadam se daje sad bilo jasnije i lakše za skužiti! P.S. Inače, matematički je ludnica dobiti taj izračun od 1/12, 3/12, 3/12 i 5/12, na temelju nasljedničkih dijelova iz prethodnih ostavina ... pogotovo jer nema pravomoćnog rješenja o toj jednoj ostavinskoj, pa nema ni određenih nasljedničkih dijelova ( jer u zapisniku ne pišu, zakon je jedno a rješenje o nasljeđivanju drugo ...)

2008. sam Općinskom sudu podnijela zahtjev za oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi. Općinski sud to nije riješio, i nikakvo rješenje nisam dobila ... nije se ništa događalo, ja sam pisala prigovor sudu radi tog, opet ništa ... i prošle godine je rađeno vanjsko uredovanje i dobila sam uplatnicu da ga platim ... ponovo sam predala dopis u kojem navodim kako sam još 2008. podnijela zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi no koji do tog dana nije riješen. Kako je vanjsko uredovanje trebalo biti za 2 tjedna, platila sam taj trošak, jer inače ne bi bilo obavljeno. Nakon par mjeseci došlo je rješenje kojim me se oslobađa od plaćanja sudskih pristojbi. Onda sam podnijela zahtjev za povrat plaćene pristojbe, tj. troškova vanjskog uredovanja. Općinski sud u rješenju piše kako sam oslobođena od plaćanja, ali sam paltila te je RH stekla nepripadnu korist, ali odbija taj zahtjev za povrat, a u obrazloženju navodi kako je moj zahtjev sukladan ovim člancima Zakon o parničnom postupku Član 172. Sud će osloboditi plaćanja troškova postupka stranku koja prema svome općem imovnom stanju ne može podmiriti te troškove bez štete za nužno uzdržavanje svoje i svoje obitelji. Oslobođenje od plaćanja troškova postupka obuhvaća oslobođenje od plaćanja taksa i oslobođenje od polaganja predujma za troškove svjedoka, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa. Sud može stranku osloboditi od plaćanja sudskih pristojbi uz uvjete propisane Zakonom o sudskim pristojbama. Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja troškova postupka sud će brižljivo ocijeniti sve okolnosti, a osobito će uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka uzdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njezine obitelji. Član 173. Odluku o oslobođenju od plaćanja troškova postupka donosi prvostupanji sud na prijedlog stranke. Stranka je dužna uz prijedlog podnijeti potvrdu nadležnog tijela uprave o imovnom stanju. U potvrdi o imovnom stanju mora se naznačiti iznos poreza koji plaća domaćinstvo i pojedini članovi domaćinstva te drugi izvori njihovih prihoda i uopće imovno stanje stranke kojoj se izdaje potvrda. Potanje propise o izdavanju potvrde o imovnom stanju donosi tijelo određen posebnim propisom. Kad je to potrebno, i sam sud može, po službenoj dužnosti, pribaviti potrebne podatke i obavijesti o imovnom stanju stranke koja traži oslobođenje, a može o tome saslušati i protivnu stranku. Protiv rješenja suda kojim se prihvaća prijedlog stranke nije dopuštena žalba. i čl. 175. Zakona o nasljeđivanju (1) Ostavinski postupak je izvanparnični postupak. (2) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, u ostavinskom postupku na odgovarajući se način primje­­njuju odredbe Zakona o parničnom postupku. Dalje u rješenju kažu da trošak očevida ide na teret suda prema čl.175 Zakona o parničnom psotupku Kad je stranka potpuno oslobođena plaćanja troškova postupka (član 172. stavak 2), iz sredstava suda isplatit će se predujam za troškove svjedoka, vještaka, uviđaja i izdavanja sudskog oglasa te stvarni izdaci postavljenog punomoćnika. Onda kažu da se o zahtjevu za povrat ne može odlučivati u ostavinskom postupku – moj zahtjev za povrat je naslovljen na Općinski sud i nema broj predmeta na sebi, osim što u obrazloženju zahtjeva navodim broj predmeta – ostavinskog postupka – za koji je pristojba plaćena. I da se moram zahtjevom za mirno rješnje spora obratiti Općinskom državnom odvjetništvu radi sklapanja nagodbe prema čl186a Zakona o parničnom postupku. Županijski sud žalbu odbija, praktično citirajući prvostupanjsko rješenje; pišu kako ja ne navodim posebno razloge, pa oni zaključuju da ja rješenje pobijam zbog pogrešne primjene čl.353 st.1 ZPP., i u zahtjevu Općinskom sudu i u žalbi Županijskom sudu. Što nisam baš, nego sam kao razloge navela ove članke Zakona o sudskim pristojbama: čl.43 V. VRAĆANJE PRISTOJBEČlanak 43. Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za određenu sudsku radnju, a ta radnja nije obavljena. Pravo na vraćanje pristojbe iz stavka 1. ovoga članka ima osoba koja je platila pristojbu u iznosu većem od 100,00 kuna. čl.44st.1 Zahtjev za vraćanje pristojbe podnosi se prvostupanjskom sudu u roku 90 dana od dana kada je pristojba pogrešno uplaćena ili od dana saznanja da radnja nije objavljena. čl.45 Sud će zahtjev za vraćanje pristojbe s mišljenjem i potrebnim spisima dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište osobe koja zahtijeva vraćanje. Kada je pristojba bila plaćena u gotovom novcu, sud će zahtjev za vraćanje pristojbe dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području sjedište suda. Rješenje o zahtjevu za vraćanje pristojbe donosi ispostava iz stavka 1. i 2. ovoga članka i dostavlja ga sudu. Vraćanje pristojbe obavlja se na teret prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske. Županijski sud dalje kaže da je Općinski sud pravilno utvrdio da nije nadležan za postupanje povodom zahtjeva za povrat pristojbe - a kako onda čl.44st.1 kaže da se zahtjev za vraćanje pristojbe podnosi prvostupanjskom sudu?! Pa kom trebam podnijeti zahtjev?? Dalje pišu kako pogrešno upućujem na primjenu odredbi Zakona o sudskim pristojbama jer da se u mom zahtjevu ne radi o zahtjevu za povrat plaćene sudske pristojbe. ?! Inače, dopis je naslovljen na Općinski sud kao ''Zahtjev za povrat plaćene pristojbe'', a u žalbi ga citiram, a i priložen je uz žalbu i uz prvostupanjsko rješenje, kao i rješenje kojim me se oslobađa od plaćanja pristojbi... Da li da podnesem ustavnu tužbu ili da idem na Općinsko državno odvjetništvo? Mislim, mogu i jedno i drugo ... mislim da ću i jedno i drugo ...

Da li i šogor može biti nasljednik usprkos živim nećacima i nećakinjama pokojnika? Oporuke nema. Radi se o ostavinskim postupcima iza 2 tete i strica, koji nisu bili u braku niti su imali djece. Iza njih su od obitelji ostali živi samo nećaci i nećakinje, i šogor pokojnika. - u 2 ostavinske, pravomoćne, nasljednicima ( drugog nasljednog reda )su proglašeni nećaci i nećakinje, kao reprezenti za sestrama umrlih, pri čemu je svaki od nas naslijedio dio koji bi pripao sestri umrlih ( odnosno našim mamama ) da su žive ( u rješenju piše da su zakonski nasljednici sestre umrloga, međutim oni su umrli pa se temeljem načela prijenosa nasljednici nećak i nećakinje u odgovarajućim omjerima ...tj. one 2/4 iza jedne sestre, i po 2 puta po ¼ iza druge sestre ) - u trećoj ostavinskoj sud nasljednicima proglašava uz nas nećake i nećakinje, i šogora ostavitelja. Iza dvije umrle sestre pokojnika je ostalo iza jedne sestre dvoje djece i muž, a iza druge jedno dijete. Iza jedne sestre njezina djeca su svoj dio ustupila ocu, pa je on proglašen nasljednikom u cijelosti. Iza druge sestre je ostalo samo jedno dijete. Općinski sud je donio rješenje kojim se nasljednicima mog strica proglašavamo mi nećaci i nećakinje i šogor, te je to podijelio na ovaj način: - nasljedniku iza jedne sestre 5/12 - nasljednicima iza druge sestre: - nećaku i nećakinji svakom po 3/12, a šogoru 1/12. Obrazloženje suda je da je šogor isto nasljednik jer da je šogor nasljednik u cijelosti temeljem zakona i ustupa ( kao što sam rekla, djeca su mu ustupila svoj dio za mamom ). Kako sam rekla, u druge dvije ostavinske nasljednici su samo nećaci i nećakinje, u ovom omjeru: dijete jedne sestre pokojnika 2/4, djeca druge sestre pokojnika svaki po 1/4. Županijski sud je odbio žalbu, ponavljajući iste razloge iz rješenja općinskog suda. Ako gledam ove članke ZON Članak 2. (1) Sve su fizičke osobe pod istim pretpostavkama ravnoprav­ne u nas­­ljeđiva­­nju. Članak 8. (1) Na teme­­lju zakona ostavite­­lja nas­­ljeđuju svi ­­nje­govi potomci, ­­nje­gova posvojčad i ­­njihovi potomci, ­­nje­gov bračni drug, ­­nje­govi rodite­­lji, ­­nje­govi posvojite­­lji, ­­nje­gova braća i sestre i ­­njihovi potomci, ­­nje­govi djedovi i bake i ­­njihovi potomci, i ­­nje­govi ostali predci. (3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nas­­ljeđuju po nas­­ljednim redovima. (4) Nas­­ljednici bliže­ga nas­­ljednog reda isk­­ljučuju iz nas­­ljedstva osobe da­­lj­­nje­g nas­­ljednog reda. 2. Drugi nas­­ljedni redOstavite­­ljeva braća i sestre i ­­njihovi potomciČlanak 12. (1) Ako je jedan ostavite­­ljev rodite­­lj umro prije ostavite­­lja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca (ostavite­­ljeva braća i sestre), ­­nje­govi unuci i praunuci i ­­nje­govi da­­lj­­nji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca i ostali potomci. (2) Ako su oba ostavite­­ljeva rodite­­lja umrla prije ostavite­­lja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi svakome od ­­njih pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuju potomci, kako je određeno u stavku 1. ovoga članka. Tko na koncu ima pravo nasljeđivanja? I, s obzirom da mi je susjeda odvjetnica rekla da je to za Ustavnu tužbu, pretpostavljam da stvarno i je. Ne radi se o velikom iznosu, niti o vrijednoj nekretnini, a love za odvjetnika nemam. ali ser adi o bitnoj stvari. Znam da će mi svi dati savjet da si platim odvjetnika, ali si ja to trenutno ne mogu priuštiti. ( Inače ne bih tu tražila savjet ). Thanks!