Maks031

Pozdrav, Prije nekoliko dana primio sam poziv tvrtke Telemach. Gospođa/ica s druge strane linije mi se obratila mojim punim imenom i prezimenom i počela nuditi njihove proizvode i usluge. Ono što me istom tenutku zabrinulo je činjenica da me nazvala na službeni mobilni telefon, dakle jedan od 30ak T-COM pretplatničkih VPN brojeva koji su u vlasništvu firme u kojoj radim i uz koji se nigdje ne veže moje ime i prezime niti bilo kakvi osobni podaci. Naprotiv, ti VPN brojevi često i cirkuliraju unutar firme s promjenom djelatnika ili njihove funkcije unutar naših djelatnosti. Da ne govorim da se radi o potpuno drugom teleoperateru... Na moj upit dotičnoj otkuda joj podatak o mom imenu i prezimenu samo je promrmljala da je dobila takve upute i da ništa ne zna o tome. Jedino što sam uspio doznati putem nekih drugih kanala jest da taj moj službeni broj zaista i nije u njihovom sustavu, te da je poziv bio upućen iz Telemach call centra u Osijeku. Dakle pretpostavljam da su podatke dobili od nekakve treće stranke/pravne osobe, te da nisu znali da se radi o službenom telefonu. Postoji li mogućnost ikakve prijave ili ulaska u trag izvoru koji takve podatke otkriva (navodno da je to čest slučaj kod teleoperatera) i kojoj instituciji se najbolje obratiti?

Upravo tako, samo ja sam u ovoj priči pravna osoba s druge strane (udruga), pa me zanimala gola definicija, da ne bi krivo postupili. Zahvaljujem na odgovoru!

Manje više cijela priča mi je jasna, osim ovoga što sam označio. Pročitao sam taj članak nekoliko puta, i moram priznat da je prilično nejasan, npr: imam konkretan slučaj gdje sponzor novčano pomaže neprofitnoj udruzi da sudjeluje u sportskom natjecanju. Zauzvrat udruga nosi njegove reklame, međutim sponzor ih je osigurao sam. Udruga ne snosi apsolutno nikakve troškove, čak i nije dužna nositi te reklame, već inzistira na njima iz estetskih razloga. Tko kome, i da li treba izdati račun? I da li je u tom slučaju dovoljna pisana zamolba bez ugovora?

Pozdrav! Zanima me smije li neprofitna udruga primiti sponzorstvo u novčanom obliku, te mora li izdati račun za iznose do recimo 2000 kn? Naglašavam da se radi o sponzoriranju, jer se također vrši protuusluga reklamiranjem tog sponzora. Naime radi se o udruzi koja nastupa na jednom obliku sportskog natjecanja, te planira uključiti nekoliko sponzora za financiranje istog. Hvala

Vidim da je cijeli slučaj u nekoj "sivoj zoni", pa da malo pobliže objasnim o čemu se radi. Naime, zaustavljen sam u naselju gdje živim. Nedaleko od Osijeka, gdje putujem na posao. Granični prijelaz Erdut, gdje sam prešao sa cigaretama, udaljen je svega 15ak kilometara od mog mjesta. Putujem ovdje svaki dan na posao u Osijek, i cigarete koje ponekad kupim preko granice držim u prtljažniku budući da sam na poslu od jutra do mraka. Iako mislim da su ti detalji prilično nebitni, s obzirom da je carina prekontrolirala robu i dozvolila njenu uporabu na našem teritoriju. Nisam uhvaćen u nikakvoj preprodaji. Slažem se da je veća količina kao što je 5 šteka, osnovana sumnja. Međutim i tada bi bilo apsurdno oduzimati ju ako je legalno uvezena. Da pojasnim: Svaki puta kada prelazite granicu, imate pravo prevesti jednu šteku po osobi. Dakle, irelevantno je da li skupljam šteke kod kuće ili vozilu, koje je u mom vlasništvu. Negdje ju moram odložiti. Nigdje ne postoji naznaka u zakonu po kojoj vi imate pravo tu robu prevesti, ali ju nemate pravo držati negdje. Jer po toj logici, izrazit ću se bukvalno, morao bih popušit šteku cigareta od graničkog prijelaza do kuće.. ili pak do susreta s prvom patrolom na cesti. Nije u pitanju ni krijumčarenje, jer je sve što se kaže po PS-u. Lako je i dokazati, jer se zna gdje je i kada roba kupljena, te gdje je prevezena i pod kojim uvjetima. Ništa novo u sustavu što se tiče svakidašnjeg života u pograničnom području, ali evo prvi slučaj s ovakvim epilogom koji poznajem. S obzirom da sam sve pretražio i nisam uspio pronaći osnovu po kojoj je roba ilegalna, prvo što sam pomislio je neupućenost djelatnika MUP-a. Zasad su ovo sve nagađanja, i zanimljivo je da nema nigdje stroga definicija. I u tom slučaju se moram ponovo složit s time da se nekoga ne može samo tako okriviti. Sada sva procedura, papirologija viših instanci, utrošeno vrijeme i živci, idu na teret "optuženog", sve dok sam ne dokaže suprotno. Sve to zbog 250kn, što su mogle i biti dvije boce gaziranog soka kupljene negdje na putovanju. (potpuno identična situacija) Da ne govorim da ljudi u sjevernom dijelu npr. kupuju pneumatike u Sloveniji. Bilo bi fascinatno kada bi vam prometna policija 3 mjeseca kasnije podigla vozilo na dizalicu i zaplijenila gume s felgi. Pretpostavljam ako se i završi u moju korist, da nitko neće snositi čak ni moralnu odgovornost. Nadam se da sam malo bolje opisao slučaj, i ono na što točno mislim. U svakom slučaju, eto, pazite s time da ne prođete kao ja. Čim procedura službeno završi, izvijestit ću ovdje o detaljima kako bi možda nekom pomogao za ubuduće.

Još jednom, puno hvala za savjete

Zakon je moglo bi se reći jasan,i po njemu prekršaj ne postoji, kao ni carina na spomenutu robu u toj količini i u tom iznosu. Ako je zakonito prijeći granični prijelaz pod tim uvjetima i ako je ondje sve ispravno, trebala bi vrijediti ista pravila i unutar granica. Roba jest prekontrolirana od carinskih djelatnika, i prenesena sa osobnim iskaznicama, te nije promjenila vlasnika u međuvremenu. Dakle sve po propisima. Ako kontrolne točke nisu evidentirale dokumente (što je čest slučaj u praksi) postoje nadzorne kamere. Prijelaz, vrijeme, vozilo i vlasnik se podudaraju s podacima na računu samog artikla. Dakle ne postoji nikakva preprodaja, i suludo je pomišljati na nju s obzirom na količinu. U protivnom, MUP bi mogao napraviti poseban vlastiti punkt recimo 100 metara poslije graničnog prijelaza gdje bi mogao oduzimati svu prenesenu robu, za koju vrijede dvostruka mjerila dvije različite institucije. Dakle, carina (pa i MUP na samoj granici) vam odobri prijelaz, da bi vas unutra kasnije zaustavili i oduzeli vam to. Nažalost, nepoznat mi je daljnji postupak, i koliko sam upućen carina nije obaviještena, već je samu zapljenu došla izvršiti krim-policija. Slijedi li kakav optužni prijedlog, i što dalje? Ukoliko prekršaj zaista postoji, tada unatoč svemu snosim posljedice ja, iako je krivnja očiti nesporazum institucija. Međutim ako roba nije valjano oduzeta, da li treba biti vraćena, tko bi mogao odgovarati, i kojoj instituciji se obratiti?

Puno hvala na odgovoru. Da li možda znate zašto je uopće spomenuta roba oduzeta, ako je prošla carinsku kontrolu na samoj granici? To jest, putem koje odredbe ili zakona se ovo nalazi na, recimo to tako, "margini legalnog" ? Nisam uspio pronaći ništa slično na portalu carine.

Pozdrav Evo jedna neobična situacija, pa bih vas molio za savjet: Imao sam problem s policijom, te smatram da mi je otuđena imovina od strane djelatnika MUP-a. Naime, unutar granica RH zaustavljen sam u prometu putujući na posao vlastitim osobnim vozilom. Pod parolom "dubinske kontrole", te bez ikakvog prometnog razloga, policijski službenik (citiram) "naređuje" da otvorim prtljažnik automobila. U prtljažniku su dvije šteke cigareta kupljene večer prije u Republici Srbiji, za koje naravno posjedujem račun s lokacijom, datumom, artiklima i točnim iznosom. Večer prije, nas dvoje smo kupili iste za osobnu upotrebu, te ih legalno prenjeli i prošli carinsku kontrolu. (dozvoljena je jedna šteka po osobi). Drugi dan, 15 km unutar granica, i nakon tog famoznog "pretresa", policijski službenik je zaplijenio navedeno, te odbio identificirati se brojem značke. Napomenuo bih da nemam nikakvih problema sa zakonom od prije. Da li se ovdje radi o problemu na relaciji Carina-MUP, ili je u pitanju čisto prekoračenje ovlasti ? Može li policija isto tako poput kauboja otimati cipele, sendviče i gazirana pića samo zato što su kupljeni izvan granica RH, unatoč tome što je roba carinski ispravno i legalno prenesena? Po svemu sudeći roba je apsolutno legalna, ali i zaplijenjena. Pri pozivu nadležnoj policijskoj postaji u trenutku događaja, službenik na telefonu na moj upit odgovorio je "policija može sve", nakon čega mi je spuštena slušalica. Da li je to stvarno tako, ili ja nisam upoznat sa našim kontradiktornim zakonima i unutarnjim carinskim odredbama? Svaka pomoć je dobrodošla. Zahvaljujem, i lijep pozdrav!