GjuroGjuro

U pravu ste, zakon se mijenjao, ali koliko vidim dio koji se odnosi na minimalni godišnji odmor je ostao isti. U svakom slučaju hvala vam na odgovoru!

upravo sam pronašao tumačenje na RRif-u http://www.rrif.hr/Odredivanje_broja_dana_godisnjeg_odmora_i_prenosen-974-vijest.html Najkraće trajanje godišnjeg odmora uređeno je odredbom čl 55. Zakona o radu Prema toj odredbi godišnji odmor ne može trajati kraće od 4 tjedna (za maloljetnog radnika i radnika koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, trajanje godišnjeg odmora ne može biti kraće od 5 tjedana). Međutim, s obzirom na odredbu čl. 62. ZR-a o mogućnosti korištenja godišnjeg odmora u dijelovima, u praksi je potrebno tjedne godišnjeg odmora preračunati u dane godišnjeg odmora. S tim je ciljem propisano da je broj radnih dana koji se uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora potrebno utvrditi odredbama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Iz navedenog proizlazi da je broj radnih dana koji se uračunavaju u dane godišnjeg odmora (tj. u radni tjedan) potrebno odrediti nekim od spomenutih akata (najčešće će to biti 5 ili 6 radnih dana, s obzirom na raspored rada kod određenog poslodavca, odnosno s obzirom na to rade li radnici i subotom ili ne), ali ako se to i ne učini, a s obzirom na odredbe ZR-a o tjednom odmoru (čl. 54. ZR-a), dolazi se do zaključka da radni tjedan ima 6 radnih dana , koji se onda uračunavaju u dane godišnjeg odmora (u takvom slučaju radnik ima pravo na najmanje 24 dana godišnjeg odmora, ali mu se u radne dane uračunavaju i subote) Međutim, napominjemo kako se blagdani i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora, a jednako tako ni razdoblja privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Da li je ovo odgovor na moje pitanje?

Kužim, međutim problem je slijedeća situacija. Žena je iskoristila dva tjedna u komadu u što joj je upala jedna radna i jedna neradna subota i to su zbrojili kao 11 dana godišnjeg. Kad bi se nastavila takva idealna računica, ona bi trebala imati još 11 dana na raspolaganju. Ukoliko joj se poklopi da će iduću dva tjedna koristiti tako da joj padnu dvije radne subote, to bi značilo da ima još 12 dana. Sad se pojavljuje situacija da ostatak godišnjeg ne može koristiti u komadu od tjedan dana i tu ta računica padne u vodu. primjer: ona sad ide na 3 dana godišnjeg pon-sri. Subote nema u tom periodu. Onda će opet dobiti par dana i tako dok sve ne potroši. Problem je što oni ne znaju da li je preostali dio godišnjeg odmora 11 ili 12 dana. Zakon pak nigdje ne spominje miješano radno vrijeme i prepoznaje samo 5 ili 6 dana. Kod mene u firmi su mi objasnili da smo mi prijavljeni na 6 dnevno radno vrijeme i da zbog toga računaju minimalni g.o. 24 dana. Kažu da je to što je nama svaka druga subota neradna tek odluka poslodavca o raspodjeli rada, pa nam se radi toga sve subote broje u g.o. To mi se zapravo čini jedinim načinom da se dobije broj dana u odnosu na 4 tjedna koji je fer i prema poslodavcu i prema radniku. Naravno da bi meni više odgovaralo da mi se neradna ne broji, ali u tom slučaju bi poslodavac računao da imam pravo na 22 dana , pa bi mi opet došlo na isto. btw. hvala na odgovorima!

U ugovorima piše samo da radnik odrađuje satnicu od ponedjeljka do subote ili prema rasporedu koji po potrebi određuje poslodavac. Kao dan odmora je definirana nedjelja. Isto piše ovima koji rade fiksno jedan tjedan 5 dana, a drugi tjedan 6 dana kao i ovima koji nemaju stalan raspored. Za trajanje godišnjeg odmora piše 4 tjedna, pa ni to ne pomaže. Napominjem da satnice nisu problem i ne radi se o prekovremenim satima. Tjedan je uredno raspoređen na 40 sati bez obzira da li se radi 5 ili 6 dana. Problem je samo kako tjedne preračunati u dane kad se ne zna raspored. Čak i kod ovih koji rade u ciklusu 5 dana , pa 6 dana je zeznuta situacija ako ne koriste godišnji u u trajanju punog tjedna!? U firmi u kojoj ja radim se računa tako da svi imaju po 24 dana ,ali nam se sve subote računaju u g.o. iako su po rasporedu možda neradne. Meni je svaka druga subota radna i to mi je ok. Nije mi jasno zašto u zakonu nije jasno definirano preračunavanje tjedana u dane kad isti zakon predviđa korištenje g.o. u danima, a ne nužno tjednima. Čini mi se da su zaboravili da ne postoje samo 5 i 6 dnevni radni tjedan, već da postoji još brdo kombinacija. Kod žene u firmi nema nikakvog ciklusa izmjene 5 i 6 dana. Tamo je kaos i nitko ništa ne zna, a full kompliciraju s godišnjima i zapravo nitko ne zna koliko dana stvarno ima na raspolaganju?

Pozdrav! Zakon kaže da je minimalni g.o. četiri tjedna. Obzirom da se g.o. ne koristi nužno u tjednima, potrebno je ta 4 tjedna preračunati u dane. To znači da ljudi koji rade pet dana imaju minimalno 20 dana, a ljudi koji rade 6 dana minimalno 24 dana i tu je sve jasno. Da li to znači da ljudi koji rade u tjednoj smjeni u kojoj jedan tjedan rade 5 ,a drugi tjedan rade 6 dana imaju ukupno pravo na 22 dana? Moje pitanje je kako se određuje minimalni godišnji odmor kod je rad u tjednu raspoređen tako da radnik ponekad radi pet dana u tjednu (pon-pet) ,a ponekad 6 dana (radna subota) i to u nepravilnim intervalima ? Pretpostavljam da ni ovo nije problem ako se godišnji koristi u intervalima od tjedna dana ,pa se ovisno o radnom rasporedu (radna ili neradna subota) to pretvori u tjedne, ali tu već i sama pojava blagdana u tjednu radi problem viška jednog dana. Problem je kad radnik želi koristiti godišnji u dijelovima koji nisu u intervalu tjedna, pa je nužno definirati broj dana. Da li se svima koji makar i povremeno rade 6 dana u tjednu automatski piše 24 dana, ali im se sve subote u trajanju godišnjeg odmora upisuju pod godišnji odmor, pa makar po radnom rasporedu bile neradne? Ispričavam se ako sam ponovio pitanje, ali zakon se mijenjao, a nigdje nisam našao objašnjenje u slučaju kombiniranog 5 i 6 dnevnog radnog vremena. Hvala!