beliazaris

Poštovani, poznato je da je zakonom regulirano da se potvrda o početku bolovanja mora dostaviti poslodavcu u roku od 3 radna dana od početka istog. Međutim što je sa doznakama za bolovanje? Da li prema nekom pravilniku/zakonu poslodavac ima također (npr. zbog obračuna)pravo tražiti doznake najkasnije 3 dana od kraja kalendarskog mjeseca? Isti mi nije poznat. Ne shvaćam zašto bi se bolesnik trebao pretvoriti u tekliča poslodavca. Hvala Vam na komentarima

Postovani, zanimaju me neke opcenite stvari o ovrhi i postupku prije nje. I. Cesto se desava da nam npr. HEP toplinarstvo i ini salju racune koji su izdani na jedan datum, a u stvarnosti poslani 7 dana kasnije. Rok za naplatu se time skracuje za polovicu. Prema meni potrosac moze u tom slucaju odbiti placanje ev. trazenih zateznih kamata (ako racun kasnije podmiri) s time da posalje preporuceno pismo s povratnicom trazitelju u kojem navodi da je racun primio kasnije(s nadnevkom) te stoga rok tece od tog dana primitka. Opcenito mislim da trazitelj nikako ne moze dokazati kada je poslao racun, da li je uopce stigao osim ako ga ne posalje preporuceno, sto se u praksi ne radi. II. Recimo da trazbina nije opravdana. Dakle npr. HT me trazi 400 kuna, medjutim ja tvrdim da je 300 kuna dug a ostalo mora obrazloziti (bez obzira koji je razlog- npr. krivi izracun). Do primitka tog obrazlozenja potrosac nije duzan podmiriti dug ukoliko je podnio prigovor racunu. Ukoliko trazitelj svejedno posalje prijetnju ovrhom ili samu ovrhu (i preko javnog biljeznika), potrosac je moze odbiti (bez posebnog obrasca) s obrazlozenjem da trazbina nije opravdana u cijelosti ili djelomicno, i tada se postupak kod javnog biljeznika zavrsava te HT mora pokrenuti parnicni postupak na sudu. Da li HT ima rok od 3 g da ga pokrene nakon zadnjeg pisma a zatim slijedi zastara? III. Praksa koju provode pojedini trazitelji prema kojoj postoji rok od mjesec dana na zalbu na racun nije zakonski osnovana. Prema EU potrosac ima pravo 3 g da prigovori neosnovanom racunu. Da li je gornje vidjenje ispravno? Hvala

Samo ono sto sam nacuo- razlika PDV se treba platiti (ako je u SLO manji) +trosarina (jer auto nije iz HR) koja ovisi o emisiji CO2, karakteristikama vozila itd.

Objavom u medijima se moze popularizirati sebe ili svoj slucaj. Dobro bi bilo kada bi se sami pravnici zalozili za reformu sustava. Cim stigne mogucnost vrednovanja i objave rada drzavnih sluzbenika stvari ce se mozda? promijeniti.

Pitanje je cemu sudac narucuje vjestacenja ako ih ne postuje. Ukoliko su 2 vjestacenja dosla do istog zakljucka, onda je po meni duzan poloziti racun zasto ipak postupa po vlastitom (laickom) nahodenju. Inace sve djeluje kao farsa, ili? Koliko je u praksi primjera da su takve predstavke dovele do nekog rezultata? Ima li neki rad da je to netko istrazio/objavio u Hrvatskoj.

Postovani, na koji nacin se stranka moze zaliti na rad suca (ev. i kao treca strana)? Da li je najbolje traziti razgovor s predsjednikom suda ili nekom osobom iz ministarstva pravosudja? U navedenom postupku na opcinskom sudu sutkinja naime zanemaruje nalaze vjestacenja, odugovlaci postupak i postupa po vlastitom nahodenju. Da li postoji metoda koja se pokazala uspjesna u praksi? Naime mailovi i slicno su jako dobra stvar, pitanje je medjutim koliko takvi dopisi zavrse u ladici. Hvala Vam na konkretnom odgovoru

Koji je zakonski rok- i gdje to tocno stoji da socijalni centar da odgovor na prijedlog pokretanja postupka za lisavanje poslovne sposobnosti od strane psihijatra. Hvala Vam na odgovoru