Jump to content

znanjazeljna

Korisnik
  • Broj objava

    41
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je znanjazeljna objavio

  1. Poštovani, ukoliko otac ima pravo koristiti 2 mjeseca roditeljskog do 8.g. života djeteta, ono što znam je da 15 dana prije planiranog datuma početka korištenja mora HZZO-u podnijeti za to zahtjev. Da bi podnio zahtjev, treba mu suglasnost poslodavca, koju poslodavac može uskratiti, ali time bi samo odgodio to pravo radniku na 30 dana. 

    No mene buni to što je radnik zatražio korištenje roditeljskog od određenog datuma (počeo bi za 10 dana) i kako da sada poslodavac po tome postupi? Ako mu poslodavac da suglasnot da podnese zahtjev HZZO-u, hoće li ga poslodavac voditi za 10 dana kao da je na roditeljskom? I što ako naknadno poslodavac dobije rješenje HZZO-A kojim se uskraćuje radniku to pravo ili ako se rješenjem HZZO odredi neki drugi datum početka korištenja toga prava radniku?

     

    Odnosno, pitanje je treba li poslodavac čekati da zaprimi rješenje HZZO-a pa da tek onda u evidenciji počne radnika voditi da je na roditeljskom (no u rješenju će biti neki raniji datum)?

    Ne znam koliko sam razumljivo postavila pitanje, ali ne znam kako voditi konkretnog radnika u evidenciji od onog datuma koji je postavio u zahtjevu za korištenje roditeljskog. I kako on traži početak za 10 dana, ako je zahtjev HZZO-u za to morao uputiti 15 dana unaprijed?

     

    Molim vas za bilo kakav odgovor iz prakse jer mi se na HZZO nitko ne javlja.

     

    Hvala unaprijed.

  2. Poštovani,

     

      radniku se usteže određeni iznos plaće temeljem zahtjeva za izravnu naplatu.

     Poslodavac zaprima od odvjetnika ovrhovoditelja dopis da prestane sa ustezanjima plaće jer je između vjerovnika i dužnika (ovrhovoditelja i ovršenika) postignut sporazum o daljnjem namirenju.

    Prema sporazumu ĆE (po uplati iznosa određenog sporazumom) ovrhovoditelj povući zahtjev za izravnu naplatu pred Finom   temeljem kojeg se usteže plaća. No rok za  uplatu  duga prema sporazumu  je 8  dana, odnosno ističe nakon obračuna plaće za idući mjesec.

    Može li poslodavac temeljem obavijesti odvjetnika ovrhovoditelja  i u prilogu zaprimljenog sporazuma jednostavno prestati ustezati plaću, a ustvari još ne zna hoće li u zadanom roku od 8 dana ovršenik izvršiti svoju obvezu plaćanja, temeljem čega bi tek po toj uplati ovrhovoditelj povukao zahtjev za izravnu naplatu pred Finom?

    Treba li poslodavac zatražiti dokaz da je tražbina namirena ili dokaz da je zahtjev za izravnu naplatu povučen pred Finom ili može temeljem obavijesti odvjetnika prestati sa ustezanjem ,  s obzirom da je osim dostavljenog sporazuma o namirenju odvjetnik u samom dopisu  napisao da putem tog dopisa on u ime stranke (ovrhovoditelja) povlači zahtjev za ustegu (prema poslodavcu)?

    Unaprijed hvala.

     

  3. Poštovani,

    ukoliko se dogodi šteta trećoj osobi za koju odgovara osoba x, a koja ima svog osiguravatelja-osobu y, pa osoba x uredno prijavi štetni događaj osobi y , koja je dalje dužna u mirnom postupku postupiti prema oštećenome, imam sljedeća pitanja.

    Ukoliko je oštećeni nezadovoljan visinom isplate u mirnom postupku  pa tuži x i y na solidarnu isplatu putem suda, može li osoba x :

    1. isticati u odgovoru na tužbu prigovor promašene pasivne legitimacije (ona je svoju obvezu izvršila prijavom štete osiguratelju)?

    2. U odgovoru na tužbu od tužitelja tražiti da povuče tužbu u odnosu na nju (podredno sud odbije zahtjev)

    3. Možda smiješno pitanje, ali treba li pozvati osobu y kao umješača, iako je ta osoba drugotuženi (kako bi u slučaju izgubljenog spora y isplatio i onaj dio koji bi bila dužna isplatiti osoba x-intervencijski učinak)?

    Unaprijed zahvaljujem na odgovorima!

  4. Poštovani,

     

    ukoliko se radnik zaposlen kod mene na puno radno vrijeme dodatno zaposli 8 sati tjedno kod drugog poslodavca, osim suglasnosti koju mu dajem za navedeno, postoje li kakve dodatne obveze s moje strane kao poslodavca (godišnji odmor, obračun plaće..?).

     

    Unaprijed hvala.

  5. Hvala na odgovoru. Ako je tuženi smetao posjed kao izvođač, ali po nalogu treće osobe (upisanog posjednika) , može li tuženik pozvati tu treću osobu da stupi umjesto njega u parnicu ili samo da sudjeluje kao umješač? 

     

    Unaprijed hvala.

  6. Poštovani,

     

    ukoliko u posjedovnom listu piše da je posjednik čestice na kojoj se nalaze dvorište i dvorišna zgrada osoba X , može li osoba Y koja tvrdi da je imao posljednji mirni posjed tog dvorišnog objekta podnijeti tužbu za smetanje posjeda protiv osobe x?

     

     

  7. Poštovani,

    molim vas mišljenje o sljedećoj situaciji.

    Radnik početkom prošle godine neopravdano ne dolazi na posao. Zovemo ga na obranu, kaže kako nije znao da mu je bolovanje završilo... Dobiva upozorenje radi kršenja radnih obaveza.

    Pola godine poslije ista situacija, no ovaj put donosi doznake i opravdava izostanak te mu ne donosimo pisano upozorenje nego ga usmeno upućujemo da ubuduće svaki izostanak mora opravdati odnosno javiti poslodavcu odmah, najkasnije za 3 dana.

    Ove godine, radnik napušta radno mjesto bez dozvole poslodavca prije kraja radnog vremena, stiže prijava. Idući dan uredno dolazi na posao, stoga opet planiramo dati (samo) upozorenje s napomenom da ukoliko to ponovi, može doći do otkaza. Prije upozorenja čekali smo da dođe iznijeti obranu, no to nije učinio. 

    No u međuvremenu, stiže nova prijava. Radnik se nije ujutro pojavio na poslu (radni dan još traje, prijava stiže par sati nakon početka radnog vremena- može li tako ili je treba poslati barem idući dan?). 

    Što  sada? Nema smisla pisati 2 upozorenja. Iako povrede nisu teške, očito su učestale.

    Je li ovo dovoljan razlog za izvanredan otkaz? Je li možda primjereniji otkaz radi skrivljenog ponašanja?

     

  8. Poštovani,

    molim vas informaciju-  ugovorom o zakupu poslovnog prostora propisano da će se isti solemnizirati, a trošak solemnizacije je na zakupcu. Ugovor se sklapa u 3 primjerka (1 za javnog bilježnika), između mene (zakupodavca) i zakupnika. Kako u praksi to izgleda- ja dajem ugovore zakupniku da ih ode solemnizirati, pa mi on vraća moj primjerak nakon solemnizacije?

    Nadalje, plaća li se naknada prema tarifi za solemnizaciju (zakupnina x 12 mjeseci) u jednom iznosu ili ovisno o broju primjeraka ugovora- u ovom slučaju x 3? 

    Nadam se da razumijete pitanja, naime, u ugovoru je to propisano i nemam previše dilema osim  ovog praktičnog dijela- tko točno nosi solemnizirati ugovore i koliko će platiti.

     

     

     

  9. Pozdrav,

    osoba je najmoprimac bez ugovora.

    Jedan dan kuca joj na vrata inkasator i osoba otvori vrata i ugledavši ovoga, odmah ih zatvori uz riječi "nije moj stan".

    Par tjedana poslije vlasniku stana u sandučiću je pismo naslovljeno na vlasnika, ali ispod njegovog imena "ZA PODSTANARA", kojim HRT traži plaćanje 240 kuna za posljednja 3 mjeseca radi posjedovanja tv-a

    Pitanje- na koji je način inkasator utvrdio da osoba uopće ima TV? Može li to proći na sudu? Nadalje, kako itko može opomene slati nepoznatoj osobi- podstanaru? Odakle itko zna da se radi o podstanaru, a ne radniku koji je taj dan došao okrećit stan u kojem nitko ne boravi?

    Ima li smisla pisat prigovor na ovrhu kad stigne ili popušit tih 80 kn mjesečno i bacit ih uhljebima iliti u vjetar, a radi duševnog mira?

    Hvala unaprijed.

  10. Poštovani,

    dobili smo od odvjetnika koji zastupa veliku firmu rješenje o pokretanju ispravnog postupka   radi uknjižbe prava služnosti u korist te firme odnosno njihovih cijevi, koje već prolaze nekretninom, na našoj privatnoj nekretnini. 

    Cijevi služe za potrebe  opskrbe energijom u tom području.

    Možemo li mi sada staviti kakav prigovor da se tome protivimo, odnosno hoće li ta uknjižba bilo kako negativno utjecati na nas te možemo li tražiti naknadu za tu služnost?

     

    Hvala unaprijed.

  11. Poštovani,

    firma je osigurana za odgovornost prema trećima.

    (Bivši) radnik je radi profesionalne nesposobnosti za rad u invalidskoj mirovini te HZMO sada (bivšeg) poslodavca traži naknadu štete u visini 1/3 isplaćene invalidske mirovine.

    Postoji li tu osnova da poslodavac traži regres od osiguranja temeljem police osiguranja od odgovornosti prema trećima?

     

  12. Poštovani,

    na Obavezni prekršajni nalog uložen je prigovor u kojem se, među ostalim, spominje kako o svemu što je okrivljenik iznio u svoju korist, mogu posvjedočiti i svjedoci, no bez navođenja imena istih.

    Sada je okrivljenik pozvan osobno na sud iznijeti obranu.

    Glede svjedoka- može li on na tom ročištu sucu predložiti saslušanje svjedoka, uz navođenje imena i ostalih podataka za iste pa da ih sud naknadno pozove

    Može li, npr. skupa s njima pristupiti na sud pa reći sucu da ih je doveo ukoliko će ih saslušati?

    Dakle zanima me mogućnost da sudac uvaži prijedlog saslušanja svjedoka te saslušanja istih na tom ročištu ili mogućnost zakazivanja novog ročišta radi saslušanja svjedoka?

     

    Hvala unaprijed.

  13. Poštovani,

     

    ukoliko je kolektivnim ugovorom propisano da radnik može koristiti nekoliko dana plaćenog dopusta  radi rješavanja imovinsko pravnih odnosa izvan mjesta stanovanja, može li radnik to pravo koristiti i onda kada je otac radnika osoba koja je pozvana pred nadležno tijelo rješavati imovinsko pravna pitanja, no radi određenih okolnosti, radnik bi uzeo punomoć te zastupao oca. Može li i tada koristiti navedeno pravo?

     

    Hvala unaprijed na mišljenjima i odgovorima.

  14. Molim savjet.

    Po pozivu pisanim putem imenovati predstavnika pravne osobe- to nije direktor koji istu zastupa (prema sudskom registru)?

    Ukoliko je ta osoba pozvana osobno pristupiti ispitivanju uz upozorenje na  sve posljedice neodazivanja, a na kraju piše da pravna osoba može dostaviti i pisanu obranu, znači li to da ona ista osoba koja je dužna osobno prisustvovati, može ustvari podnijeti pisanu obranu umjesto toga?

     Hvala unaprijed.

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija