Vaza

Mogu li građani ili grupe građana predlagati Vladi RH ili resornom ministarstvu ili jedinici JLS da se neko područje u RH proglasi zaštićenim pordučjem? Ne mislim na nacionalne parkove i parkove prirode, nego na kategoriju Posebnog rezervata prirode i kategoriju Značajnog krajobraza, konkretno te dvije.

Prijavio sam se na natječaj za posao objavljen u Narodnim novinama, uredno poslao sve tražene dokumente i ispunjavam uvjete koji su opisani za to radno mjesto. Je li potencijalni poslodavac dužan pozvati me na razgovor za posao?

Da ne kompliciram, pitanje je moze li punoljetno dijete samo tuziti roditelja koji nije placao alimentaciju za vrijeme dok je trajala obveza placanja i ako da, postoji li neki rok za podizanje te tuzbe od trenutka kad prestaje obveza placanja alimentacije? Znaci moze li dijete starosti 25, 30, 35, 40... godina samo tuziti oca koji nije placao alimentaciju onda kad je trebao?

Hvala na odgovoru. Je li zakonski moguce da prvo dijete nakon sto postane punoljetno samo podigne tuzbu radi neplacenih alimentacija (neovisno je li majka dizala tuzbu dok je bilo maloljetno ili nije) i postoji li neki rok unutar kojeg punoljetno dijete mora podici tu tuzbu? Ili je moguce samo pokretanje ovrhe ako postoji majcina tuzba, ali ne i nove tuzbe? Pitam jer sam do sad govorio o tuzbi majke radi alimentacije, ali me zanima za slucaj da je mozda prvo dijete u odrasloj dobi samo tuzilo oca.

Uzdrzavano dijete sada ima 40 godina. Nije se skolovalo iza 18. godine. Nikad nije pokusavana prisilna naplata nedospjele alimentacije ovrsnim putem. Sto se tice odluke ili presude ne znam postoji li ona. Vjerojatnost da je bivsa zena iz prvog braka tuzila oca za neplacanje je velika, ali nije 100%. Kako bi mogao to doznati i od kojeg trenutka pocinje teci rok za zastaru potrazivanja?

Hvala puno na odgovoru. Kako mogu doznati je li nastupila zastara potrazivanja? Dal se ona racuna od trenutka kad je dijete navrsilo dob za prestanak placanja alimentacije ili od trenutka kad je donesena sudska presuda o alimentaciji? I kako mogu doci do datuma sudske presude? Nije opcija da pitam prvo dijete jer nismo u dobrim odnosima, pa Vas zato pitam.

Roditelj godinama nije placao alimentaciju za prvo dijete nakon razvoda prvog braka. Je li drugo dijete kao nasljednik, ako prihvati svoj dio nasljedstva, duzno placati prvom djetetu taj dug koji je otac stvorio i tretira li se to uopce kao dug?

Nakon smrti roditelja dvoje djece nasljedjuje roditeljevu kucu i svakome ide po pola kuce. Roditelj nije ostavio dugove nakon smrti, osim prema prvom djetetu. Tako da ispada da je prvo dijete istovremeno i nasljednik i vjerovnik pokojnog roditelja. Ako drugo dijete prihvati svoju polovicu nasljedstva, je li duzno vracati roditeljev dug prvom djetetu? Hvala unaprijed. Edit: zaboravio sam napisati, ima li cifra odnosno visina duga utjecaja hoce li drugo dijete morati vracati roditeljev dug prvom ili ne?

Hvala na odgovoru. Koliko sam razumio, zgrada nije etazirana. Kakva je po trenutno vazecim propisima razlika glede prava vlasnistva za stan koji nije etaziran? Utjece li to na prodaju, najam, naslijedjivanje, darovanje...?

Kupujem stan i sadasnji vlasnik mi je na uvid dao izvadak iz knjige polozenih ugovora. Je li to isto sto i vlasnicki list i ako nije, mogu li na temelju podataka s tog izvatka osobno u lokalnoj gruntovnici dobiti vlasnicki list? Nevezano uz prvo, kako i gdje provjeriti je li stan upisan u zemljisne knjige, jer ga na stranici "uredjenazemlja" nisam nasao? Zgrada je iz sredine sedamdesetih, ako ima kakve veze... Hvala unaprijed.

Prije dvije godine pokrenut je postupak radi stjecanja prava vlasnistva temeljem dosjelosti. Pocetkom ove godine "sud" je bio na terenu i izvrsio uvid u zemljiste o kojem se radi. Moje pitanje je sto je slijedeci korak u ovome postupku, jer nakon posjete osoba sa suda nisam dobio nikakvu odluku ni dokument, a na internetu zemljiste nije uvedeno u evidenciju (tj. ucrtano kao cestica) u ZK niti u posjedovni list. Je li nakon presude iz postupka vlasnik automatski upisan u posjedovni list i zemljisne knjige ili se to mora raditi odvojeno?

Zanima me ima li lokalni nadredjeni pravo otkazati radniku godisnji odmor ili traziti promjenu vremena godisnjeg? Radi se o terminu godisnjeg koji je vec ranije sluzbeno odobren iz centrale, a mom sefu to nakon sto je vec mjesec dana proslo od odluke vise ne pase, nego zeli da mijenjamo godisnje i normalno da nas je nekoliko revoltirano zbog toga. Posao je u javnoj sluzbi. Htio bi usput pitati ima li radnik za vrijeme godisnjeg pravo biti nedostupan bilo na poslovnom bilo na privatnom mobitelu i mailu i moze li ocekivati nekakve sankcije ako se ne javlja i ne provjerava sluzbeni mail i mobitel? Hvala.

Hvala na odgovoru. Razumijem, ali ono što me zanima je koje bi bilo "najbezbolnije" rješenje ako se već prije ili kasnije moramo zakačiti sa šefom jer nas izrabljuje? Kako bi nam pravnici u sindikatu mogli pomoći? Mogu li oni ili neki privatni pravnik specijaliziran za radno pravo napraviti ovjereni dopis koji citira koje pravilnike i Zakone šef krši i na kakav način, pa da mu to dostavimo pismeno bez ikakvog javljanja višim instancama, nekako mi se čini da je to najbolje u ovom trenutku. Zanima me je li kome poznata takva praksa i moze li nam netko s time izaći u susret...?

Poštovani, molim za savjet. Radim u javnoj službi, s punim radnim vremenom. Poslodavac (ne "centrala" nego neposredni nadređeni u mojoj jedinici) po mome mišljenju krši ZOR i Pravilnik o radu dotične ustanove na način da moramo raditi prekovremeno, a nemamo naknadu nikakve vrste za to, niti je prekovremeni rad negdje registriran. Molili smo nadređenog da nam uvede klizno radno vrijeme što je odbio, kao i još par prijedloga. Što mogu napraviti u ovom slučaju, a da ima najmanju šansu za stvaranje konflikta s nadređenim? Ima li kakve koristi da se obratimo nadležnom sindikatu, etičkom povjerenstvu ili nekom stručnjaku za radno pravo, ili neki drugi način da se ovo riješi, a bez potrebe za sporom ili tužbom? Hvala.

Hvala na odgovoru. Ne smeta nam pristup turista koji su platili boravak kod njega, nego ponašanje nekih od turista jednom kad dođu, pa me zanimalo dal postoji neki pravilnik iz područja turizma koji regulira ponašanje iznajmljivača, a kojim bi ga pritisnuli da mora upoznati goste s redom ponašanja i prijaviti ako rade gluposti. Što napraviti u slučaju da se takvo ponašanje nastavi i nakon što stavimo natpis?

Poštovani, trebam savjet. Brat i ja svaki imamo po vikendicu. Dalji bratić je prije par godina sagradio vikendicu na parceli nekih 50 metara dalje, a između nas je još jedna kuća čiji vlasnik je rijetko tamo. Uglavnom sav teren između nas je privatan posjed, ništa nije državno. Ispred naših vikendica su mala poljoprivredna zemljišta s dvije strane omeđena cestom kojom vozila moraju proći da bi došla do bratićeve vikendice. Bratić je prošle godine počeo iznajmljivati svoju vikendicu turistima za kratke boravke i registrirao je djelatnost. Problem je što se bratić (i/ili turisti) ponaša vrlo neugodno s obzirom na stvari koje dopušta svojim gostima: deranje i glasno puštanje glazbe do kasno navečer - što se u prirodi na Učki poprilično čuje, zatim prolazak turista pješačkim putevima van njegove parcele (ne mislim na glavnu cestu), zatim niti ne kaže ljudima da psi moraju biti na uzici, pa se tako pas nekih gostiju jednom olakšao u bratovom vrtu. Bilo je i drugih minornih neugodnosti kao bacanja sitnog otpada i paljenja vatre na otvorenom - parcele su unutar Parka prirode. Naglašavam da nisu svi gosti takvi i nije nam cilj bratiću zabraniti da iznajmljuje, nego želimo da nas se ne uznemirava. Bili bi nasjretniji da pozovemo turističku inspekciju koja bi bratića prisilila da sve turiste mora upoznati s "kućnim redom", ali ne znamo je li to izvedivo s obzirom da nama ne smeta njihovo ponašanje unutar vikendice nego u krugu nje i van njegove parcele? Bi li pomoglo da brat i ja samoinicijativno kod jedinog prilaza posjedu stavimo ploču na kojoj stoji da je "zabranjen prolazak privatnim putevima, glasna glazba do kasno navečer i puštanje pasa bez uzice"?Što napraviti u pravnom smislu ako se i nakon toga budu događale neugodnosti? Zvanje policije ne bi pomoglo jer bratićev sin radi u lokalnoj postaji i već znamo kako bi to završilo. Hvala unaprijed.