900years&2hearts

Pozdrav. molim ako netko zna što raditi: čovjek je prije nekoliko desetljeća radio u skladištu s azbestom i sada ima posljedice. To je medicinski dokumentirano- sada. Naputak za radnike koji traže obeštećenje u točki 2., kaže 2. Dokaz o izloţenosti azbestu, početak izloţenosti i duljinu izloţenosti (dostaviti barem jedan od slijedećih dokumenata):  izjavu tvrtke o izloženosti azbestu  opis radnog mjesta  procjenu opasnosti - preslika (original na uvid)  potvrdu nadležnog inspektora rada o direktnoj ili indirektnoj izloženosti azbestu  pravomoćnu sudsku presudu - preslika (original na uvid)  Rješenje HZMO o invalidnosti - preslika (original na uvid)  Rješenje HZZO-a o priznavanju profesionalne bolesti - preslika (original na uvid)  preslika radne knjižice ukoliko je firma u stečaju ili ako je osoba u mirovini.  Potvrdu o priznavanju profesionalne bolesti (do 1990. godine tzv. crvena cedulja) - specijalist medicine rada, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, druge zdravstvene ustanove – preslika (original na uvid)  Prijava o profesionalnoj bolesti – preslika (original na uvid) Međutim, firme odavno više nema (propala je) pa ne može dobiti izjavu tvrtke o izloženosti azbestu, ne može poslati inspekciju rada jer se to dogodilo prije 30 godina u firmi koja više ne postoji, jednostavno, bolest se pojavila naknadno godinama a do tada je čovjek normalno radio i nije skupljao potvrde i rješenja, nego sad u mirovini ima posljedice i liječničku dokumentaciju. Pitanje je kako da takav pojedinac nabavi neki od slijedećih dokumenata? Što savjetujete kako i gdje da krene? hvala.

Borbena i čudo, hvala.

Hvala ali tu ne vidim da piše išta o roku u kojem se treba prijaviti smrt/pokrenuti ostavinska. Valjda nema roka i zastare.

Molim ako netko zna postoji li zastara nakon koliko vremena se mora pokrenuti ostavinska rasprava u RH ako je imovina u RH, a pokojnik i naslijednici van RH/EU?

Poštovani, koje zakone, uredbe, pravilnike i slično treba konzultirati ako želim znati mogu li nadograditi garažu? Znači, želim nadograditi svoju garažu, kako da znam smijem li i što mi sve treba. hvala.

Poštovani frenki, hvala još jednom i šaljem jednu virtualnu pivu🍺 Kada je on radio svoj igrani film, pretpostavljam da je glavni lik kreirao prema onome što je ona istražila za svoj dokumentarac jer realno, sigurno je dokumentarac u kojem sudjeluje sam protagonist sadrži više informacija nego li medijski izvještaji o događaju. I zaista, njegov lik je sličan njenom, ali njen lik je stvaran pa normalno da sliče ako snimaju o istome. I sud je presudio u prvom stupnju da je plagijat (iako stvarno nisu identični). Znate kako je tonči huljić jednom rekao, postoji ograničen broj akorda i naravno da će se dogoditi da netko nekad slučajno te akorde posloži u istu liniju pa onda dobiješ pjesmu koja zvuči kao plagijat, a zapravo nije.😃 Stoga me zanimalo da se radi film po događaju x, a da neki lik podsjeća na lika iz dokumentarca ili knjige y (lik ne mora biti javna ličnost), da li bi to bilo podležno tužbi, i bi li imalo smisla pozvati se da je film inspiriran događajem x i dokumentarcem y da se izbjegne situacija ovog iranskog? Ako vas dobro shvaćam, odgovor je ne, ali bi li on prevenirao čitavu situaciju da je tako napravio i time njoj izbio argument da joj nije priznato štogod?

Sorry, nisam pravnik pa mi nije logično.

Poštovani frenki, hvala na odgovoru. Ima smisla to što kažete, međutim, on je izgubio spor (u nekom iranskom prvom stupnju pretpostavljam), pa se žalio i sada su ponovno na sudu. Nakon odgledanog njenog dokumentarca i njegovog igranog filma, mogu reći da u nijednom momentu nije korišten materijal iz njenog dokumentarca (snimka, fotografija, glazba, itd), osim u smislu same teme i glavnog lika (koji nisu izmišljeni od nje). Mene je zanimalo da je on na svoj film stavio da je inspiriran stvarnim događajem i njenim dokumentarcem (koji je izašao prije njegovog filma), da li bi -trebao njenu dozvolu da to stavi -dugovao joj naknadu po nekoj osnovi -izbjegao tužbu. Čisto da li si je mogao skratiti muke suđenja samo da je napisao da je inspiriran njenim dokumentarcem ?

Znači naš sud ne bi doveo u vezu to da je poslodavac oštetio radnika i da je zbog toga tužen, pa je šikanirao radnika, s davanjem eventualne negativne ocjene na probnom roku? Svašta... Tnx.

Ako je lakše odgovoriti, probati ću ovako: U Iranu se dogodilo da je čovjek bio u zatvoru zbog duga, a pri dopuštenom izlasku za vikend je našao novac. Novac je vratio vlasniku, pa je postao junak. Kada se ta priča htjela potvrditi, on nije mogao dokazati da se navedeni događaj ikada dogodio. Ta vijest je bila objevljena u medijima. Mlada žena je išla na master class za film i kao svoj rad je počela raditi tu priču. Nakon dugog istraživanja, snimila je dokumentarni film o dotičnom čovjeku; prvo njegova priča o zatvoru, on priča, pa pokazuje gdje je pronašao novac i tako, a onda u drugom dijelu dokumentarca ona sama sa svojom ekipom pokušava naći ženu kojoj je ovaj navodno vratio novac. Ne uspije ju naći. Nakon toga, poznati filmski redatelj (koji je držao masterclass ovoj mladoj ženi koja je snimila dokumentarac) piše scenarij i snima igrani film. U njegovom filmu čovjek je u zatvoru zbog duga, novac nađe njegova nova djevojka ali on ju nagovori da vrate zlatnike. Pošto je on u zatvoru zlatnike vrati njegova sestra, ali zato jer je on razgovarao s tom ženom koja ih je izgubila telefonski, i jer je rekao sestri da joj vrati. Nakon toga on postaje junak jer je kao zatvorenik s dugom vratio nađene zlatnike pa se za njegovu priču zainteresira javnost. Obećaju mu posao u javnoj službi alitamošnji uhljeb počne ispitivati istinitost priče, i ispadne da oni ne mogu dokazati da se to zaista dogodilo, a ženu kojoj su zlatnici vraćeni ne mogu pronaći jer se čini da je prevarantica. E sad... Ova mlada šta je snimila dokumentarac je tužila ovog poznatog da je uzeo njeno djelo (iako se radi o stvarnom događaju). Moje pitanje je: da je poznati redatelj na svom filmu rekao da je njegov film inspiriran stvarnim događajem i dokumentarnim filmom od mlade žene, a)da li bi ga ona mogla tužiti? b)da li bi joj bio dužan što platiti?

A što ako radnik prije ocjene pokrene spor na sudu zbog toga što je poslodavac svojom krivnjom radniku nanio štetu i čitavo vrijeme probnog roka izbjegavao radnika i s njime nije komunicirao?

Ovo bi moglo biti malo duže pa se unaprijed ispričavam. Recimo da želite snimiti film/napraviti predstavu prema nekom istinitom događaju. Npr. želite snimiti film/napraviti predstavu o životnom putu Ante Gotovine, s naglaskom na domovinski rat i njegovu ulogu u ratu, ali osim rata film/predstava govori i o periodu u Legiji stranaca (period prije rata), te bijegu i suđenju u Haagu (period nakon rata). Recimo da ste glavnu premisu filma/predstave istražili putem novinskih članaka (koji nisu autorski već samo prenose vijest). Recimo da ste gledali neki dokumentarac o domovinskom ratu i svidjela vam se atmosfera i odlučili ste takvu atmosferu (koja se temelji na stvarnom događaju jer je dokumentarni film) uzeti za svoj film/predstavu u dijelu o kojem se govori o domovinskom ratu. Recimo da ste čitali neku knjigu koja govori Haaškom tribunalu, a u njoj se spominje neka situacija ili lik, na temelju kojeg vi kreirate sličnu situaciju i sličan lik (ali ne i isti i do čega ste mogli doći i bez već postojeće knjige) kao sporedni u svojem filmu/predstavi. Za opisanu situaciju: 1.ukoliko atmosfera vašeg uratka podsjeća na atmosferu nekog dokumentarnog djela, ili neki lik ili situacija podsjećana lik ili situaciju iz nekog dokumentarnog djela/knjige, može li autor knjige/dokumentarca tužiti (iako i vi i on govore o stvarnim događajima i ljudima)? 2.ukoliko sami napišete da je vaše djelo inspirirano dokumentarcem x, knjigom y, stvarnim događajem z, predstavom xyz, da li ste dužni tražiti dozvolu autora dokumentarca x, knjige y, predstave xyz za svoje djelo? 3.ukoliko navedete da vas je za vaše djelo inspirirao stvarni slučaj (domovinski rat i životni put Ante Gotovine), kao i dokumentarac x (za kreiranje atmosfere rata) i knjiga y (za kreiranje lika) i predstava xyz (za kreiranje događaja koji se dogodio), da li ste dužni što platiti autorima dokumentarca x, knjige y, predstave xyz?

Hvala na odgovoru!

Znači primijenjuju se pravilnik firme/kolektivni ugovor a ne zakon o radu. Hvala lijepa.

Novi ZOR kaže da probni rad može biti ocjenjen nezadovoljavajućim bez obrazloženja. Ukoliko u kolektivnom ugovoru (ili pravilniku o radu) piše da je poslodavac dužan obrazložiti nezadovoljavajući probni rad, da li se uzima ZOR, kolektivni ugovor ili pravilnik? Ako netko zna odogvor, zahvaljujem unaprijed.

situacija: na natječaju za posao tijela javne uprave zaposlen je kandidat koji nije branitelj. Branitelj se žalio i prijavio sve inspekciji. Inspekcija je donijela rješenje u korist branitelja. pitanje: ako je probni rok 3 mjeseca, a postupak je trajao 9 mjeseci (a prvozaposleni ne-branitelj je premješten unutar firme na drugo radno mjesto) da li branitelj sada dobiva ugovor o radu na probni rok ili na neodređeno? LP.

Pozdrav, pošto je Zakonom o cestama uređeno da nerazvrstane ceste ne mogu biti u privatnom vlasništvu, a postoje ljudi kojima je zemljište oduzeto i na njemu napravljena cesta a da nikada nije plaćeno, otvaram temu za iskustva vlasnika koji imaju u vlasništvu (a biti će izbrisani u korist jedinica lokalne samouprave) nerazvrstane ceste. Da li ste bili kod odvjetnika Da li ćete tužiti za naknadu Je li netko već pokrenuo postupak i dokle se stiglo Ima li već kakva sudska praksa Ima li borba smisla Mojoj obitelji je u postupku nacionalizacije uzeto zemljište i nije plaćeno, a na njemu je napravljena nerazvrstana cesta. Dolaskom Hrvatske, predali smo zahtjev za naknadu oduzete imovine, i to naknada nam je odbijena s obrazloženjem da nam vraćaju česticu (već je cesta bila izgrađena) u vlasništvo. Sada će se na to upisati jedinica lokalne samouprave bez ikakve naknade, a temeljem Zakona o cestama, jer mi u stvari nemamo vlasništvo prema zakonu. Da li imamo pravo na kompenzaciju u našoj državi ne zna ni Bog otac, pa mislim da nam je nada proći Hrvatske sudove i doći do Europskog suda. Ne mogu vjerovati da se baš tako može uzeti bez da se ikada išta plati. Ponavljam, 1997. je vraćena čestica s već izgrađenom cestom, što nije naša krivica. S tim obrazloženjem su nas odbili za naknadu oduzete imovine. Ako netko ima nešto pametno savjetovati na ovu temu, slobodno neka se javi.

Pozdrav, u prvom stupnju je radna inspekcija presudila u moju korist, pa se druga strana žalila inspekciji u drugom stupnju. Da li netko slučajno zna postoji li rok (koliki je) da drugostupanjsko tijelo inspektorata donese rješenje? hvala.

Molim vas ako netko može pomoći.... Obitelj je vlasnik nerazvrstane ceste (još uvijek upisano u svim papirima). Prema zakonu o cestama, upisati će se jedinica lokalne samouprave. Cesta je napravljena 1967., ali je zakonom o povratu imovine 1997.vraćeno nama u vlasništvo. Moja pitanja su slijedeća: 1. zbog čega nam je 1997.to uopće vraćeno ako sada nemamo nikakva prava? 2. s obzirom da je jedinica lokalne samouprave od 1997.na ovamo u nekoliko slučajeva gradila nogostupe, izmještala sustave za odvodnju atmosferskih voda i slično, zbog čega se nije primijenio članak 105 zakona o cestama koji u stavku 6 kaže: Građenje nove infrastrukture i radovi izmještanja postojeće infrastrukture radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstane ceste, smatraju se u postupku izvlaštenja, građenjem, rekonstrukcijom i održavanjem nerazvrstane ceste? 3. ne osporavamo da zakon kaže da će se jls upisati na cestu, ali imamo li ikakvo pravo na naknadu zbog oduzimanja? 4. drugi dio čestice tvore stepenice i dio parkirališta kod nebodera, da li tu imamo ikakvo pravo na naknadu kada se jls upiše na to kao javno dobro, a sada smo mi vlasnici? 5 .ima li smisla ulaziti u pravnu bitku (visoki troškovi sudai trajanje deset godina) za naknade kada se jls upiše na naše vlasništvo (nerazvrstanu cestu, stepenice, dio parkinga)? 6. što napraviti? Ako se netko razumije u problematiku, svaki savjet je dobrodošao...

Ovo je korisno znati, tnx! E, još nešto- grad je odbio dogovor ali nisu uzeli u obzir da će se vršiti radovi na toj čestiti. Sad ja ne znam da li da ponovim zahtjev jer me strah da se ne upišu kad shvate da bi možda morali platiti zbog članka 105.stavka 6.

Btw, hvala svima na sudjelovanju.

E vidiš, to meni nikako nije jasno. Vlasnik čestice zaustavi radove a oni bi zvali policiju...Pa oni meni ruju po vlasništvu! Tlak momentalno na normalnih 800/600. Ako dignem tužbu, da li se automatski radovi moraju obustaviti? Koje mogućnosti osim ometanja posjeda imam? Koliko nakon što se podnese tužba treba do prvog ročišta? Toliko mnogo pitanja, toliko malo odgovora... Investitor je gradsko komunalno društvo. Grad nam je za prijedlog dogovora odgovorio negativno, poziva se na zakon o cestama, i to mi je jasno, ali i ja se pozivam na isti zakon jer su raskopali cestu, a to je nekakva rekonstrukcija. A to je ovo iznad boldano. Samo ne znam šta da s tim radim.

Mijenjam svoju za tvoju! Na mojoj piše "Zamijena vodovodnih i kanalizacijskih".... U stvarnosti jedno mijenjaju a drugo stavljaju novo, ali navodno bez dozvole pa su sve sveli na zajednički nazivnik. Naša posla.... Ne znam kako bi reagirali da im zaustavim radove dok se ne dogovorimo o izvlaštenju....ako ne budu mogli nikako, možda će morati pošteno.

Radi se gradu i izvlastili su susjeda za školsko dvorište, 400kn/m2. Ali školsko dvorište mu nisu mogli uzeti prema zakonu o cestama, a nama mogu. Ono što ja nigdje i nikako ne mogu doznati je: Članak 105. (1) Građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste od interesa je za Republiku Hrvatsku. (2) Na postupak izvlaštenja nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstanih cesta primjenjuju se propisi o izvlaštenju, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. (3) Uz prijedlog za izvlaštenje nekretnina prilažu se pravomoćna lokacijska dozvola te parcelacijski elaborat, odnosno drugi odgovarajući geodetski elaborat sukladno propisima kojima se uređuje katastar nekretnina. (4) Prijedlog za izvlaštenje nekretnine radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstane ceste podnosi jedinica lokalne samouprave ili u ime i za račun jedinice lokalne samouprave pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona. (5) Vlasnik izvlaštene nekretnine radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstanih cesta ima pravo na novčanu naknadu sukladno zakonu kojim je uređeno izvlaštenje, a može mu se umjesto novčane naknade dati u vlasništvo druga odgovarajuća nekretnina u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. (6) Građenje nove infrastrukture i radovi izmještanja postojeće infrastrukture radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstane ceste, smatraju se u postupku izvlaštenja, građenjem, rekonstrukcijom i održavanjem nerazvrstane ceste. Da li njihovo kopanje koje je duboko cca 1,5-2 metra dubine i široko recimo 2,5 metara, možemo smatrati da potpada pod boldano. Ako je, onda je to lakše riješiti nego se tužiti do Strazbura jer su otuđmanili vlasništvo bez da plate. Pretpostavljam da niste pregovarali nego je bilo uzmi ili ostavi? Ovaj tvoj primjer je barem nekakvo igranje demokracije i prava, ali da se nekome uzme njegovo bez naknade u jednoj članici europske unije, to mi je za past u sinkopu.

Odvjetnik bi ove šta kopaju tužio za ometanje posjeda. A meni nitko živ ne zna odgovoriti da li je to njihovo kopanje ceste čl.105,st.6 Zakona o cestama. Ako je, onda znam šta mi je činiti.... Ovo s nagradom je ideja koju ti uzimam. Tnx. Nismo obeštećeni, nitko nikad nije dobio novac za tu cestu. To je oteto u tamnici naroda bez da se plati, potom u maloj Švicarskoj vraćeno- sad i mala Švicarska otima bez da plati. Šta su onda uopće vratili? Jel se treba u hdz učlanit? sdp? kod bože petrova? Kakva je to Švicarska? Ustav nema veze? Čekaj, da li je to najviši pravni akt iz kojega proizlaze svi drugi zakoni koji s njime moraju biti u skladu? Ako je, kako onda Ustav kaže da se vlasništvo može ograničiti ili oduzeti u interesu Rh uz naknadu tržišne vrijednosti, a Zakonom o cestama se oduzima bez naknade? Pitam jer me stvarno zanima... Ti se smiješ, on pije a ja u krizi!