DianaZ33

Hvala na odgovoru! I meni je bilo logično da je tako, ali bolje pitati i drugo mišljenje, jer puno se nelogičnih stvari događa oko nas

Ako sam zakomplicirala - pitanje je: da li se na listi dužnika Porezne, u iznosu duga određenog fizičkog lica, nalazi njegov kompletan porezni dug - uključujući i onaj što je već prije predan na naplatu bankama - Fini - i sl. .. ili Porezna nakon što preda rješenje Fini, i Fina preuzme ovrhu, ne vodi javni prikaz takvog duga na listi dužnika . dug je umanjen za ono što je predano Fini? Ili je na listi kompletan porezni dug određenog fizičkog lica (i ono što nije poslano na ovrhu Fini i ono što je fina preuzela)? Također, da li su doprinosi za tzv. 2. mirovinski stup također uključeni u "doprinose" na listi dužnika ili se oni ne prikazuju tamo jer se uplaćuju bankama a ne u državni proračun?

Zanima me da li su na Listi dužnika PU uključeni kompletno svi dugovi prema Poreznoj određene fizički osobe, ili samo oni koji su dospjeli i neplaćeni, a ujedno i nisu već utuženi? U praksi - ako neka osoba ima dug prema Poreznoj, i porezna pošalje ovrhu na Finu u nekom trenutku (dakle, prepusti dug u tom trenutku Fini), hoće li i dalje taj utuženi dug biti vidljiv na listi dužnika PU, ili će biti vidljiv dug samo koji još nije utužen? Ili lista prikazuje kompletan dug, a Porezna vodi evidenciju paralelno s Finom u slučaju dijela koji je utužen. Dakle - jesu li na tim listama kompletno svi dugovi građana, ili samo oni koji još nisu poslani na Finu (blokirani), a dospjeli su i neplaćeni? Je li lista PU relevantan podatak kompletnog poreznog duga neke osobe (uključujući i kamate) ili ne uključuje ono što je već poslano na Finu na prinudnu naplatu, dakle može se još dodatnog duga nalaziti uz (prepuštenog Fini)? Nisam baš vična ovoj materiji, pa se ispričavam ako je pitanje prejednostavno... molila bih samo kratak odgovor! Hvala!

Je li sud već donio presudu da se Prijedlog prihvaća, pa se sada žalite na tu presudu suda, ili se sud još nije očitovao, pa se žalite samo na Prijedlog poslan od strane ovršitelja, prije nego što sud donese presudu? Zar nema tu više elemenata po kojima je sud u startu trebao odbiti prijedlog... uz to što je i 1. jedina nekretnina, 2. iznos duga je manji 20.000kn, 3. iznos duga je nerazmjerno manji od vrijednosti nekretnine (koliko - 50 puta?), 4. nisu pokušani drugi vidovi naplate (pokretnine, ev. dogovor o obročnoj oplati i sl.)... zar nije sud već u startu po Ovršnom zakonu trebao odbiti taj prijedlog (ako je već prošlo sud)?

Hvala lijepa na odgovoru. Znači, to što mi ne mogu ovršiti jedinu nekretninu u kojoj živim (specifično u ovom mom slučaju) proizlazi iz novog Ovršnog zakona od 3.8.2017? Bez obzira što je dospjeli dug nastao prije donošenja novog zakona, i bez obzira što je ovrha na novčanim sredstvima započela prije stupanja na snagu novog zakona (ali nikakva druga ovrha nije predložena niti se dogodila nakon toga)? Ukoliko bi ovršitelj slučajno (greškom?) ipak pokrenuo zahtjev ovrhu na jedinoj nekretnini (u kojoj živim), nadležni sud bi onda to trebao u startu osporiti, jer mu ovršitelj ne bi bio u mogućnosti priložiti dokaz da imam neku dodatnu nekretninu? Znači li pod pojmom "ovrha" da mi ne mogu staviti niti zabilježbu (radi osiguranja) u gruntovnici (ukoliko se to radi u ovakvim slučajevima - ne baratam dobro pojmovima) ili se zabilježba može staviti, ali se samo daljnji proces oduzimanja nekretnine i prodaje ne može provesti? Hvala lijepa još jednom na odgovoru!

Poštovani, zanima me postoji li mogućnost da mi Grad Zagreb napravi ovrhu na jedinoj nekretnini (u kojoj živim) zbog neplaćenih računa? Bankovni računi su mi blokirani više od pola godine po rješenju o ovrsi na novčanim sredstvima, a do dana današnjeg nikakva druga obavijest o eventualnim dodatnim ovrhama nije stigla. Da li je moguće da se sada, nakon uvođenja novog zakona, ipak pokrene ovrha na jedinoj nekretnini (u kojoj živim), uzevši u obzir da dug potječe od vremena prije uvođenja novog zakona, ili me novi zakon štiti od toga (budući da ništa drugo nakon blokade računa nije poduzeto od strane ovršitelja do dana današnjeg). Dakle, nije riječ o banci niti privatnoj osobi, već o Gradu Zagrebu. U zakonu se spominje također da se može osporiti ovrha nekretnine ako je vrijednost iste u nesrazmjeru s visinom duga. Što to točno znači u praksi? Dug je manji od polovine vrijednosti nekretnine? Jedne trećine? Četvrtine? 20%? Postoji li igdje barem pretpostavka koliko bi to iznosilo u srazmjeru?