Jump to content

Gordana_zadar

Korisnik
  • Broj objava

    20
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je Gordana_zadar objavio

  1. Samo me zanima dali se za sve ovrhe pokrenute nakon 03.08.2017 provodi novi ovršni zakon po pitanju ovrhe nad jedinom nekretninom, a ovršni postupci koji su pokrenuti prije 03.08.2017 dali se dovršavaju po starom zakonu?

  2. prije 1 sat, virtalni je napisao:

    Rok dospijeća za telekomunikacijske usluge (tarifu/mb/min..) je 1. g.

    Rok dospijeća za mobitel/tablet/neki drugi uređaj 5 g.!!!!

    Pa sad si dobro vidite što ste si uzeli...

    Nismo se shvatili, ja sam pisala o ovrsi na nekretnini po novom zakonu, zanimalo me dali se gleda datum podnošenja ovršnog prijedloga kao mjerilo po kojem se zakonu radi ovrha, ovo što ste vi napisali cini mi se da se odnosi na zastare??

     

    Otvorit cu novu temu jer sam bila upozorena da ne mješam teme i pitanja. Ovako zanima me u vezi ovrhe nad nekretninom nakon 03.08.2017 naime dali se gleda datum podnošenja ovršnog prijedloga kao mjerilo dali će se ovrha voditi po novom ili starom ovhom molila bih ako netko zna nešto o tome. Evo par podataka moja je ovrha pokrenuta u 11 mjesecu u 2017 godine dali se ta ovrha vodi po novom zakonu prema kojem se jedina nekretnina ne može ovršiti ako glavnica duga nije veća od 20 000 kn

  3. , Borbena7 je napisao:

    Točno je. Članak 80.b Ovršnog zakona jasno kaže da će se prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti, ako glavnica tražbine ne prelazi 20.000,00 kuna.

    Sve je uredu, bitno da ste shvatili odgovore. 

    Dali je važno da je ovršni prijedlog pokrenut nakon 03.08.2017 god? Ili ako se radi recimo o pretplati za mobitele dali se gleda kada je sklopljen ugovor za pretplatu ili kada je pokrenut ovšni prijedlog koji datum je mjerilo?

     

    prije 1 sat, Gordana_zadar je napisao:

    Dali je važno da je ovršni prijedlog pokrenut nakon 03.08.2017 god? Ili ako se radi recimo o pretplati za mobitele dali se gleda kada je sklopljen ugovor za pretplatu ili kada je pokrenut ovšni prijedlog koji datum je mjerilo?

    Moja ovrha je pokrenuta 12.11.2018 tada sam dobila obršni prijedlog od javnog bilježnika pa me zanima pod kojim zakonom se vodi moja ovrha.

  4. Još jedna stvar, u vezi žalbe na ovršno riješenje koje ne odgadja ovrhu, što ako žalba na kraju bude prihvaćena dali se meni vraćaju novčana sredstva koje mi je do sada ovrhovoditelj uzeo?

     

    Primjer sud na parnici nakon prigovora odluči u korist ovrhovoditelja, te ovrha općenito na imovini ovršenika od strane javnog bilježnika postane pravomoćna. Ja uložim žalbu na tu odluku ali ta žalba ne odgadja ovrhu i sada se ovrhovoditelj počne polako namirivati po novčanim sredstvima, i na kraju moja žalba bude prihvaćena u potpunosti. Pitanje je, što je sa sredstvima koje je ovrhovoditelj do tog trenutka uzeo dali se meni vraćaju?

  5. Zaboravila sam još jednu stvar pa kad stignete, po novom OZ postoji limit od 20 000 kn u vezi ovrhe nad jedinom nekretninom tj da bi se ovršila ta nekretnina dug mora biti veći od 20 000 kn tako mi je barem rečeno dali je to točno.Zanima me dali se taj limit odnosi na glavnicu duga ili se u to ubrajaju i kamate te odvjetnički troškovi? Ispričavam se na onom neredu u vezi tema i podnaslova i zahvaljujem na odgovorima pozdrav.

  6. prije 8 sati , Spitfire je napisao:

    Znaći ono što je ovrhovoditelj tražio u žalbi. Dakle, predložio je da se pobijano rješenje preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    Drugostupanjski sud je od toga svega samo preinačio rješenje prvostupanjskog. Nije ga ukinuo i vratio na ponovno odlučivanje prvostupanjskom. 

    Sve ostalo vam je pojasnila poštovana Borbena

    te će nakon isteka roka za žalbu, ukoliko ne podnesete žalbu, i to rješenje postati pravomoćno i ako navedeni iznos ne platite u roku 15 dana mogu pokrenuti ovrhu i za to, što vam je također pojasnila Borbena

     

    Ma ovaj dio oko duga za trošak žalbe mi je jasan, da rezimiram pa se odjavljujem i neću vas više gnjaviti. Ovim rješenjem je Ovršni prijedlog od javnog bilježnika općenito na imovini postao pravomoćan, te se ovrhovoditelj temeljem njega odmah može namiriti putem novčanih sredstava, a ako želi na ostalim stvarima (pokretnine i nekretnine) mora sastaviti prijedlog promjene i traziti to od suda? Ali ima i pravo odmah tražiti promjenu predmeta ali mora dostaviti sudu dokaze od Fine da je nemoguće provesti ovrhu po novčanim sredstvima?

  7. Prije 16 minuta, Borbena7 je napisao:

    Sud izdaje klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi javnog bilježnika. I za sud je predmet gotov, jer mu je i bio dostavljen samo radi odlučivanja o prigovoru. Nakon toga ovrhovoditelj ima ovršnu ispravu i dalje je na njemu kako će se pokušati namiriti.

    Ali gore ste napisali da se parnica vraca na početak ako tako piše u rješenju? Sada kažete da sud izdaje klauzulu? 

  8. 5b2a88a216317_rjeenje2.thumb.jpg.cee87cf7642543cc81e2c9816df29b7c.jpgOvako ulozila sam prigovor na temelju prijedloga ovrhe od strane javnog bilježnika, sve je otišlo na sud međutim ovrhovoditelj je uložio žalbu drugostupanjskom sudu koji je moj prigovor odbacio kao nepotpun, ali ima rečenica u  obrazloženju gdje se  predmet vraća na prvostupanjski sud na ponovno odlučivanje šaljem i sliku teksta. Zanima me dali je samim tim što je drugostupanjski sud preinačio odluku prvostupanjskog taj prijedlog ovrhe postao pravomoćan ili se sada sve vraća na prvotni sud na daljnju parnicu i dali trebam pisati novi prigovor?? Danas sam od prvostupanjskog suda dobila rješenje da moram platiti ovrhovoditelju troškove žalbe ali se nigdje ne spominje da se ovrha proglasava pravomoćnom ili je ona postala pravomoćnom automatski nakon što je drugostupanjski sud proglasio moj prigovor kao neutemeljen. Molim savjet pomoć, hvala unaprijed.

  9. Imam danas jednu novu dilemu pa ako mi možete pomoći, naime dala sam prigovor protiv riješenja o ovrsi od JB-a sudu u Zadru, međutim ovrhovoditelj je podnio žalbu sudu u Šibeniku koji je proglasio žalbu osnovanu ali u obrazloženju stoji rečenica da se ukida prvotno riješenje i da se predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu. Danas mi sa suda u Zadru stiže riješenje gdje mi se nalaže da platim odvjetniku trošak žalbe što mi nije toliko sporno ono što me zanima. Dali je sada taj prijedlog o ovrsi pravomoćan ako je drugostupanjski sud ukinuo odluku prvostupanjskog ili se parnica opet nastavlja na prvostupanjskom sudu u zadru?

  10. Da ali ako je HT ustupio dug nebi mi se smio javljati povodom tog duga ali ok, zanima me samo još jedna stvar u toj nasoj parnici se raspravlja o prijedlogu  ovrhe od strane javnog bilježnika na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini. Ono što me zanima ako sud presudi u korist ovrhovoditelja dali ovrhovoditelj mora kako je navedeno u tom prijedlogu ako želi provesti ovrhu na predmetu na kojem se na temelju takvog  prijedloga ne može provesti izvansudska ovrha opet predloziti promjenu predmeta ovrhe? Da pojednostavnim dali nakon sudske odluke ovrhovoditelj ako se ne uspije naplatiti po računima ili plaći opet se javiti sudu radi promjena predmeta ovrhe recimo na pokretninama?

  11. Da u parnici je i HT me kontaktira i upucuje mi cak dva računa po kojima se trebam javiti tom drugom odvjetniku a koji se vec nalaze u sudskom podnesku od Eos Matrixa. Dali da to navedem na ročištu kao nešto što bi moglo biti važan dokaz u moju korist?

  12. Poštovanje molila bih za odgovor ako netko zna, ovako dobila sam prijedlog ovrhe od javnog biljeznika na temelju vjerodostojne isprave, radi se o dugu prema Hrvatskom Telekomu koji je taj dug ustupio Eos Matrixu dala sam prigovor i sada je to sve otišlo na parnicu gdje se odlučuje o valjanosti tog prijedloga ovrhe. Znači tuži me Eos Matrix i jedna odvjetnička kuća koja ju zastupa ime je nebitno. Zanimljiva stvar se dogodila sada par dana prije pripremnog ročišta gdje se meni javlja HT te me obavještava da se javim po pitanju tog dugovanja jednoj drugoj odvjetničkoj kući koja uopće nije u sudskom procesu te mi HT tvrdi da su računi koji su dostavljeni u podnesku prve odvjetničke kuće u nadležnošću i druge odvjetničke kuće koja se uopće niti ne spominje u tuzbi nigdje je nema. Ono što me zanima dali je pravno dozvoljeno da usporedno sa parnicom i odvjetničkom kućom koja traži potraživanja na sudu paralelno sa tim da mi se javlja druga odvjetnička kuća te traži indentična potraživanja po indentičnim računima koja nije u procesu parnice. Dali se radi o nekakvoj dvostrukoj ovrsi, koji je zakon i članak tu prekršen i dali da to navedem u odgovoru na podnesak tužitelja.

     

    Hvala na odgovoru

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija