marone

Koliko vidim, u članku 48 je zadnji stavak 4, pa pretpostavljam da ste upisali krivi broj članka. Možete li provjeriti još jednom? I hoću li imati kakve finacijske troškove (osim troška ovjere ugovora kod javnog bilježnika i troškova u katastru i gruntovnici) prilikom tog darovanja? Mislim prvenstveno na eventualni trošak poreza. Hvala na odgovorima.

Poštovani, punica bi darovala svojoj kćeri (mojoj supruzi) kuću i plac na kojoj je kuća. A nakon toga bi žena meni darovala tu istu kuću i plac. Trebam li tu očekivati nekakve teškoće i prepreke pri dvostrukom darovanju? Mora li proći neki vremenski period između dva darovna ugovora? Hoću li morati plaćati kakav porez na sve to i kakve troškove imam vezano za ta dva darovna ugovora? Moramo li nakon što prvo punica daruje ženi, upisati to sve u katastar i zemljišne knjige, pa onda sve to opet isto nakon što žena daruje meni, ili možemo sa dva darovna ugovora otići u katastar i gruntovnicu i prepisati direktno sa punice na mene? Hvala unaprijed i lijep pozdrav.

Ugovor sam sastavio ja na način da sam našao primjer ugovora na internetu i prilagodio ga malo mojim potrebama. Ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika. Ali da ne pišem napamet, evo primjer moga ugovora: Osoba 1 (OIB: xxxxxxxx)______ (u daljnjem tekstu: Najmodavac) i Osoba 2 (OIB: xxxxxxxxx)_____ (u daljnjem tekstu: Najmoprimac) sklapaju slijedeći UGOVOR O NAJMU KUĆE Članak 1. Predmet ovog Ugovora je najam kuće u Osijeku. Članak 2. Ugovorne strane utvrđuju da se predmetna kuća nalazi na adresi XXXXXXXXXX u vlasništvu Najmodavca. Članak 3. Ugovorne strane utvrđuju da se predmetna kuća sastoji od glavne kuće koja se daje u najam bez dvorišnog stana u kojem stanuje majka Najmodavca s kojom se Najmoprimac obvezuje održavati dobrosusjedske odnose (sitni popravci i usluge). Najmodavac daje u najam samo glavnu kuću u prednjem dijelu dvorišta. Ugovorne strane utvrđuju da se kuća koja se daje u najam sastoji od: predsoblja, kuhinje i dnevnog boravka , kupaonice, te tri spavaće sobe od koje jedna nije predviđena za stanovanje. U trenutku izdavanja, predmetna kuća nije bila u stanju pogodnom za stanovanje, te je Najmoprimac isključivo svojim sredstvima doveo kuću u stanje pogodno za stanovanje. Članak 4. Ugovorne strane su suglasne da se predmetna kuća iznajmljuje radi stanovanja, te mogućnosti obavljanja poslovne djelatnosti. Članak 5. Ugovorne strane su suglasne da pored Najmoprimca kuću koristi i obitelj Najmoprimca. Članak 6. Ugovorne strane su suglasne da kuću mora održavati Najmodavac i to tako da sa prethodnom najavom Najmoprimcu obavi sve investicijske poslove i poslove održavanja te time spriječi pogoršavanje stambenih uvjeta. Članak 7. Ugovorne strane su suglasne da Najmoprimac preuzima obveze za tekuće održavanje kuće i opreme. Za popravke veće od tekućih Najmoprimac ima pravo povrata troškova koji će se odbijati od stanarine sve dok ne budu u potpunosti otplaćeni. Članak 8. Ugovorne strane su suglasne da isti uvjeti vrijede za kuću kao i za uređaje stambene zgrade. Članak 9. Ugovorne strane su suglasne da mjesečna najamnina za kuću iznosi 500,00 (pet stotina) HRK. Članak 10. Ugovorne strane su suglasne da će Najmoprimac uz najamninu plaćati i troškove grijanja kuće, vodu, kanalizaciju, struju, komunalnu naknadu. Ugovorne strane utvrđuju da dvorišna kuća u kojoj živi majka Najmodavca ima svoje podbrojilo za struju i plin, te su suglasni da svatko podmiruje svoj dio troškova u plaćanju računa za struju i plin. Članak 11. Ugovorne strane su suglasne da će Najmoprimac najamninu i ostale troškove plaćati do 15-og dana u mjesecu za tekući mjesec, a ostale troškove po njihovom dospijeću. Članak 12. Ugovorne strane su suglasne da Najmoprimac mora kuću koristiti u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom i održavati ga pažnjom dobrog gospodara. Članak 13. Ugovorne strane su suglasne da se ovaj Ugovor sklapa na određeno vrijeme i to na period od 15 godina. Ugovorne strane su suglasne da Najmoprimac može otkazati ovaj Ugovor bez obrazloženja sa otkaznim rokom od 30 dana. Članak 14. Ugovorne stranke su suglasne da sve obavijesti šalju jedna drugoj u pisanom obliku. Članak 15. Sve eventualne sporove proistekle iz ovog Ugovora ugovorne strane nastojati će riješiti mirnim putem, a u slučaju nemogućnosti takvog rješenja ugovaraju nadležnost stvarno nadležnog suda u Osijeku. Ovaj Ugovor sklopljen je u 4 (četiri) primjeraka od kojih svaka ugovorna strana zadržava po 2 (dva) primjerka. Članak 16. Ugovorne strane su suglasne da ugovor stupa na snagu sa danom potpisa obiju ugovornih strana. U Osijeku, dana XX.XX.2014. Najmodavac Najmoprimac ________________ ________________

Poštovani, prije 4 godine sam s najmodavcem sklopio ugovor o najmu kuće u kojoj sam trenutno podstanar. Ugovor je sklopljen na određeni vremenski period i to na 15 godina. U njemu je naveden i iznos stanarine koji je takoreći simboličan (500 kn) jer je kuća doista bila zapuštena i u ugovoru je navedeno da kuća nije bila u stanju pogodnom za život, te da sam ju ja isključivo svojim sredstvima doveo u stanje pogodno za život. U glavnom, 4 godine je sve bilo u redu, ja sam plaćao uredno najamninu i sve režije i obaveze, ali je ljetos najmodavac nenadano preminuo i nakon ostavinske rasprave, kuću su naslijedile njegove dvije kćeri koje nisu imale sve te godine kontakt s njime. Istraživajući i čitajući, došao sam do informacija da one naslijeđuju i ugovor između mene i njihovog pokojnog oca. E sada mene zanima imaju li one pravo osporavati ugovor, tražiti poništenje ili mijenjati neke stavke ugovora (tu mislim prvenstveno na visinu stanarine)? Ili su dužne poštivati ugovor do njegovog isteka ili eventualnog mog ranijeg pristanka na raskid ugovora?

Punica je vlasnik 1/1 i znači može supruzi darovati nekretninu bez plačanja poreza. Svakako smo mislili rušiti staru kuću jer je doista u lošem stanju i graditi novu. Ali ako se ne plaća porez na darovanu nekretninu, onda je i nebitno hoćemo li raditi projekt rušenja dok je vlasnica punica ili supruga. Hvala Vam puno na odogovoru i pomoći. Postoji sada još jedna dvojba. Planiramo se nagodinu prijaviti za subvencionirani kredit preko APN-a. U njihovim uvjetima stoji da korisnik kredita (ja) ili njegova supruga ne smiju imati nekretninu pogodnu za život ili koja zadovoljava minimalne higijenske uvjete za život. E sada me strah da ako ostavimo tu staru kuću, APN ne procjeni da ta kuća zadovoljava minimalne higijenske uvjete, pa mi zbog toga odbiju subvencionirati kredit. Mislim da je to skoro nemoguće s obzirom na stanje kuće (stara je 100 godina i preživila je potop visine 2.5 m), ali opet ne bih volio se dovesti u takvi situaciju. Može li se takva eventualna situaciju izbjeći na način da napravimo projekt rušenja i srušimo kuću prije nego ju punica daruje supruzi?

Punica je vlasnica nekretnine koja se sastoji od kuće u jako lošem stanju (planiramo je rušiti) i malog dvorišnog stana u kojem je sada ona. Naš plan je srušiti tu staru kuću i izgraditi novu, a taj mali dvorišni stan ostaviti da ona živi u njemu. Pitanje glasi, može li punica ženi i meni darovati tu nekretninu bez da mi moramo platiti porez na to? Moraju li njena braća dati suglasnost da se nekretnina daruje nama? U slučaju da se mora platiti porez na procjenjenu vrijednost nekretnine, isplati li nam se prije sklapanja darovnog ugovora srušiti staru kuću, tj. hoće li rušenjem kuće pasti i procjenjena vrijednost za oporezivanje?