Bitanga i princeza

Dobio sam u poštanske sandučić neki neuobičajeni račun, šalje ga grad na kuverti ije moje ime , platitelj bi trebao biti obrt koji ne postoji već sedam osam godina a papir je od hrvatskih voda.

Nakon telefonskog kontakta sa osobom koja je navedena nije baš ni sama znala precizno objasniti o čemu se radi.

Druga na koju me je uputila takođe nije znala precizno, nešto mi je objašnjavala i navela da će se javiti.

Priča je otprilike ovakva , zatvaranjem obrta plaćeni su svi računi za komunalnu naknadu izuzev jednog koji kako oni kažu iz 2017g.

Računi za komunalnu naknadu nakon zatvaranja obrta nikada više nisu dolazili jer sa zatvaranjem prestaje i ta obaveza ali tako kaže da nisam odjavio slivne vode.

Ne znam kome sam ih trebao odjaviti jer su dolazili u jednom računu kao komunalna naknada. I sada ispada da bih ja trebao te slivne vode platiti za sedam godina za obrt koji uopće više ne postoji , koji je odjavljen.

Koji je zastarni rok za ovu komunalnu naknadu za jedan mjesec a koliki je zastarni rok za takozvane slivne vode i da li je ovakva ovrha uopće moguća jer u sedam godina nikakvu obavjest račun, opomenu ili ovrhu nisam dobio od slivnih voda?

Da li je zakonito ovo izdvajanje iz računa kada se račun plaćao jedinstveno ? Ja ih nisam mogao platiti parcijalno već jedinstveno ?

Nadam se da neko zna odgovor na ove eventualne čudne ovrhe

Hvala lijepa

Dobro veče da li mi neko može odgovoriti koji je rok zastare za slivne vode koji su vjerovatno bili u okviru računa za komunalno i da li se oni mogu izdvajati iz zajedničkog računa ?

Hvala 

prije 6 sati , Borbena7 je napisao:

Zato što nemate dokaz u prilog navedenog. Ako nema dobrovoljne uplate, ne možete se ni prisilno naplatiti, jer nemate ovršnu ispravu.

Hvala

prije 16 sati , Borbena7 je napisao:

Ne morate, kao što i Vama najmoprimac ne mora platiti ovaj dio što ide na ruke.

Borbena, ako može još samo malo pojašnjenje, članak kojeg Zakona to regulira, da li najmoprimac ne mora zbog ZOO ili zbog toga  što nije prijavljeno na poreznu?

Sklopio sam ugovor o najmu stana na visinu od 700 EUR, 350 na ruke, 350 preko računa, moram li i jedno i drugo prijaviti na poreznu obzirom da javni bilježnik prosleđuje u poreznu samo ono što je u govoru a to je 350 EUR ?

Dana 06. 10. 2023. u 0:04, Wallflower je napisao:

Ovisi kad su utvrđeni porezi i doprinosi.

Za 2016. godinu mogu biti utvrđeni: 2016. godine i 6 sljedećih godina: 2017., 2018., 2019., 2020., 2021. i 2022. 

Ako su utvrđeni npr. 2017. od sljedeće godine 2018., počinje teći zastara prava na naplatu i nastupa 1.1.2024.

Ako su utvrđeni npr. 2022. godine, zastara prava na naplatu počinje teći od 1.1.2023. i nastupa 1.1.2029.

Kod obrtnika, ako osoba ima nekretninu i Porezna se uknjiži za taj dug na nekretninu, onda nema zastare glavnice niti zastare nezastarjele kamate nego samo zastare zastarjele kamate, tako da onda prakticki nema zastare u tom obliku gore opisanom nego samo zastare kamate koja bi bila obračunata nakon proteka 6 godina od godine utvrđenja obveze.

Doprinosi mjesečni, PDV kvartalni, porez na dohodak mjesečni.Naknadnih obračuna nije bilo.

Da li za sve ide zastara ( brisanje iz svih evidencija po službenoj dužnosti) decidirano sa 1.1. ili smije biti neki drugi datum u godini?

Ako se porezna ne uspije uknjižiti jer je odbijena, da li se to vrijeme računa u onaj protok kada se zastara zaustavlja, zbog tzv.sudske naplate.Je li se pokušaj zabilježbe, čak i ako je neuspješan smatra sudskom naplatom kada zastara ne "teče" ili ne?

Poštovanje svima

Interesira me da li su doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, PDV i porez na dohodak iz 2016 godine iz obrta koji  je krajem te godine zatvoren otišli u apsolutnu zastaru (šest godina) i sa kojim datumom ?Sa 1.1.2023g?

Hvala

Dana 09. 06. 2023. u 1:29, Wallflower je napisao:

Nije baš moguće da ste dobili rješenje o utvrđenju poreza za 8 prethodnih godina jer Porezna pazi po službenoj dužnosti na zastaru.

Jeste li možda dobili rješenje gdje Vam je utvrđen porez 2015. godine, pa su Vam se 2018. godine uknjižili za taj dug na nekretninu? Ili nešto treće?

Uglavnom, ako Vam je rješenje o nasljeđivanju pravomoćno na primjer (primjer samo) 2015. godine i Porezna ga i zaprimi 2015. godine, onda Porezna uprava ima pravo da Vam utvrdi porez do kraja 2015 te nadalje počevši od 1.1.2016. do 31.12.2021. jer 1.1.2022. nastupa zastara prava na utvrđivanje poreza.

Ako oni na primjer utvrde dug ne baš zadnju od tih 6 godina nego 2016. onda im od 1.1.2017. teče zastara prava na naplatu i nastupa 1.1.2023. (jer kod Porezne postoji zastara na utvrđivanje poreza 6 godina i u odnosu kad se porez utvrdi teče zastara na naplatu dodatnih 6 godina).

Ukratko, sve Vam ovisi o tome:

- kad je rješenje o nasljeđivanju pravomoćno i kad ga je Porezna zaprimila na obradu, donijela rješenje i zadužila Vas,

- da li Vam se za taj Porezni dug dok nije pao u zastaru, Porezna uknjižila na nekretninu (jer onda nema zastare glavnice nego samo pravo na otpis zastarjele kamate).

U svakom slučaju da bi dobili crno na bijelo odgovor od Porezne, možete ako želite podnijeti zahtjev za zastaru pa će Vam oni odgovoriti po tom pitanju (napomena: ukoliko Vam je unutar poreznog duga i dug za mirovinske doprinose, to ako Vam se otpiše po zastari, ne priznaje se za mirovinu).

 

Što se tiče duga za komunalno, možete podnijeti ako želite zahtjev za zastaru i njima pa će Vam (ukoliko se nisu uknjižili na nekretninu za taj dug) biti vjerojatno otpisan dio duga jer je prošlo dosta godina, ali će Vam jedan dio i ostati.

 

Oprostite, interesantan mi je Vas stav da Porezna vodi računa o tome po službenoj dužnosti. To vrlo često ne mora biti istina, u mom slučaju na Fini za naplatu stoji Rješenje o ovrsi koje je u zastari  i to skoro godinu dana. Znači ne samo što nije u zastari već se nalazi i u Očevidniku za naplatu.

Kome ovo prijaviti?

prije 20 minuta, Borbena7 je napisao:

Vratili bi ga uplatom u korist Vašeg računa.

Ne bi morali ići u sudski postupak, jer bi sudu za odluku bio dovoljan i samo prigovor na zastaru.

Do opoziva zatjeva za naplatu ili do pravomoćnosti sudske odluke po prigovoru.

Da, upravo to, do pravomoćnosti sudske odluke po prigovoru a nitko ne može znati koliko bi to trajalo.

Da li je poreski inspektor počinio bitnu povredu službene dužnosti i kome to prijaviti?

prije 22 minuta, Borbena7 je napisao:

Teme su Vam spojene, jer nema potrebe da za iste upite otvarate nove teme.

Ovdje je bitno kakvi su sve dokazi dostavljeni kao prilozi uz prijedlog.

Ovršna isprava i izvadak iz zemljišne knjige 

Na fini mi je stajala sudska presuda velike novčane vrijednosti na što mi je knjigovođe upozorio koju je trebao ukloniti poreski inspektor jer je otišla u zastaru. Također ne treba se pozivati jer je to radnja koju je trebao obaviti po službenoj dužnosti prije gotovo godinu dana a nije. Trebala mi je leći veća otpremnina koju bi naravno ovo "popalo".

Poreski inspektor ističe da to nema veze i da bi mi novac vratili a knjigovođa kaže da nije istina da bi morali ići u sudski postupak i da bi mi novac uzimali sve do pravomoćnosti te sudske presude koja bi me koštala ,znači uzeli bi mi sve.

Da li je nepostupanje poreskog inspektora po službenoj dužnosti kazneno djelo i kome se prijavljuje?

Sutkinja Općinskog suda dozvolila je upis založnog prava na nekretnini kojoj u vlasničkom listu ime vlasnika nije isto kao ime ovršenika na kojeg glasi ovršna isprava.

Naime ovršenik je samo posjednik, vlasnik je Zagrebačka banka.

Što je još gore postoji presuda pri pokušaju upisa vlasništva za istu stvar gdje drugi sudac za isto ističe da se osporava upis vlasništva posjednku i citiram sudca..." jer je stvarni vlasnik Zagrebačka banka što piše i u vlastovnici."

Ovršni zakon  kaže da se založno pravo smije upisati samo ako je ime ovršenika na ovršnih ispravi i ime vlasnika nekretnine isto, što ovdje nije slučaj.

Je li sutkinja smjela ovo uraditi?

Unaprjed hvala onome tko zna precizan odgovor što učiniti?

Predlagatelj osiguranje mora dostaviti izvadak iz zemljišne knjige da je protivnik osiguranja vlasnik nekretnine na kojoj želi upisati prisilno založno pravo, Ako nije vlasnik nekretnine mora dostaviti drugi dokaz kojim isto dokazuje, koji to dokaz može biti?

Hvala  svima na preciznim odgovorima

Dobar dan,molim Vas da mi netko odgovorio ako zna odgovor 

Prilikom sklapanje ugovora o najmu poslovnog prostora vlasnik prostora legitimirao se kao jedini vlasnik prostora,  nije rekao da je on eventualno samo suvlasnik

Nakon određenog vremena javlja se suvlasnik jer nije dobio što je očekivao od vlasnika iako nigde u govoru nije naveden kao suvlasnik prostora. ugovor je overen kod javnog bilježnika. Suvlasnik tvrdi da mu je dao punomoć za sklapanje ugovora poslije nije baš siguran....

Moje pitanje je da li je vlasnik prostora prilikom sklapanja ugovora i ovjere kod javnog bilježnika morao iskazati da je on samo suvlasnik a ne i vlasnik prostora ili nije morao, i  kako to utječe na sam ugovor Da li je tom prilikom ako to nije obznanio počinio kakav prekršaj ili kazneno djelo?

Hvala

Dana 25. 03. 2023. u 9:29, Jack Butler je napisao:

Ne možete tražiti izuzeće jednog od tužitelja. Možete osporiti njezin tužbeni zahtjev.

Možda se nisam dobro izrazio.

Prilikom sklapanja ugovora vlasnik nije naveo niti iskazao da prostor ima suvlasnika. Suvlasnik sada tvrdi na tren da je dao punomoć vlasniku da potpiše ugovor, poslije kaže da nije.

Pitanje je u stvari je li vlasnik poslovnog prostora prilikom sklapanja ugovora ovjerenog kod javnog bilježnika morao navesti u ugovoru da nije jedini vlasnik prostora ili nije morao, bez obzira na eventualnu punomoć,   ako je morao a to nije učinio da li je počinio neki prekršaj ili kazneno djelo?

Ovako ispada da predmetni prostor može imati još beskonačno mnogo suvlasnika za koje ja ne znam?

Hvala lijepa hvala

prije 12 sati , Jack Butler je napisao:

Ne možete tražiti izuzeće jednog od tužitelja. Možete osporiti njezin tužbeni zahtjev.

Da, izvinjavam se na to sam mislio.Na koji način to mogu učiniti? Prilikom sklapanja ugovora zakupodavac se predstavio kao jedini vlasnik i nije spominjao nikakakvog opunomoćeni ka, da li je to bio obvezan?

Poštovani

Vlasnik prostora u kojem sam bio dugo vremena u najmu me je tužio za navodno neke neisplaćene najamnine. U tužbenom zahtevu nalazi se i njegova supruga za koju prvi put čujem.s

 Ja sam zatražio njeno izuzeće,  zašto i tko je ona jer priikom sklapanja ugovora on se pojavljivao kao jedini vlasnik prostora.

Ona navodi da mu je ona dala punomoć da potpiše ugovor. Tko je ona da bi ona njemu davala punomoć kad je on jedini vlasnik bio ili se bar tako predstave.

Da li imam pravo zatražiti njeno izuzeće jer nisam bio ni u kakvom odnosu sa njom, niti je vlasnik, niti suvlasnik prostora.

Hvala

prije 13 sati , legalex je napisao:

Uopće nije važno o kakvom se ugovoru radi i koji mu je cilj. Ugovor koji je fiktivan je u suštini krivotvorina, a za kazneno djelo je ionako odlučna namjera! Tako da ako ste svjesni da se radi o neistinitom ugovoru pa ga potpisujete činite kazneno djelo krivotvorenja isprave, a ako takvu ispravu koristite za stjecanje npr. imovinske koristi tada možete počiniti i druga kaznena djela poput prijevare i sl.

Tnxs

Poštovanje svima

Da li je potpisivanje fiktivnog ugovora kazneno dijelo?

Hvala

Dana 10. 10. 2022. u 9:47, Borbena7 je napisao:

Najmoprimac po trećem ugovoru o najmu, ako je istekao ovaj drugi ugovor i ako u njegovim odredbama nema govora o prešutnom produžavanju ukoliko se prije isteka ne raskine. 

Mada iz Vašeg upita nije jasno kako se ugovor primjenjivao u praksi kada postoje godine najma koja se preklapaju između dva najmoprimca.

Drugi ugovor sa vlasnikom obrta nije istekao. Najmodavac je nakon potpisivanja tog ugovora tražio povećan iznos najma sa kojim se taj najmoprimac slagao ali da taj novi iznos bude upisan u ugovor. Najmodavac to nije želio već je tražio isplatu na ruke ili kako se to kaže na crno.

Član obitelji koji je imao deponiran potpis (ne znam je li to bitno) pristaje na to da mu 3.000 KN plaća preko računa  a 6.000 KN "na ruke" i najmodavac potpisuje taj treći ugovor sa njim iako ovaj drugi nije istekao.

Tu nastaju problemi jer se posao odvija u obrtu drugog najmoprimca a važeći ugovor po tome ima treći najmoprimac koji nije vlasnik obrta ali smatra da ima ista prava u poslovanju jer je on potpisao taj ugovor u kojemu naravno daje više novca, dio preko računa a dio na ruke.

Dana 10. 10. 2022. u 9:47, Borbena7 je napisao:

Najmoprimac po trećem ugovoru o najmu, ako je istekao ovaj drugi ugovor i ako u njegovim odredbama nema govora o prešutnom produžavanju ukoliko se prije isteka ne raskine. 

Mada iz Vašeg upita nije jasno kako se ugovor primjenjivao u praksi kada postoje godine najma koja se preklapaju između dva najmoprimca.

Da, upravo se u tome radi. Prvi najmoprimac (potpisnik ugovora)bio je ujedno i vlasnik obrta u kome se djelatnost obavljala.

Treći ugovor potpisao je član obitelji vlasnika obrta koji je ujedno imao i  deponiran potpis vezan za vođenje obrta.

U poslovanju nastaju nesuglasice. Pitanje je još uvijek isto tko je zakonski najmoprimci a tko je odgovorna osoba?

Dana 06. 10. 2022. u 7:47, Borbena7 je napisao:

Najam po prvom i drugom ugovoru je trajao od kada do kada? I od kada do kada traje taj treći ugovor koji je sklopljen sa drugom osobom?

Prvi 2010-2020g

Drugi 2012-2022g

Treći 2014-2024g

Poštovani

Vlasnik prostora potpisao je ugovor o najmu poslovnog prostora sa prvom osobom na duži niz godina.     Vlasnik prostora potpisao ije ugovor o najmu istog prostora sa istom osobom drugi put.

Vlasnik prostora potpisao je treći ugovor o najmu istog prostora sa drugom osobom.

Svi ugovori ovjereni su kod javnog bilježnika.

Tko je zakonski najmoprimac?

Hvala

Svejedno, hvala