domyy

Da opišem svoje iskustvo.

Nakon kupovine stana angažirao sam arhitekta da napravim određene izmjene i renovaciju stana. Arhitekt je izmjerom utvrdio da stan tlocrtno ima više kvadrata nego je upisano na vlasničkom listu. Takđer je bilo jasno da lođe koje su dio stana (nisu bile zatvarane) uopće nisu istaknute u kvadraturi stana.

Nakon ovog mog upita na temi prije gotovo 2 mjeseca, javio mi se odvjetnik sa ovog Foruma i pojasnio da je moguće napraviti izmjenu opisa nekretnine.

Ono što je bilo potrebno je angažirati građevinskog vještaka koji je napravio elaborat odnosno vještački nalaz i mišljenje o utvrđivanju stvarnog stanja. Ono što je bilo bitno cijeloj priči je da dodatni kvardati nisu nastali kao posjedica prisvajanja dijela zajedničkih prostorija (Npr. da se zatvara dio stubišta i prisvaja stanu) već da su uvijek u naravi bili dio stana.

Vještak je u sat-dva posla na lokaciji napravio izmjere i fotografije stana koje je objedinio u elaborat od 27 stranica (ima dosta fotografija i vizuala).

Nakon toga ovlastio sam spomenutog odvjetnika da u moje ime, zemljišno-knjižnom sudu preda zahtjev odnosno prijedlog za ispravak upisanih podataka.

I evo danas je sud već donio riješenje i sada umjesto 54m2 u starom opisu stana stoji 57m2 i 17m2 lođe.

I mene ova tema zanima. 

Ne postoji zabrana obavljanja poslovne djelatnosti u nekretnini financiranoj APNom već se vi u ugovoru za subvenciju koji sklapate sa APNom obavezujete da nećete vršiti poslovnu djelatnost u predmetnoj nekretnini.

Našao sam i ovaj link

https://alphacapitalis.com/2020/12/28/porezni-tretman-gradnje-i-prodaje-nekretnina-apartmana/

Čini se kako bi investitor, i u slučaju da je fizička osoba, imao obavezu PDVa u slučaju prodaje prije isteka 2 godine od prve uporabe (s iznimkom ako je nekretnina bila u komercijalnoj uporabi) 

Zdravo svima,

Zanima me postoje li neke prednosti i nedostaci da se investicija u obliku gradnje 4 apartmana u moru i njihova prodaja obavlja kao fizička ili pravna osoba.

Čini mi da da investitor kao fizička osoba na sve troškove gradnje plaća PDV koji bi teoretski da je pravna osoba na kraju izgradnje i prodaje mogao prebaciti na krajnjeg kupca. S tim da ako je investitor i prodavatelj fizička osoba onda kupac snosi samo 3% kupoprodaje nekretnine.

Ima li netko iskustva i savjet kako bi to bilo najpovoljnije izvesti?

Poštovani,

katastarska čestica veličine 985m2 (prema katastru) u vlasništvu je dvije osobe. 1/2

Do jednog od vlasnika nije moguće doći zbog emigracije u inozemstvo. Ne zna se da li je možda i preminuo te ima li naslijednike. 

Da li je moguće i na koji način razvrgnuti suvlasništvo i podijeliti česticu na pola (ili po nekom geodetskom ključu) da svakom pripadne 1/1 dio? Jedan od tih dijelova bi se zatim pripojio drugoj susjednoj čestici.

Kontaktirao sam HEP i radi se standardnoj proceduri i u pravilu odobravaju parcelaciju zemljišta u ovakvim slučajevima. Jedini uvjet je da trošak postupka (geodet, pristojbe i sl.) ne snosi HEP. 

Geodet u elaboratu predloži dvije nove čestice te se ugovorom vlasnika i HEPa se razvrgne vlasništvo nad starom česticom i proknjiži se vlasništvo nad novima.

1. Suvlasnički dio: 1544/1637

Moje vlasnistvo

2. Suvlasnički dio: 93/1637

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D., ZAGREB, ULICA GRADA VUKOVARA 37

Zdravo svima,

Imam jedno zemljište na kojem je nekada davno HEP napravio trafostanicu. Zbog te trafo stanice (na slici zaokruzeno plavom bojom) HEP je upisan kao suvlasnik.

Zanima me da li je na takvoj čestici moguće pristupiti dobivanju građevinske dozvole bez nekakve suglasnosti HEPa?

Ako ne, da li je moguće novim geodetskim elaboratom parcelirati zemljište na način da se barem dio zemljišta na kojem nije trafostanica izvede kao 100% moje vlasnistvo, a trafostanica 100% HEPovo? Pretpostavljam da je ovo moguće samo uz suglasnost HEPa? Koliko je realno da bi se mogao dogovoriti sa HEPom da se ovo izvede? Naravno ja bi platio sve troškove da ovo napravim, HEP ne bi tražio ništa osim suglasnosti.

Evo dodatnih informacija za sve koje zanima tema.

Na stranici https://ispu.mgipu.hr/ moguce je za gotovo sve građevine doći do informacije da li je pokrenut postupak legalizacije koja je trajala do 2018.

Super, hvala Spifire na brzom odgovoru.

Ako sam te dobro razumio npr. prostorni plan kaže minimalna čestica 350m2, a kuća je sagrađena na čestici 280m2. To znači da onda nikako nije moguće?

Gdje bi mogao pogledati iznose kazni i doprinosa koje treba platiti?

Kuća je cca 82 m2

Poštovani,

Imam pitanje vezano uz mogućnost i postupak legalizacije već izgrađene kuće (u periodu 90ih), a za koji nije pokrenut postupak posljednjeg procesa opće legalizacije (cca 2014. ili kad već).

Naime u vlasničkom listu drugi odjeljak stoji:

Citiraj

Zapisnik Z-6020/2002/10762 UPIS OSTALIH PRAVNIH ČINJENICA U DRUGOM ODJ. POSJEDOVNICE Na temelju čl. 75. st.st. 3 zakona o građenju (NN 52/99) zabilježuje se da je građevina sagrađena na čest.zem. ****** upisana bez priložene građevinske i uporabne dozvole.

Iz ovog članka ja pretpostavljam da uopće nije pokrenut postupak legalizacije.

Ali me zanima da li je moguće sada naknadno pokrenuti nekakav proces koji bi vodio ka legalizaciji objekta?

, BRKICA00 je napisao:

.....od vas će se tražiti da sastavite dokument u kojem piše koliko imate imovine. Ako u tom dokumentu piše da nemate imovine stečajni povjerenik predlaže pokretanje i zatvaranje stečajnog postupka u jednom danu. 

Stiglo mi je pismo od Trgovačkog suda da se pokreće skraćeni stečajni postupak i da trebam dostaviti javnobilježnički popis imovine i obveza. Imovine nema, ali postoj samo jedna obveza zbog koje je i pokrenut stečaj. Zaposlenih nema. 

Da li je nužno dostaviti popis imovine i obveza? Koje mogu biti posljedice ne dostavljanja?

Zanima me jer u točki 4. stoji

Citiraj

4. Ako osoba za zastupanje dužnika po zakonu u roku od 15 dana ne podnese popis imovine i obveza dužnika ili ako iz toga popisa proizlazi da dužnik ima imovinu koja nije dostatna za namirenje predvidivih troškova stečajnog postupka te ako u roku od 45 dana nijedan vjerovnik ne predloži otvaranje stečajnog postupka i ne predujmi sredstva za namirenje troškova postupka smatrat će se da je nesposoban za plaćanje. U tom će slučaju sud po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju skraćenog stečajnog postupka.

Što predviđa i da ne podnesem popis.

prije 14 sati , BRKICA00 je napisao:

Skraćeni postupak se pokreće kada se utvrdi imovina tvrtke; ukoliko tvrtka nema imovine pokreće se stečaj po skraćenom postupku. Trebali bi podnijeti zahtjev za stečaj i platiti naknadu. Ukoliko u roku od 120 dana ne pokrenete stečaj trošak postupka pada na direktora.

Koliki je trošak stečaja? Koliko je potrebno uplatiti za pokretanje postupka? Koliko traje cijeli postupak i što se događa tijekom postupka?

Kako to u praksi izgleda kada ga FINA pokreće? Koliko traje, postoje li troškovi i obaveze koje podmiruje direktor?
Što bi trebalo napraviti da se pokrene skraćeni postupak?

Poštovani,

Tvrtka je osnovana 2016. i poslovala sa svega par računa godišnje. Zbog investicije tvrtka je imala zadužnicu od više od 100.000kn. Poslovanje nije bilo uspješno te nije bilo moguće vratiti dugovanja te je aktivirana zadužnica ove godine. Tvrtka se trenutno nalazi u blokadi. Što bi trebalo napraviti da se pokrene stečaj? Da li ga FINA aktivira sama nakon nekoliko dana u blokadi? Tvrtka ne posjeduje imovinu i nema zaposlenih. Što bi bilo najbolje napraviti?

Hvala na odgovoru,

Ipak postoji ograničenje, samo je podignuto na 300.000kn u godini dana? Ukoliko bi fizička osoba iznajmila svoj stan pravnoj osobi u iznosu većem od 300.000 kuna tada bi fizička osoba morala ući u sustav PDVa? Da li to znači da bi se morao otvoriti obrt?

Zdravo,

Zanima me postoje li neka ograničenja za fizičke osobe prilikom iznajmljivanja stana pravnim osobama.
Negdje sam pročitao da ukoliko godišnja najamnina prelazi 85.000 kuna tada je potrebno plaćati porez na dohodak povrh poreza od najma. Navodno kod najma privatnim osobama tog ograničenja nema.

Ima li netko više informacija?

Zvao sam u Poreznu upravu. Pitali su me kada je nekretnina stečena od strane darovatelja, to je ono što je njima bilo relevantno. Budući da je darovatelj stekao nekretninu prije više od 3 godine roditelj nije obveznik poreza na dohodak.

Poštovani,

Stan je darovan roditelju 06-2017 te je sukladno tome roditelj oslobođen poreza na promet nekretnina.

Da li danas prilikom prodaje te iste darovane nekretnine od strane roditelja isti podliježe porezu na dohodak? Roditelj nije stanovao, odnosno nije bio prijavljen na adresi predmetne nekretnine. 

Do sada sam na forumu nalazio različite informacije budući da je bilo nekih izmjena zakona o porezu na dohodak. Bio je nekakav uvjet oslobođenja poreza na dohodak ako se otuđenje dogodilo prije više od 3 godine, pa je taj uvjet izgleda nekad u 2017. izmijenjen na 2 godine. A negdje sam našao informaciju da u je slučaju darovane nekretnine moguće i prije tog roka prodati nekretninu i biti oslobođen poreza na dohodak.

Može li mi netko dati cjelovitu informaciju? Zahvaljujem.

Gdje u Zagrebu mogu dobiti na uvid u elaborat o etažiranju zgrade na Cvjetnom? U gruntovnici u NSK ili negdje drugdje?

A ako sam zaposlen u inozemstvu? Imam tvrku koja ce biti u blokadi zbog ovrhe pa stecaj i likvicacija. Buduci da u HR nemam zaposlenje, radim vani, mogu li temeljem zaposlenja vani biti oslobodjen doprinosa?

Postovani,

Zanima me postoje li informacije, imate li iskustva sa poreznim nadzorima tekucih racuna?

Imam podstanare u stanu koji mi redovito uplacuju stanarinu na tekuci racun. Nismo radili ugovor, pa taj prihod nisam prijavljivao u poreznoj. Buduci da porezna od 1.1.2017. ima uvid u tekuce racune brine me sto se najgore moze dogoditi?

Buduci da je svaki put isti iznos mozda bi porezna mogla proaktivno traziti neko moje ocitovanje i sama dorezati porez.