bombur
-
Broj objava
13 -
registrirao se
-
Zadnja posjeta
Content Type
Profil
Forumi
Članci
Predlošci
Objave koje je bombur objavio
-
-
prije 1 sat, domyy je napisao:
Ne postoji zabrana obavljanja poslovne djelatnosti u nekretnini financiranoj APNom već se vi u ugovoru za subvenciju koji sklapate sa APNom obavezujete da nećete vršiti poslovnu djelatnost u predmetnoj nekretnini.
Navedeno se u ugovoru o subvencioniranom kreditu baš nigdje ne spominje.
-
Vjerujem da ste upoznati s mišljenjem APN-a da se u stanu koji je pod subvencioniranim kreditom ne smije obavljati poslovna djelatnost do isteka roka od dvije godine nakon subvencioniranja kredita, jer se u protivnom subvencije moraju vratiti i kredit zatvoriti.
Međutim, čitao sam Zakon o subvencioniranju stambenih kredita i tamo se nigdje ne spominje da je zabranjeno obavljati poslovnu djelatnost u stanu. Konkretno mislim na obrt i djelatnosti koje su zakonom i Pravilnikom dozvoljene da se mogu obavljati u stambenom prostoru, ne zahtijevaju minimalne tehničke uvjete niti prostor u kojem se obavljaju mora biti službeno zaveden kao poslovni prostor.
Ako ja živim i imam prijavljeno prebivalište u stanu za koji sam dobio APN kredit i povremeno tamo držim instrukcije, poduku ili vršim savjetovanje za koje djelatnosti sam registriran i imam legalno otvoreni obrt, na temelju kojeg službenog propisa me banka i APN mogu natjerati da vratim subvenciju? Jedino što sam vidio su objave i dopisi APN-a na Facebooku da se to ne smije, ali u Zakonu o tome nema ni riječi. U čl. 30 se spominje da ako se subvencije ne koriste u skladu sa Zakonom ili ugovorom o kreditu da APN ima pravo prekinuti subvenciju, a banka proglasiti kredit dospjelim. Međutim, ako u stanu imam prijavljeno prebivalište i ne dajem ga nikome u najam, ja time ne kršim niti jednu odredbu Zakona o subvencioniranju stambenih kredita. Poslovna djelatnost se tamo nigdje ne spominje niti se spominje da je potrebno dobiti suglasnost od APN-a za navedeno. Na temelju kojeg propisa me onda mogu kazniti? Mišljenja APN-a na nekoj Facebook grupi?
Jeste li čuli ili znate li za ijedan slučaj da je netko uistinu imao problema zbog toga što je u APN stanu imao registriran obrt i obavljao poslovnu djelatnost tipa poduke i savjetovanje? Meni se čini da APN nema nikakvo zakonsko uporište u ovim tvrdnjama i da zapravo prijeti praznom puškom.
-
Darovni ugovor za nekretninu
objavljeno u Obvezno pravo
, bombur je napisao:Što se događa ukoliko osoba kojoj je nekretnina darovana odluči prodati tu nekretninu u periodu kraćem od dvije godine, a nije mu služila za stanovanje? Plaća li se porez na dohodak po stopi od 25% na cijeli ostvareni prodajni iznos, budući da je ranije stan dobiven na dar pa u neku ruku cijeli prodajni iznos predstavlja zaradu, ili se 25% razrezuje na razliku između prodajnog iznosa i nekog procijenjenog iznosa vrijednosti stana na dan darovanja?
Ima li ikoga da zna odgovor na ovo pitanje?
-
, Shifter je napisao:
Ajme za zaboravio sam ali mislim da piše da. Moram doma provjeriti.
O kojoj banci se radi?
-
Prije 2 minuta, Borbena7 je napisao:
E, tu se vraćamo na temu suglasnosti banke, a koja je regulirana ugovorom između nje i klijenta.
Slažemo se. I ja se vraćam na pitanje - zašto mislite da banka ne bi dala takvu suglasnost?
-
Prije 1 minutu, Borbena7 je napisao:
Tako je, dug je u tom slučaju od novog vlasnika. Banku nije briga tko plaća, ali u slučaju neplaćanja ovršuje isključivo novog vlasnika.
Razumijem u pravnom smislu da je za potencijalne nepodmirene obveze odgovoran novi vlasnik, ali da li u praksi mora doći do prebacivanja tereta otplate kredita s tekućeg računa prethodnog vlasnika na tekući račun novog vlasnika ako su obojica suglasna da prethodni vlasnik nastavlja plaćati kredit?
-
Prije 11 minuta, Borbena7 je napisao:
Teret ne prati vlasnika već nekretninu, tako da dužnik postaje i novi vlasnik.
Protiv ovoga nećete moći ništa.
Ako dobro razumijem značenje riječi "dužnik" - novi vlasnik bi morao preuzeti otplatu kredita na sebe? Ne postoji opcija da prethodni vlasnik nastavlja vraćati isti kredit kao i prije darovanja?
-
Prije 9 minuta, Shifter je napisao:
Navodi mi se u stambenom ugovoru da se nekretnina ne može otuđiti u trajanju kredita do isplate na to mi se izvlače.
Da li ti u produžetku te rečenice stoji "...bez prethodne suglasnosti banke" ili se suglasnost uopće ne spominje?
-
Darovni ugovor za nekretninu
objavljeno u Obvezno pravo
, Ruby_Danderfluff je napisao:Ne bi se primjenjivao čl. 58. Zakona o porezu na dohodak, po mom mišljenju, jer je oporeziva zarada od prodaje, a ona ovdje izostaje, jer Vi zaista ne ostvarujete dohodak od prodaje.
Što se događa ukoliko osoba kojoj je nekretnina darovana odluči prodati tu nekretninu u periodu kraćem od dvije godine, a nije mu služila za stanovanje? Plaća li se porez na dohodak po stopi od 25% na cijeli ostvareni prodajni iznos, budući da je ranije stan dobiven na dar pa u neku ruku cijeli prodajni iznos predstavlja zaradu, ili se 25% razrezuje na razliku između prodajnog iznosa i nekog procijenjenog iznosa vrijednosti stana na dan darovanja?
-
Upravo sad, Shifter je napisao:
Ja sam bio i kod javnog bilježnika i u katastru i u banci i svagdje, svatko ima svoju priču. Banka kaže da se ne može, javni bilježnik kaže da bez suglasnosti banke oni ne mogu ništa ovjeriti mimo banke jer trebaju njenu suglasnost, u katastru mi govore da banka gleda nekretninu, a ne vlasnika i da ne bi bio uopće problem upisati još jednog vlasnika na nekretninu. U ponedjeljak idem vidjet kod jedne pravnice da vidim šta mi ona može napraviti jer se razumije u takve stvari pa ćemo vidjet šta ćemo riješiti
Koje obrazloženje su ti dali u banci zašto se ne smije upisati još jedan vlasnik? Pa to bi trebala biti standardna procedura.
-
Darovni ugovor-molim pomoć
objavljeno u Nasljedno pravo
Nastavno na primjer darovnog ugovora objavljenog u jednom od postova na ovoj temi. Ukoliko je nekretnina koja se daruje opterećena hipotekom, a darovanjem nekretnine se ne mijenja dužnik (ista osoba nastavlja otplaćivati kredit i nakon darovanja), treba li navoditi u darovnom ugovoru da je daroprimatelj upoznat sa činjenicom da je nekretnina pod teretom i da hipoteka postoji? Ako da, koje sve detalje o hipoteci treba navesti?
Drugo pitanje, ukoliko je nekretnina koja je predmet darovnog ugovora kupljena tijekom braka dvaju supružnika, a u ZK je kao vlasnik 1/1 naveden samo jedan supružnik, a nekretnina se daruje nekom trećem, treba li onaj drugi supružnik koji nije upisan u zemljišne knjige ni kao vlasnik ni suvlasnik, dati svoju suglasnost za ovo darovanje? Ako da, u kojoj formi ta suglasnost treba biti, treba li se ovjeravati kod JB, itd.?
-
, Borbena7 je napisao:
U tom slučaju ovo ne možete napraviti. Možete ovjeriti izjavu između Vas i roditelja, gdje se Vi obvezujete dozvoliti im upis u suvlasništvo po otplati kredita, na način da su do tada dužni uplatiti određeni broj rata kredita i u točnom određenom omjeru. To bi bila isprava koju bi oni mogli koristiti u slučaju spora s Vama po otplati kredita.
Nisu li mogli zatražiti suglasnost od banke da se promijeni (su)vlasnik nekretnine? Je li u praksi komplicirano doći do takve potvrde? Ako se mijenja samo vlasništvo, a dužnik ostaje isti, ne vidim razloga zašto banka ne bi dala takvu suglasnost?
Ima li APN uporišta braniti poslovnu djelatnost u stanu?
objavljeno u Stvarno pravo
odgovoreno: · uređeno: od bombur
Ovo je službeni odgovor APN-a na upit vezano za obavljanje poslovne djelatnosti u stanu koji je sufinanciran subvencioniranim kreditom: