Ljilj66

, Ruby_Danderfluff je napisao:

Nažalost, ako izbaci njezine stvari, što prepostavljam da želite da Vam kažem da je dopušteno i da smije (nije i ne smije), odgovarala bi za štetu koja bi time teti nastala. Ako joj kaže ili je upozori da će joj naplatiti skladištenje, onda će to možda ponukati tetu da uzme svoje stvari, a u protivnom zaobilaznim putem, kći može i prodati te stvari kako bi namirila naknadu za skladištenje. 

Može joj poslati dopis da oslobodi njezinu nekretninu od stvari i da ih iseli, ako teta ne reagira ili ako se protivi, možda i po odvjetniku.

Izbacati njezine stvari fizički bi mogla samo da plati dvadesetak radnika u dva dana. Šteta ne bi nastala nikakva jer se radi o stvarima koje četvrt stoljeća nikome nisu trebale i nikada niti neće. Bolest akumulacije nepotrebnih stvari ima u psihijatriji naziv...uzeti odvjetnika zvuči mi prihvatljivo. Hvala vam.

prije 6 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

Neka joj kći naplati naknadu za skladištenje.

To ne bi htjela niti jedna strana. Kćer ima viziju kako urediti okoliš kuće...

, Matrix je napisao:

Na koji način su te stvari dospjele u konkretne prostorije, odnosno jel suprugova sestra u posjedu istih. 

Kuća je naslijeđena od pok. roditelja. Suprug i njegova sestra raspodijelili su imovinu roditelja dogovorom,tako da je njemu pripala kuća. Sporne stvari su u sjeniku više od 20 godina, dospjele su tamo dok su roditelji bili živi i dok je kuća bila njihovo vlasništvo. Kćerka, prije nego je počela s ulaganjem u kuću, rekla je suprugovoj sestri za svoje namjere da uredi kuću i okoliš a ova tada nije imala ništa protiv.

Suprug je našoj kćeri darovnim ugovorom poklonio kuću. Kćer je odmah započela s adaptacijom i uložila u kuću oko 20 tisuća eura. Sad želi uređivati okoliš kuće. Sestra mog supruga ne želi maknuti svoje stvari (uglavnom smeće) iz gospodarskih objekata, koji su također darovani kćeri. Koje su nam opcije postupanja?

, Borbena7 je napisao:

Na osnovu čega se točno traži ta blokada?

Ne znam. Kreditna institucija prima dnevno uplate putem NKS-a,u datotekama zvanim DER-ovi. Nije mi jasno kako može prepoznati uplatu plaće na opunomoćeni račun. Ali očito su neki prepoznali mogućnost ozbjegavavanja ovrhe na ovaj način. Stvarno se pitam, tko je kriv?

, Spitfire je napisao:

I vi ste sve ovo napisali ozbiljno, bez imalo upoznavanja sa Zakonom o porezu na dohodak, Zakonu o platnom prometu, kao i Općeg poreznog zakona? Iz iskustva? OK, dakle kada ste već spomenuli račun u drugoj banci.

Poslodavac ima pravo zatražiti informaciju od kreditne institucije (banke) pri namjeri isplate primanja od nesamostalnog rada odgovara li račun navedenom djelatniku kao i upute o dostavljanju dokumentacije za isplatu plaća, ustega i drugih primanja. 

Sve i da to ne napravi, pri prvoj uplati kreditna institucija je dužna blokirati uplaćena sredstva te obavijestiti poslodavca (knjigovodstvo) da ne može provesti transakciju platnog naloga sa oznakom (šifre) uplate primitka od nesamstalnog rada na opunomoćeni račun. I tražiti drugi račun na koji će primitak biti prebačen.

Što se tiće PU, za račune građana mogla je imati uvid samo na zahtjev. Po zadnjem OPZ kreditne institucije su im dužne mjesečno dostavljati informacije o prometu po svim računima građana. Pa kako rijetko tko ima račun koji se ne koristi tj. nema priljeva sredstava na njemu niti ga se isplati držati otvorenim pa k tome još i da netko ima punomoć na njemu, zanimljivo bi bilo što bi rekla PU za račun mog oca na koji prima mirovinu a ja ga kao opunomoćenik dao poslodavcu i na njega uz mirovinu mom ocu sjeda i plaća.

Naposljetku, spomenuta kazna propisana je Zakonom o porezu na dohodak na osnovu čl.86 prema kojem će PU postupiti baš poradi onoga kako piše "poduzetnici...obavljaju isplate...na njihov tekući račun...". Na njihov račun, ne od Pere, Đure ili opunomoćeni račun.

A ne propisuju kaznu za obveznike poreza na dohodak koji daju poslodavcu račun koji nije njihov. Pa je i meni kao poslodavcu u interesu znati je li to račun mojeg djelatnika ili ne.

 

Da se razumijemo, reakcija na vašu objavu je samo iz razloga što je ovo, ne znam po koji put to trebam naglasiti, pravni portal gdje se savjeti, mišljenja i sve ostalo temelje na pozitivnim propisima. Pa kad ste već tako bili napisali objavu, nitko ovdje neće savjetovati nekoga da udari po gasu i samo pazi da ne nabasa na policiju. Pa isto tako ni dati savjet ovršenima da pokušaju poslodavcu podvaliti račun koji nije njihov.  A kako je tema upravo o ovrsi i punomoći na račun, vaša objava je na to vukla, bez podloge u propisima.

Koji zakon propisuje da je kreditna institucija dužna blokirati uplatu plaće na račun opunomoćitelja i postoji li odgovornost kreditne institucije ako to ne učini?