Frankie7

Poštovani, trebala bih pomoć iz područja Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Naime, u ustanovi gdje sam zaposlena i član sam Upravnog vijeća, dosadašnji predsjednik Upravnog vineća postao je i predsjednik Općinskog vijeća. Pa smo svi u nedoumici, zajedno s njim, može li on, odnosno smije li obnašati obje dužnosti? Pravnika u ustanovi nemamo i ne znam koga bih pitala za savjet. Koji članak u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa se odnosi na ovaj problem? Gdje ću dobiti točnu (i razumljivo sročenu) informaciju? Obratila sam se mailom na adresu Povjerenstva za sukob interesa, ali dugo mi je čekati njihov odgovor, trebala bih ga u što kraćem roku.

Hvala unaprijed na Vašoj pomoći i odgovorima!

Lijep pozdrav svima, imala bih jedno pitanje u vezi izmjene članka, kada se u članku nalazi tablica izračuna. U tablici bih trebala promijeniti iznos za nekoliko stavaka, ne za sve. Tablica se dijeli na 2 stupca, lijevi trebam mijenjati, desni ne. U lijevom stupcu piše iznos koji mijenjam, ima jedno 5 redova, svaki red ima nove znamenke. A desni ne mijenjam uopće. Kako to onda trebam formulirati? Svaki red posebno ili pišem "u redu 1., 2. i 3. mijenja se to i to", ili kako? Kako naglasiti da se taj desni stupac ne mijenja? Nemam o tome pojma, nedavno sam postavljena na radno mjesto koje podrazumijeva  pisanje pravnih akata, a nemam koga pitati za savjet. Zato hvala unaprijed svima na pomoći.

prije 1 sat , Željac047 je napisao:

Možda bi Vam to bilo najbolje, jer po čl. 10. Zakonu o naslijeđivanju, naslijeđuju Vas i suprug i djeca, kao nasljednici 1. nasljedničkog reda, u jednakim djelovima

Hvala Vam na odgovoru!

prije 8 sati , Željac047 je napisao:

Naravno da nema, to je Vaša osobna imovina, ne podrazumijeva se bračnom stečevinom

Puno Vam hvala na odgovoru! A u slučaju moje smrti, tko onda naslijeđuje majčinu kuću? Imamo dvoje djece, razmišljam o tome da tu majčinu kuću darujem njima, kako on nakon moje smrti ne bi polagao pravo na nju (ako se ne rastanemo). 

prije 12 sati , Spitfire je napisao:

Točnosti radi, ovo baš i neće biti tako. Naime, kao i za sve druge imovinskopravne odnose bračnih drugova, u našem pravnom sistemu postoje dva pravna režima koja se odnose na definiranje bračne stečevine te prema stajalištu Vrhovnog suda RH na imovinu stečenu do 01.srpnja 1999 se primjenjuju odredbe Zakona o bračnim i porodičnim odnosima, a na imovinu stečenu poslije Obiteljski zakon. Općenito, prema ZBPO, je li imovina stečena ugovorom o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju posebna imovina ili bračna stečevina prosuđuje se prema doprinosu supružnika u stjecanju te imovine. Sukladno tome, ako onaj koji nije bio davatelj uzdržavanja nije značajno doprinosio u pružanju uzdržavanja, smatra se kako nije stekao suvlasništvo u toj imovini. Kada se radi o imovini na koju se primjenjuje Obiteljski zakon, postoji zakonska pretpostavka o suvlasništvu na jednake dijelove bračne stečevine, međutim isti zakon je određuje kao imovinu koju su bračni drugovi stekli radom ili potječe iz te imovine stečene za vrijeme bračne zajednice. Shodno tome sudska praksa je zauzela stajalište da će se odluka suda o imovini stečenoj na temelju ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju temeljiti na utvrđenim činjenicama je li takova imovina stečena zajedničkim radom ili potječe iz te imovine, pa kako postoje odluke kojima sudovi smatraju da imovina koju je jedan bračni drug stekao na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ne predstavlja posebnu imovinu toga bračnog druga, ako je ta imovina stečena u vrijeme bračne zajednice i ako su oba bračna druga prihvatila i izvršavala obveze iz ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je sklopio jedan bračni drug, tako postoje i odluke kojima je takova imovina stečena na različitom pravnom temelju od imovine stečene radom te je imovina samo bračnog druga koji je sklopio ugovor o uzdržavanju (Gž Ob-56/2016, Gž-6403/13, Rev-95/08, Gž-1360/06...).

Dakle, kako se radi o aleatornoj praksi, zavisnoj od slučaja do slučaja, ne može se ustvrditi da će se takovi ugovori tretirati kao bračna stečevina. 

 

Majka mi je kuću darovala darovnim ugovorom. Znači da suprug u slučaju rastave ne polaže pravo na nju?

prije 21 sati , Željac047 je napisao:

Na koji način Vam je majka darovala kuću? 

Ako Vam je darovala darovnim ugovorom, suprug na nju nebi imao nikakvo pravo, podrazumjevala bi se kao Vaša osobna imovina, no ako Vam je darovala Ugovorom o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, tada je sasvim "drugi par rukava" i tretirala bi se kao bračna stečevina, jer dok ste se Vi skrbili o majci, on je na drugi način pridonosio bračnoj zajednici, tj. u tom slučaju bi imao pravo na dio kuće

Poštovani, majka mi je kuću darovala darovnim ugovorom. Znači da u slučaju rastave, suprug nema pravo na tu imovinu?

prije 21 sati , Željac047 je napisao:

Na koji način Vam je majka darovala kuću? 

Ako Vam je darovala darovnim ugovorom, suprug na nju nebi imao nikakvo pravo, podrazumjevala bi se kao Vaša osobna imovina, no ako Vam je darovala Ugovorom o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, tada je sasvim "drugi par rukava" i tretirala bi se kao bračna stečevina, jer dok ste se Vi skrbili o majci, on je na drugi način pridonosio bračnoj zajednici, tj. u tom slučaju bi imao pravo na dio kuće

Poštovani, majka mi je kuću darovala darovnim ugovorom. Znači da u slučaju rastave, suprug nema pravo na tu imovinu?

Lijep pozdrav, imala bih pitanje u vezi podjele imovine u slučaju razvoda. Naime, suprug i ja posjedujemo nekretninu, kuću koju smo zajedno gradili. I razumljivo mi je da u slučaju rastave netko nekog isplaćuje. Ali, prije jedno godinu dana moja majka je meni darovala svoju kuću, ja sam vlasnik, nekretnina glasi na mene, ona u toj kući još uvijek živi, a ja se brinem o njoj do njezine smrti. E sad, u slučaju rastave, polaže li moj suprug pravo i na tu drugu nekretninu pa da ga moram isplaćivati ako se rastajemo? 

prije 8 sati , Matrix je napisao:

Da, mislim da bi nužni dio bio namiren

prije 2 sati , Mister-X je napisao:

1.sigurna opcija -doživotno ili dosmrtno uzdržavanje i tu je kraj priče ...

2.darovni ugovor (ništa ne košta i možete sami napisati ) ali se može tražiti nužni dio...

nužni dio za brata ti je pola od polovice te kuće ...znači 1/4 kuće koja tebi treba pripasti.........

ali ako je brat već dobio darovnim ugovorom taj iznos (npr ta manja kuća ili novac) on više sa uspjehom ne bi mogao dobiti i dio tvoje kuće...

Hvala puno na odgovoru!

Lijep pozdrav, zanima me, može li mi netko pomoći u sastavljanju Darovnog ugovora, koje je sve stavke potrebno navesti kako se on ne bi mogao osporiti na Ostavinskoj  raspravi? Naime, majka je vlasnica dviju kuća. Manju kuću je darovala bratu, Darovnim ugovorom prije par godina. U većoj živi ona sama. Ja imam svoju kuću, ne živim s njom. Dogovor je bio da nakon njezine smrti dvije trećine kuće u kojoj ona živi pripadne meni, a ja trebam isplatiti brata u vrijednosti jedne trećine kuće. Budući da brat stoji financijski dosta loše, majka ga potpomaže, što za mene nikada nije morala činiti. On njoj taj dug neće moći nikada vratiti pa je mama odlučila tu veću kuću u kojoj ona živi u potpunosti meni prepustiti (i oprostiti mu sve dugove), s tim da ima pravo uživanja do svoje smrti i da sam joj dužna pomagati (što sam i do sada činila). Zanima me, koje stavke trebamo navesti u Ugovoru, kako bih se ja zaštitila i kako brat na Ostavinskoj raspravi ne bi mogao tražiti svoj nužni dio? Napominjem kako je kuća koja je njemu darovana manje vrijednosti nego ova koja treba meni biti darovana. Ali budući da njega majka neprestano financijski uzdržava smatram da on neće ovim Ugovorom biti oštećen (što on možda ne misli). Slaže se da majka meni daruje ovu nekretninu i kaže da neće tražiti od mene na Ostavinskoj raspravi svoj nužni dio, ali nemam previše povjerenja u njega. Pa se bojim ako se dobro ne zaštitim da ću biti prisiljena isplatiti mu njegov nužni dio. Nadam se da sam dobro objasnila svoj problem, hvala svima na strpljenju pri čitanju.