Jump to content

društveno_vlasnistvo

Korisnik
  • Broj objava

    4
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. To za dostave i koronu mi je jasno. Ali prije nego možebitno zašiljim odnos s drugom stranom htio bih provjeriti kakva mi je pozicija. Zakon razlikuje nedostatke otkrivene unutar 6 mjeseci i nakon 6 mjeseci, zatim navodi da kupac mora dati razuman rok za otklanjanje nedostatka i sl. Konkretno, pitanje je ima li u ovom slučaju prednost Zakon o zastiti potrošača (koji bi mogao zakomplicirati stvari) ili jamstveni list prodavatelja (ugovor? kojim je jasno predvidena nastala situacija)?
  2. Pozdrav! Kupio sam bicikli i 8 mjeseci nakon kupnje utvrdio nedostatak (napuknuće okvira bicikla). Nedostatak je skriven, odnosno nije vidljiv bez rastavljanja bicikla. Prodavatelj kaže da mora tražiti očitovanje od proizvođača, i nakon nekog vremena (25 dana) dobiva potvrdu da se radi o opravdanoj reklamaciji te da će mi zamijeniti proizvod. Nakon toga, šalje informaciju da nakon provjere nemaju takvih okvira na europskim skladištima i moraju čekati isporuku od proizvođača. Čeka se više mjeseci, ne zna se točan datum isporuke. Nude mi zamjenski bicikli. Od te ponude je prošlo dodatnih 14 dana, nije došao zamjenski bicikli, i nema informacije kada će doći. Prodavatelj u svom jamstvenom listu navodi da ukoliko ne zamjeni ili ne popravi proizvod u roku 45 dana od reklamacije, vraća novac. Dakle, jesmo nešto načelno dogovarali, ali s obzirom da nemam informaciju kada će doći novi okvir ili zamjenski bicikli, a za tjedan dana će isteći tih 45 dana razmišljam da uzmem novac i jednostavno kupim drugi bicikli. Mora li prodavatelj ispoštovati jamstvo koje je dao ili je to ipak u domeni nekakvog zakona? Inače, radi se kvalitetnijem biciklu koji se vozi svaki dan, više sati, tako da je dosadašnjih 39 dana bez bicikla jaaaako puno.
  3. Pozdrav! 90tih smo kupili kuću koja je bila društveno vlasništvo, a na koju smo imali stanarsko pravo. U ugovoru je kuća definirana kao zasebna k.č. (samo bruto površina kuće). U izvadku iz knjige položenih ugovora definirano je da se kuća (k.č. br. 1/2) nalazi na "gruntu" (k.č. br. 1/1) Kuća i "grunt" kao dvije k.č. koriste se, i tada i sada, kao kuća i dvorište. Potpisan je kuporodajni ugovor (navodi se k.č. samo kuće), zabilježen teret u vrijednosti ugovora, položen u knjigu ugovora, katastarski provedeno novo stanje, kuća otplaćena, zabilježba o teretu skinuta. Slučajno, rješavajući neki drugi problem utvrdimo da se i kuća i dvorište u ZK vode na Gradu. ZK uložak je promjenio broj iz onoga za kojeg imamo papire u neki novi (o čemu postoji povijest) na zahtjev Grada (ili su čestice prebačene iz jednog ZKU u drugi, nisam siguran). Uglavnom, trebali bi tražiti da se u ZK evidentiramo kao vlasnici kuće o čemu imamo dokaze i što ne bi trebalo biti sporno. E sad, što s dvorištem? Vrijedi li tu članak 367. Zakona o vlasništvu, Uspostava jedinstva zemljišta i zgrade? Očito je da su dvorište i kuća jedno zemljišnoknjižno tijelo i nalaze se u istom ZK ulošku. Kuća se nalazi u sredini dvorišta. Na koji način pokrenuti postupak? Ispravni, spajanje čestica, povezivanje ZK i KPU....?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija