trajekt

Hvala na odgovoru. Mene prvenstveno zanima zakonita strana njihovog postupka. Naime, ako smo mi ravnopravna ugovorna strana(Zakon o obveznim odnosima), ako smo jednaki pred zakonom (Ustav RH) bez naše suglasnosti to je ustvari jednostrani raskid ugovora koji bi trebao povući određene konzekvence. Nažalost, odlazak od jednog operatera neće značiti za potrošače ništa, jer će nas isto dočekati kod drugog operatera. A što se tiče povlastice dobivenih od države, to nije zakonska obveza države, već isključivo dobra politička volja pa se po toj osnovi vjerovatno nebi moglo učiniti ništa.

Teleoperateri mijenjaju opće uvjete poslovanja s namjerom da uvedu indeksaciju naplate ovisno o stopi inflacije. S takvom izmjenom teleoperateri su defakto jednostrano raskinuli važeći ugovor. Zauzvrat nude svojim klijentima mogućnost raskida ugovora bez naknade. Zanima me ako se može utjerati naknada kad klijent raskine ugovor prije dospijeća, zašto mi kao klijenti kojima je teleoperater raskinuo ugovor ne bi mogli potraživati određenu naknadu? Zar nismo mi kao korisnici jednaki pred zakonom, odnosno ravnopravna ugovorna stranka? Zanima me mišljenje o ovoj temi.

Umirovljenik sam i po sudskom pozivu moram putovati na ročište u drugi grad. S obzirom da nisam u radnom odnosu, kako mogu obračunati putne troškove. Da li mogu obračunati kilometražu za osobni automobil? Da li mogu obračunati dnevnice? Da li mogu obračunati noćenje ? Da li mogu obračunati trošak auto puta? Zahvaljujem na odgovoru.

Lokalna samouprava prenamjeniti će gradsku ulicu u cestu za promet vozilima. Molim poznavaoca teme ako može odgovoriti na slijedeća pitanja: 1. Koje propise mora zadovoljiti takva ulica da bi mogla biti prometna cesta? 2. Kolika mora bit širina ulice da bi postala prometna cesta? 3. Na ulici postoji jarak dimenzija cca 3x2m, dubine oko 25cm koji se proteže do sredine ulice, tako da je preostali dio za promet vozilima oko 2.3m. Navedeni jarak je izveden zbog sakupljanja oborinskih voda jer je kuća ispod razine ceste. 4. U ulici ne postoji pješački pločnik, iako se njome vrši veliki pješački promet. 5. Više stambenih kuća imaju direktan izlaz/ulaz na dotičnu ulicu, pa postoji opasnost za sigurnost stanovnika ulice koji će iz svojih kuća direktno izlaziti na kolnik. 6. Koje tijelo utvrđuje tehničku ispravnost/podobnost ceste/ulice za promet vozilima. Kojem tijelu se može uputiti eventualna žalba/prigovor radi utvrđivanja tehničke ispravnosti ceste? (Zakon o sigurnosti prometa, Pogl III, čl 6, st 3) Najljepše zahvaljujem na trudu i eventualnom odgovoru.

Zahvaljujem na odgovoru. Pokušat ću naknadno konkretizirat pitanje.

Nov sam ovdje pa nisam siguran dali sam na pravom mijestu? Naime, zanima me dali je Zakon o zaštiti potrošača (ZOZP) de facto Lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima(ZOO, kao lex generalis)? Ako je to točno, da li Zakon o zaštiti potrošača derogira Zakon o obveznim odnosima u onim člancima koji su precizno definirani u ZOZP? Ukoliko je ova problematika već obrađena, molim admina da me uputi na sadržaj teme, zahvaljujem.