Jump to content

  • članaka
    59
  • komentara
    0
  • otvaranja
    2556

Nužni dio u sudskoj praksi

Sign in to follow this  
Matrix

31 otvaranja

„Pravilan  je  pravni  stav  nižih  sudova  da  to  što  bi  tužitelji  eventualno  bili  povrijeđeni  u  svom  nužnom nasljednom  dijelu  …  nije  razlog  za  utvrđenje  ništavosti  darovnog  ugovora.“

–  odluka  Vrhovnog  suda  Republike  Hrvatske,  broj  Rev  925/1993-2  od  18.  svibnja  1994.-

***********

 „Nužni  nasljednik  može  tražiti  vraćanje  dara  u  ostavinskom  postupku  samo  ako  je  zahtjev  usmjeren protiv sunasljednika i ako sunasljednici pristaju dobrovoljno vratiti stvar, a u protivnom zahtjev za vraćanje  dara  može  se  ostvariti  jedino  u  parnici.“

 - odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 252/1994-2 od 29. svibnja 1997.-

*********

 „Ukoliko  zakonski  nasljednik  smatra  da  je  oštećen  u  nužnom  dijelu  zbog  darovanja  od  strane ostavitelja  trećoj  osobi  koja  nije  nasljednik,  umanjenje  dara  trećoj  osobi  zbog  povrede  nužnog  dijela može  tražiti  jedino  u  posebnoj  građanskoj  parnici,  a  ne  i  u  ostavinskom  postupku.“

-  odluka  Županijskog  suda  u  Koprivnici,  broj  Gž  865/2001-2  od  15.  studenoga  2001.-

***********

 „Kad  nasljednik  nije  tijekom  ostavinskog  postupka  zahtijevao  vraćanje  dara  niti  je  zatražio  nužni  dio, nije  nastupio  prekid  zastare  tužbe.“

- odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 210/1994-2 od 7. rujna 1995.-  

*************

„  Kada  je  tuženik  na  darovanoj  stvari  učinio  takve  građevinske  promjene  da  su  iste  u  pravnom  smislu u cjelini rezultirale nastankom nove stvari - novog stambenog objekta, tada takva nova stvar u cjelini ne  predstavlja  vraćanje  darovane  stvari  u  ostavinsku  imovinu  pok.  majke  stranaka,  već  samo  u  onom dijelu  koliki  bi  bio  nužni  dio  tužitelja  na  darovanoj  nekretnini,  a  prema  stanju  stvari  u  vrijeme  koju  bi takva  darovana  stvar  imala  u  vrijeme  saznanja  tuženika  za  vraćanje  dara.“  

- odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 814/1990-2 od 24. lipnja 1992.-

************

 „Pravilno  je  stajalište  suda  drugoga  stupnja  da  nasljednik  kome  je  povrijeđen  nužni  dio  raspoložbom ostavitelja  ugovorom  o  doživotnom  uzdržavanju  nema  pravo  tražiti  povrat  imovine  radi  povrede nužnog  dijela.  Međutim,  pokojnica  kasnijim  ugovorom  o  doživotnom  uzdržavanju  više  nije  mogla raspolagati  imovinom  kojom  je  raspolagala  ranijim  darovnim  ugovorom,  jer  više  nije  bila  vlasnica imovine  koja  je  bila  predmetom  tog  darovnog  ugovora,  budući  da  je  to  tada  bila  tuženica,  koja  je upravo  na  temelju  tog  darovnog  ugovora  i  bila  upisana  u  zemljišnim  knjigama  kao  vlasnica  tih nekretnina.  Budući  da  je  tuženica  te  nekretnine  dobila  kao  dar  od  ostaviteljice,  tužitelj  bi  mogao  tražiti povrat  dijela  te  imovine  ukoliko  je  tim  darovanjem  povrijeđeno  njegovo  pravo  na  nužni  nasljedni  dio.“

-  odluka  Vrhovnog  suda  Republike  Hrvatske,  broj  Rev  147/1997-2  od  5.  veljače  1998.-

***********

 „Pravilno  sudovi  zaključuju  da  je  pok.  Č.  Đ.  za  života  dao  tuženiku  suglasnost  za  otkup  stana,  ali pogrešno  smatraju  da  se  davanje  navedene  suglasnosti  smatra  odricanjem  od  prava  (pravo  na  otkup stana),  a  koje  se  odricanje  u  smislu  čl.  34.  ZN  smatra  darom.  Stoga  prema  pravnom  shvaćanju  ovoga suda  davanje  suglasnosti  pok.  Č.  Đ.  tuženiku  kao  sinu  i  članu  porodičnog  domaćinstva  nema  značaj darovanja  predmetnog  stana  niti  odricanja  od  prava  na  otkup  stana  u  smislu  čl.  34.  ZN.  Zbog  toga  se  ne može  niti  govoriti  o  vrijednosti  tog  stana  kao  dara,  a  koja  bi  se  imala  uračunati  u  vrijednost  ostavine vezano  za  izračunavanje  nužnog  dijela  u  smislu  odredbe  čl.  33.  st.  3.  ZN.  (…)  Prema  pravnom shvaćanju  Ustavnog  suda  RH  izraženom  u  odluci  broj  U-III/3041/2003  od  10.  ožujka  2004.,  pravo  na otkup stana koje pripada stanaru - nositelju stanarskog prava u smislu odredbi Zakona o prodaji stanova je osobno pravo koje ne prelazi na nasljednike te je tom odlukom Ustavni sud prihvatio pravno stajalište  Vrhovnog  suda  RH  izraženo  u  presudi  Gzz-53/2003  od  27.  svibnja  2003.“  

-  odluka  Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 994/2007-2 od 1. prosinca 2010.

************

Pravo na nužni dio iza smrti pokojnog brata pripada sestri kada je ona bez nužnih sredstava za život i nesposobna za rad, a neodlučno je da li joj sredstva za uzdržavanje mogu pružiti druge osobe.

VSRH Rev 1406/1997

*******

Okolnost da je darovanjem povrijeđen nužni dio nasljednika, nije razlog za ništavost ugovora o darovanju.

VSRH Rev 925/1993

*********

Pretpostavka izračunavanja visine nužnog dijela pojedine nasljednice je utvrđenje opsega ostavinske imovine.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 397/10-2 od 12.V.2010.

**********

Sud ne može bez oporučiteljeve volje odrediti da nužnom nasljedniku pripada na ime nužnog dijela određeni novčani iznos.

ŽS Zg Gž 1356/2000

*******

Ostavinski sud nije ovlašten, bez izričitog sporazuma stranaka, izvršiti konkretizaciju nužnog dijela određivanjem koje će stvari i prava nužni nasljednik realno dobiti iz ostavine.

ŽS St Gž 789/1996

***********

Ako je među strankama sporna vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava nužni dio i vrijednost darova koje je ostavitelj učinio nužnom nasljedniku sud će prekinuti ostavinski postupak i stranke uputiti na parnicu jer se radi o spornim činjenicama o kojim ovisi pravo na nužni dio i uračunavanje vrijednosti dara u nužni dio.

Županijski sud u Splitu Gžx 417/2010 od 29.11.2010.

**********

Snaha ne ulazi u krug nužnih nasljednika iza pok. svekra, niti po pravu predstavljanja iza svog pok. supruga koji je bio sin ostavitelja i koji, iako je nadživio ostavitelja, nije postavio zahtjev za nužni dio.

ŽS Ka Gž 242/1999

***********

Zakonski nasljednici imaju pravo na ime svog zakonskog dijela iz ostavine dobiti minimalno nužni dio, bez obzira što nasljeđuju samo na temelju zakona.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 370/10-2 od 14.IV.2010.

*********

Nećakinja ostavitelja nije nužni nasljednik.

ŽS Ri Gž 2842/2000

************

Pravo na nužni dio iz smrti pokojnog brata pripada sestri kada je ona bez nužnih sredstava za život i nesposobna za rad, a neodlučno je da li joj sredstva za uzdržavanje mogu pružiti druge osobe.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1406/97 od 13.2.2001.

***********

Činjenica što neki nasljednici (brat i sestre ostaviteljice) u nasljednoj izjavi nisu zatražili nužni dio iz ostavinske imovine, ne isključuje ih od nasljeđivanja nužnog dijela onog nasljednika (majke ostaviteljice) koji je zahtjev za nužni dio postavio, jer se ovdje više ne radi o njihovu pravu kao nužnih nasljednika ostavitelja, već o zakonskom nasljeđivanju onog što je njihov predak (majka) naslijedio po osnovi nužnog nasljednog dijela.

Županijski sud u Bjelovaru Gž 2381/2008-2 od 9.1.2009.

**************

Kad nužni nasljednik tvrdi da je ugovor o doživotnom uzdržavanju djelomično i ugovor o darovanju, ovlašten je tražiti vraćanje dara a da ne traži poništenje ugovora.

VSRH Rev 252/1994

***********

Sign in to follow this  

×