dpunos

Može li prilikom donošenja drugostupanjske presude sudjelovati sudac koji je ranije u istom predmetu već jednom sudjelovao kod donošenja odluke u žalbenom postupku ili mora po zakonu sam zatražiti svoje izuzeće?!?! Radi se zapravo o dva suca koji su kao članovi sudskog vijeća u žalbenom postupku već po drugi put sudjelovali kod donošenja odluke u istom predmetu. Radi li se ovdje zapravo o ponašanju suprotnome zakonskim odredbama i sudskom poslovniku ?!? Odnosno, pruža li takvo ponašanje sumnju u nepristranost sudaca, obzirom da su isti suci oba puta donijeli svoju odluku na štetu tužitelja ?!?

Da preciziram pitanje. Poznato pravilo u radu državnih odvjetnika je da u skladu s odredbama Zakona o državnom odvjetništvu i Zakona o kaznenom postupku državni odvjetnik je dužan postupati i kada do njega samo dopre glas da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti. Dakle, državni odvjetnik ne mora čekati formalni primitak kaznene prijave od oštećenika, policije ili drugog državnog tijela on će postupati kada je saznao da postoje osnovi sumnje da je kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti počinjeno. Službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga, čini kazneno djelo iz članka 300. stavak 2. Kaznenog zakona. Zanima me slijedeće; Da li je zamjenik državnog odvjetnika u xy gradu dužan po službenoj dužnosti prijaviti počinitelja kaznenog djela opisanog u čl. 312. st. 1. KZ, odnosno da li je dužan dalje službeno postupati kada u sudskom postupku za naknadu štete sazna da je počinitelj navedenog kaznenog djela odgovorna osoba unutar tijela kojeg isti zamjenik državnog odvjetnika kao zakonski zastupnik brani u parnici i kada mu se u istoj parnici na glavnoj raspravi pruže direktni dokazi o počinjenju navedenog kaznenog djela i direktnom počinitelju? Ako to ne učini, da li je time i sam zamjenik Državnog odvjetnika počinio kazneno djelo opisano u čl. 300. st. 2. Kaznenog zakona? Ovo pitam iz razloga jer se osobno spremam podnijeti kaznenu prijavu protiv službene osobe koja je svjesno ovjerila službenim pečatom ispravu sa neistinitim sadržajem u namjeri da oteža dokazivanje pred sudom i oslobodi se odgovornosti za nastalu štetu. Moram li prilikom podizanja kaznene prijave prijaviti i navedenog zamjenika državnog odvjetnika zbog zataškavanja i službenog ne reagiranja na ukazivano počinjenje kaznenog djela i počinitelja istoga( čl. 300. st. 2. KZ)? Spriječimo korupciju i organizirani kriminal!!!!!!!!!!

Da li se isto odnosi i na medicinsku dokumentaciju i nalaze koji su nastali prilikom sistematskih pregleda za novačenje koje je zdravstvena ustanova radila za potrebe MORH-a.? Da pojasnim, Ured za obranu mi zbog svog nepravilnog i nezakonitog rada ne želi dostaviti preslike novačke dokumentacije (koja treba poslužiti kao dokaz na sudu). Saznao sam da prema Zakonu o arhivskoj građi, zdravstvena ustanova koja je vršila preglede za novačenje mora sačuvati u svom arhivu primjerak nalaza izvršenih sistematskih pregleda s prijedlogom ocjene zdravstvene sposobnosti za vojnu službu koju su oni donijeli. Išao sam u navedenu zdravstvenu ustanovu pitati da mi pronađu i iskopiraju medicinsku dokumentaciju tj. nalaze mog sistematskog pregleda zajedno s ocjenom o zdravstvenoj sposobnosti koju su njihovi doktori donijeli, ali mi u zdravstvenoj ustanovi nisu htjeli izaći u susret već su me uputili da se javim nadležnom Uredu za obranu. Problem je u tome što je nadležni Ured za obranu da bi prikrio svoj nezakonit rad, krivotvorio i uništio dio arhivske građe koja treba poslužiti kao dokaz na sudu. Da bih dokazao to, treba mi medicinska dokumentacija koju bi trebala u svom arhivu imati zdravstvena ustanova koja je ujedno i autor medicinske dokumentacije tj. oni su je izdali za potrebe MORH-a. Što da radim ????!!!!???

Treba li se smatrati da je dokazano da je javna isprava nepravilno sastavljena tj. krivotvorena ako se uvidom u navedenu ispravu i usporedbom s činjenicama iz osobne javne isprave koju je izdalo isto državno tijelo na njoj jasno da uočiti bitne nezakonite razlike? Datumi i pečati se uvelike razlikuju. Može li sud onda temeljem toga, bez da zatraži da se o tome izjasni tijelo od kojega bi isprave trebalo da potječu, donijeti pravilnu i zakonitu odluku? Naime, navedena javna isprava je temeljni dokaz kojim se državno tijelo (sa lošom krivotvorinom) pokušalo osloboditi odgovornosti za naknadu štete i uspjelo u tome, a sud je na temelju takve isprave odbacio tužbeni zahtjev i oslobodio državno tijelo odgovornosti bez obveze da nadoknadi štetu. Nije istina što je istina, nego je istina ono što oni kažu da je istina! Jer oni su državni organ i oni ne lažu, samo ponekad ne govore istinu jer to je puno pristojnije. ŽIVJELA PRAVNA DRŽAVA!!!!!!!!!!!

Da li državno odvjetništvo ako u svojem djelokrugu ili prilikom obavljanja svoje djelatnosti sazna za okolnosti i podatke koji upućuju na neko kazneno djelo (u konkretnom slučaju iz čl. 337. , čl. 304. i čl. 312 KZ) za koje se osnovano sumnja da su ga počinili službenici državnih tijela koje oni zastupaju tj. brane u sudskom postupku za naknadu štete, je dužno službeno podnijeti kaznenu prijavu ili obavijestiti USKOK radi pokretanja službene istrage?