Boki_boo

1. Ništa ne radi na svoju ruku! Zakon o vlasništvu napravljen je da štiti uzurpatora. U što si se mogao uvjeriti i do sada! Ne dozvoli da te uhvati tužbom za ometanje posjeda i po svemu on će dobiti spor! 2. Budući da već imaš odvjetnika sa kojim si dobio jedan spor, ako si zadovoljan iskoristi ga i za ovaj, očigledno, drugi sudski spor! Ima prednost da ga ne moraš upućivati u stanje na terenu!

Izvinjavam se ako sam konfuzan! U tužbi se navodi: "Radi:smetanje posjeda prolaza" On u tužbi navodi (prepisujem iz odgovora na tužbu) -posjed prava služnosti prolaza i provoza -zahtjev za upisom prava stvarne služnosti puta zbog dosjelosti

Služnost prolaza se ne upisuje u ZK? Zašto onda traže da se dosjelošću upiše u ZK? Možete li mi pobliže objasniti? U vezi "faktičnog" kod kupnje ima nešto kao: "Vrlo je velika razlika između tog vrlo jasnog zakonskog pravila i prethodne sudske prakse iz koje je slijedilo kako je upis u zemljišnoj knjizi samo jedna od okolnosti na koju je kupac trebao paziti, a iz koje bi on trebao izvoditi zaključke u pogledu (ne)sumnjivosti vlasništva na strani prodavatelja. Kupac bi naime bio dužan provjeriti ne samo zemljišnoknjižno stanje već i 'faktično stanje na terenu', ma što to konkretno značilo jer je jasno da vrlo često posjednici nisu vlasnici i da s time u vezi u životu mogu postojati bezbrojne različite i specifične situacije. Nametanje takvih teškoća kupcima je moguće, ali tada valja postaviti pitanje – čemu onda uopće zemljišne knjige? Između ostalog, i u takvim pristupima zemljišnim knjigama valja tražiti razloge njihovom sadašnjem vrlo neurednom stanju jer je njihov značaj u periodu afirmacije društvenog vlasništva bio minoriziran. Zakonodavac je stoga ekplicitnim zakonskim odredbama u ZV i ZZK s punim pravom tu uveo reda te do kraja afirmirao načelo povjerenja u zemljišne knjige. Prema čl. 122. st. 2. ZV stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju." "Posjedovna zaštita ima za cilj zaštitu posjednika, obzirom daje oslobođen dokazivanja prava na posjed,a osoba koja je izvršila smetanje bit će obvezana na uspostavljanje prijašnjeg posjedovnog stanja" Budući on jma svjedoke da se koristiio mojim dvorištem kao jednim od tri moguća dolaska do svog stana, a ja to saznajem naknadno, izgubit ću sud! Platiti svoje i njegove troškove i onda opet moram pokrenuti sud sa vlasničkom tužbom!

Poštovani, kupio sam nekretninu koja nema tereta, upisao u gruntovnici i katastru kao takvom. Nakon dva mjeseca, od kupnje postavljam ogradu između mene i susjeda. Taj me tuži za ometanje posjeda služnosti puta. Poziva se da isti koristi od 1983. uz potvrdu svjedoka.On na svojoj strani ima dva puta do njegove kč. Ako sam kupio nekretninu koja nema tereta i prava 3. osoba, postoji li onda osnova za smetanje nečeg čega nema? To bi bilo protivno ZV čl.122 i 124. plus ZZK,čini mi se, čl.8! Uzima li se u obzir i ZZK čl.224 stavak 2 u kojem je obveza ažuriranja stanja u ZK a susjed je to izbjegavao učiniti do sada pravdajući se da ga prijašni vlasnik nije ometao pa nije bilo potrebe. Ustavni sud u jednom odgovoru kaže: ¨Stajališta sudova izražena osporenim odlukama ovaj Sud smatra pravno neodrživima, jer narušavanje povjerenja u zemljišne knjige, kao temeljnog načela zemljišnoknjižnog prava, dovodi do narušavanja načela pravne sigurnosti i povjerenja u pravni poredak Republike Hrvatske, a među stranke ugovornih odnosa unosi pravnu neizvjesnost, te nesigurnost i nepovjerenje u pravni promet, što je suprotno načelu vladavine prava, kao jednoj od najviših vrednota ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske.

Shvaćam da je druga država. Kako bi bilo da je, recimo, to u RH. Da barem imam neki orijentir. Zahvaljujem G-man!

Poštovani, prije 2 godine iznajmio sam kuću u BiH, vojsci, deminerima. Kuća je katnica pa potkrovljem u kojoj je izrađena jedna etaža za stanovanje (90m2). Sa takvim stanjem upoznat je čovjek koji je dogovarao iznajmljivanje. Tražio je da prihvatim ugovor za njih 16 jer su iz iste postrojbe i bla, bla. Po svojstvima svoga posla bili bi 1 tjedan u mjesecu i tada ne bi bili svi, najviše 10 (drugi na godišnjem, slobodni dani). Meni je zbog love, naravno, odgovaralo. Donijeli su mi svoje ugovore, koje sam potpisao i potvrdio u općini i poreznoj, zbog plaćanja poreza. Ispunjene ugovore predao sam ovom s kojim sam dogovarao. Nakon 2 mjeseca dobio sam potpisane ugovore poštom. U međuvremenu ekipa je dobila posao na drugom mjestu. Tek nakon 8 mjeseci dobio sam rješenje o raskidu ugovora. Plaćeno je 3 mjeseca. U ugovoru se navodi odjavni rok od 30 dana. Mogu li tražiti isplatu za mjesece od dana primitka rješenja+otkazni rok. U razgovoru sa njihovim pravnikom, rečeno mi je da neće pristati na to i da će ići na to, ako ih tužim, da je ugovor fiktivan,zelenaški, jer nisu koristili kuću i da je broj korisnika prevelik. Što da radim? Kakve su mi šanse da dobijem na sudu ako tužim? Porez na iznos u 8 mjeseci sam platio. Kad sam rekao da su platili tri mjeseca, rečeno mi je da to riješim sa najmoprimcem. Oni računaju po datumu rješenja o raskidu.

Velika hvala na Vašim odgovorima!

Hvala na odgovoru! Nemam pojma koliko traje postupak ostavine. Općenito o svemu tome malo znam. Budući nemamo pravih informacija a daleko smo od središta zbivanja, informacije su nezvanične. Rekla-kazala. Majku, budući je polusestra, drže po strani. Već su je ispustili iz ostavinske nakon smrti bake, u BiH. Nismo reagirali jer je druga država, zato sada pratimo hoće li zvati ili ne. U kojem vremenskom periodu možemo očekivati raspravu? Mogu li ispustiti majku u postupku?

Prije mjesec dana umrla mi je tetka, polusestra moje majke. Muž joj je preminuo i nisu imali djece. U nasljedovnom redu trebali bi biti braća, sestre i polusestre. Dobili smo informacije da je bila ostavinska rasprava ali mamu nitko nije zvao. Teta je umrla u Zagrebu a mi smo u Županji. Kako saznati je li bila rasprava i kod koga? Može li se telefonom ili bi morali ići u Zagreb? Hvala