grr

Molim pomoć za susjedu, ima malu penziju a nije dobila ništa kad su isplaćivali Umirovljenički dug. Naime, ona je korisnica obiteljske mirovine nakon smrti supruga. U mirovinskom su joj rekli da bi on dobio veliki iznos da je živ, no da ona ne dobiva ništa na ime njegovog Umirovljeničkog duga jer je umro 1995. godine - kao ta godina je sporna. Po onome što ste napisali, proizlazi da bi ne samo ona kao supruga, već i njegova djeca kao njegovi nasljednici, trebala dobiti taj Umirovljenički dug koji mu pripada. Što da savjetujem susjedi? Ona se je obraćala nekom odvjetniku, ali on joj je rekao da nema pravo na taj dug, i da su joj dobro rekli u Mirovinskom. Hvala lijepa.

Molim za pomoć - pravno tumačenje, jer se ne snalazim. Konkretno me zanima da li je rok zastare za komunalnu i vodnu naknadu JEDNA ili TRI godine? I zanima me isto za najam prostora. Hvala lijepa unaprijed! Lucija

Meni je u toj situaciji pravnik rekao da budući da je prošao dan kad su mi trebali predat stan, da se sad smatra da sam kupila neuseljiv stan te da ih mogu izbaciti jedino sudom. Došla sam im na vrata s policijom (nisu me pustili u MOJ stan za koji sam ih u cijelosti isplatila!), koja ih je s vrata legitimirala i zapisala u zapisnik njihov odgovor kad mi namjeravaju predati stan. I tad su me pozvali i predali mi ga. No mislim da je pomoglo i to što sam u ugovoru stavila klauzulu da strana koja ne ispuni uvjete iz ugovora, da vraća duplu kaparu. A jedan od uvjeta je bio da određenog dana bude isplata i nakon toga primopredaja stana.

Može li mi tko reći što bi bio osnovan razlog da Područni ured za katastar: - podijeli JEDNU katastarsku česticu (u vlasništvu fizičke osobe) na TRI čestice (i svakoj dodijeli novi broj k.č.) - proglasi jednu od tih novonastalih čestica JAVNIM DOBROM-PUTOM (a sve to bez da je vlasnik koji je fizička osoba, išta o tome znao!) ??? Da li se može smatrati putem koje treba proglasiti „javnim dobrom“ NASILNI ČIN NEKOLICINE VLASNIKA SUSJEDNIH PARCELA koji NEOVLAŠTENO prelaze preko moje zemlje? Da li osnovan razlog za goreopisan čin PU za katastar može biti NOVA IZMJERA PREMA STANJU NA TERENU izvršena od njihovog geodeta? Naime, to su mi napravili bez da su me kao vlasnika išta pitali (uredno sam uknjižena kao vlasnik u zemljišnim knjigama u kojima i dalje stoji prvobitni broj čestice kojeg u katastarskim knjigama više NEMA!). Točnije, od moje parcele koja je velika 566 m2 i nalazi se na području na kome je dozvoljena gradnja, napravili su 3 manje, s time da su srednju proglasili javnim dobrom-putem u posjedu općine, a ta srednja sasvim razdvaja druge dvije na kojima sada ne mogu napraviti kuću zbog premale kvadrature. K tome je zbroj te tri čestice za 14m2 manji od kvadrature prvotne čestice. Žalila sam se i PU (prvostepenom tijelu) i drugostepenom tijelu(Državnoj geodetskoj upravi) koje je vratilo predmet na ponovni postupak u kome je prvostepeno opet donijelo rješenje da odbija spojiti te tri novonastale čestice u jednu (a ja sam tražila povrat u prvobitno stanje!) s obrazloženjem, citiram: „iako se da zaključiti i iz navoda (mene koja sam vlasnik) i iz izjave svjedoka (koga su nakon formiranja novih čestica prvotno stavili za posjednika na jednoj od moje dvije novonastale čestice) da je postojeći put kat.oznake 353 SAMOVOLJNO PROBIJEN preko nekadašnje jedinstvene čestice, ... ovaj Ured ocjenjuje da isti NIJE u samostalnom i nesmetanom posjedu (mene, vlasnice), već da se istim koriste posjednici okolnih čestica, te stoga nema uvjeta za spajanje čestica odn. ispravljanja stanja zatečenog i utvrđenog novom izmjerom, dok se pred nadležnim sudom ne riješi spor, te na temelju geodetskog eleborata uskladi stanje katastarskog operata i zemljišne knjige.“ Područni ured za katastar (prvostepeno tijelo) je u cijelosti zanemarilo činjenicu da : 1. sam ja prije njihove "nove izmjere na terenu" bila uknjižena i kao katastarski posjednik na cijeloj čestici i kao zemljišno*-knjižni vlasnik 2. da ja u žalbi osporavam zakonitost njihova rješenja po kome su na osnovi, kako je nazivaju „NOVE IZMJERE NA TERENU“, podijelili moju jedinstvenu k.č. i preimenovali je te BESPRAVNO oduzeli jedan dio – jednu od tri tako nastale nove čestice – i proglasili je JAVNIM DOBROM (PUTOM) u posjedu općine! Iz njihovog rješenja na moju žalbu je vidljivo da oni svoj čin smatraju ZAKONITIM (pozivaju se na Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta, “N.N.” br. 16/74 , “N.N.” br. 10/78 , “N.N.” br. 51/89 , “N.N.” br. 19/90 , “N.N.” br. 26/93 “N.N.” br. 29/94 – koje ne mogu naći na Internetu pa ne znam što u njima piše!) te mi odgovaraju da ne dozvoljavaju stapanje te tri čestice (tretiraju moj zahtjev kao kao novi pravni čin, a ne ono što sam tražila - poništenje njihovog rješenja kojim su mi bespravno oduzeli dio moje zemlje) jer ne odgovoara njihovoj „novoj izmjeri na terenu“. A ovaj sud koji spominju, to misle na odštetni zahtjev koji sam podnijela protiv dvoje prvih susjeda koji su prvi probili put (moja parcela graniči s cestom, prije nego su probili put bila je na tom mjestu na granici 2 metra viša od ceste, no probijanjem puta od 2,5, metara su je sveli na nivo ceste u širini koliko je taj put, a zemlju raznijeli sebi i upotrijebili je pri gradnji svojih kuća). Taj moj spor za odštetu se vodi od 1999. g. i sudac je očito korumpiran, štopa donošenje presude. Molim pomoć što da radim? Mijenjala sam odvjetnike, no ni to ne pomaže. Navodno su drugi susjedi, njih 10-tak, BESPRAVNO izgradili unazad 10-tak godina sebi kuće na dalnjim parcelama, navodno da nemaju ni građevinske ni lokacijske dozvole (jer nemaju pristup putu koji ide preko moje zemlje) – o čemu mi nitko u lokalnoj upravi ne želi ništa reći, pišem zahtjeve na koje dobivam nikakve odgovore nakon proteka više godina. Molim pomoć! Puno hvala! Luce

Može li GSV isključiti neki sindikat iz kolektivnih pregovora - ako da, pod kojim uvjetima? Da li Gospodarsko-socijalno vijeće iz st. 3, čl. 195 ZOR-a, može pri donošenju odluke iz st 4. istog čl, ISKLJUČITI npr. jedan od dva sindikata koji djeluju kod istog poslodavca, na način da <b> u svojoj odluci o broju i sastavu pregovaračkog odbora sindikata stave samo zastupnike jednog sindikata, a ni jednog zastupnika drugog sindikata</b>? Da li je pravnovaljan razlog za isključenje jednog od dva sindikata iz kolektivnih pregovora - broj članova sindikata? Da li je negdje decidirano što se smatra premalim brojem članova sindikata za sudjelovanje sindikata u kolektivnim pregovorima?

Ispričavam se ako dosađujem sa nečim što smatrate već objašnjenim, no može li mi neko pojasniti: da li snaha nasljeđuje svekrvu u situaciji naknadno pronađene imovine, iz razloga što je snahin muž bio živ u trenutku smrti ostaviteljice (svekrve)? Da li u tom slučaju snaha iIMA pravo predstavljanja kao bračni drug ostaviteljevog potomka koji NIJE umro prije ostavitelja, ali nije više živ u trenutku nove ostavine koja se provodi zbog naknadno pronađene imovine ostavitelja (svekrve)? Hvala na odgovoru i razumijevanju!

Gospodine Magel, najljepša hvala! Pravi ste!

Najljepša hvala na pomoći! Dakle, baždarenje brojila vrši inspektor iz državnog zavoda za mjeriteljstvo svakih 16 godina za indukcijska brojila. Još Vas molim informaciju kako se zove taj pravilnik koji definira rok za baždarenje brojila. Također bi mi puno značilo ako možda ima definirano u nekom (i kom?) pravilniku kako, tj. koliko znamenki se očitava na brojilu tipa: <b> T1BDY</b> (Iskra Kranj; 3x220/380V; 20-60A; 75 v. /kWh; 50 Hz, 1965-god.proizvodnje), odnosno da li se očitavaju samo one znamenke koje nemaju okretni disk, dakle slijeva na desno prvih 5 znamenki? Ako imaju sve regulirano u pravilnicima, pretpostavljam da bi morali imati i to u kako se očitava.

Da u ugovoru o kreditu piše po kojoj metodi se obračunava kamatna stopa? Vjerojatno ne. Treba ih pitati gdje je to (u kom pravilniku) regulirano -u trenutku sklapanja ugovora kao i sada. Zanima me razlika tih dviju metoda (konforne i proporcionalne), pa ako netko zna objasniti bila bih zahvalna!

Ako nije moguće izvršti fizičku razdiobu suvlasničkog stana (jer je npr. nemoguće od suvlasničkog hodnika napraviti dva jer je tek nešto malo širi od vrata), da li sud u tom slučaju donosi odluku o prodaji stana te razdiobi novca prema suvlasničkim dijelovima? Da li suvlasnik ima prednost pri kupnji, ali samo ako ne nudi manje od drugog kupca?

Ispričavam se, no nisam pravnik i ono što je vama jasno samo po sebi meni je nerazumljivo.Pa Vas molim pojašnjenje: 1. Da li po pravu predstavljanja (gore navedeni čl. 10) snaha ni u kom slučaju ne može nasljediti svekrvu, već to mogu samo potomci po krvi (unuci te njihova djeca itd)? 2. A kakva je situacija ako se svekrvina ostavina provodi nakon smrti njenih sinova, koji su bili živi u trenutku kad je ona umrla. Da li tada snaha može po svom pok. suprugu biti nasljednica (jer bi njen suprug nasljedio da se ostavina provodila u vrijeme dok je on još bio živ, ili slučaj kada se radi o naknadno pronađenoj imovini svekrve)? Hvala Vam na odgovorima!

Da, jasno mi je da je snaha nasljednica po svom pok. mužu, ali mi nije jasno zašto su snahe 1 i 3 nasljednice, a to nije i snaha-2, koja se od druge dvije razlikuje u tome što, iako je druga supruga svom pok. mužu kao i snaha-3, no snaha-2 ima situaciju sa djecom iz prvog braka svog pok. supruga. Znači li to da ako postoje djeca iz prvog braka, zakonita druga žena ne može nasljediti roditelje svog pok. muža, inače bi mogla?

g. Jozef, nemam običaj udarat po nekom tko mi ništa nije skrivio. Tražila sam pomoć pa sam u tom kontekstu morala spomenuti HEP, buduću da se zna tko isporučuje struju kućanstvima. Umjesto prodika, više bi mi pomoglo da ste mi odgovorili na gornja pitanja: 1. Koliki je rok za baždarenje brojila za kućanstva ? Tražila sam po Općim uvjetima za isporuku el. energije, i nisam našla. Gdje da potražim (znate li adresu linka)? 2. Nakon koliko godina treba rashodovati brojilo za kućanstva? Bila bih Vam zahvalna ako i za to znate navesti koji propis i čl. to regulira. Što se tiče čl. koje navodite i naše obveze da prijavimo kvar Elektri - nisam imala prilike reći, ali Elektra je situaciju s krivim očitovanjima otkrila mjesec dana nakon što su bili, očitali i napravili kvartalni obračun, i to nakon što smo tražili da nam prebiju preplatu na tom brojilu s dugom na drugom zajedničkom brojilu. Tražili smo samo administrativni, da ne velim, papirološki zahvat, a oni su imali potrebe - KAO DA NE VJERUJU SAMI SEBI - opet doći i opet očitati - iako su to uradili prije mjesec dana, a po njihovim pravilnicima dužni su uz očitanje i ISPITATI ISPRAVNOST BROJILA . TAKO DA SU PO TOM NOVOM OČITANJU, mjesec dana nakon prethodnog, OTKRILI R E V O L U C I O N A R N O OTKRIĆE: da su preko 30 godina razni radnici Elektre radili istu grešku i očitavali pet umjesto svih 6 znamenki na brojilu! Ne liči li ovo na priču za malu djecu? Znamo da se na svim brojilima očitava 5 a ne 6 znamenki. Sjećam se kada su počeli na novim brojilima zadnju, šestu znamenku odvajati i označavati je crvenom bojom, te da su to počeli raditi stoga što su UVIJEK očitavali prvih 5 znamenki, 6-ta se nikada nije očitavala. Dalje, da Vas korigiram u vezi navoda za rok za prigovor. Nije 8 dana kako kažete, nego 15. Evo taj čl. iz Općih uvjeta ...: Članak 93. (1) Tarifni kupac kategorije kućanstvo može osporiti mjesečne novčane obveze i dodatne mjesečne novčane obveze u roku od 15 dana od dana njihova izdavanja. (2) Tarifni kupac može djelomično ili u cijelosti pisanim putem osporiti račun za obračunsko razdoblje za potrošenu električnu energiju najkasnije u roku od 15 dana od dana izdavanja računa, a neosporeni dio dužan je platiti u roku utvrđenom u članku 90. ovih Općih uvjeta. (3) Opskrbljivač tarifnih kupaca dužan je odgovoriti tarifnom kupcu na prigovor u roku od osam dana od dana primitka prigovora. I, još jedan detalj: Elektrin rukovoditelj (tako se potpisao) službe A.Đ. nam je ODBIO zahtjev da primijeni zakonski rok zastare, nego je ostao pri tome da nas duži za onaj koji je prvo rekao, koji za 5 mjeseci premašuje zakonski. To su moja konkretna iskustva s Elektrom Zagreb. Ako Vi imate samo pozitivna iskustva s njima, dopustite mogućnost da netko možda ima negativna, te da je opravdano ljut. No hard feelings. S poštovanjem,

Imam presudu od 1995.g. po kojoj je: - po SINU-1 jedna je snaha naslijedila svekrvu u istom dijelu kao i njena (snahina) djeca (iz braka sa svekrvinim SINOM-1), - po SINU-2 druga snaha nije nasljedila svekrvu, a obrazloženo je zato što je ona druga supruga SINA-2, te je bila na svekrvinoj ostavini samo zastupnik svog maloljetnog sina koji je u istim dijelovima naslijedio baku kao i njegove polusestre iz prvog braka njegova oca. - po SINU-3, treća snaha je također nasljedila svekrvu jer je bila jedini nasljednik svog pok. supruga, bakinog SINA-3, iako je i ona bila supruga iz drugog braka. Sada je kod javnog bilježnika bila ostavina po naknadno nađenoj imovini, i snahe 1 i 3 su proglašene nasljednicama svekrve (snaha-2 je umrla u međuvremenu).

Da li je točno da supruga iz drugog braka ne može biti nasljednikom svekrve ako je njen pok. suprug imao djecu iz prvog braka, tako da su samo ta djeca nasljednici svoje bake, dok snaha nije ako nije i majka toj djeci (i zakonita supruga u trenutku smrti bakinog sina, naravno)?