grr

Molim pomoć za susjedu, ima malu penziju a nije dobila ništa kad su isplaćivali Umirovljenički dug. Naime, ona je korisnica obiteljske mirovine nakon smrti supruga. U mirovinskom su joj rekli da bi on dobio veliki iznos da je živ, no da ona ne dobiva ništa na ime njegovog Umirovljeničkog duga jer je umro 1995. godine - kao ta godina je sporna. Po onome što ste napisali, proizlazi da bi ne samo ona kao supruga, već i njegova djeca kao njegovi nasljednici, trebala dobiti taj Umirovljenički dug koji mu pripada. Što da savjetujem susjedi? Ona se je obraćala nekom odvjetniku, ali on joj je rekao da nema pravo na taj dug, i da su joj dobro rekli u Mirovinskom. Hvala lijepa.

Molim za pomoć - pravno tumačenje, jer se ne snalazim. Konkretno me zanima da li je rok zastare za komunalnu i vodnu naknadu JEDNA ili TRI godine? I zanima me isto za najam prostora. Hvala lijepa unaprijed! Lucija

Meni je u toj situaciji pravnik rekao da budući da je prošao dan kad su mi trebali predat stan, da se sad smatra da sam kupila neuseljiv stan te da ih mogu izbaciti jedino sudom. Došla sam im na vrata s policijom (nisu me pustili u MOJ stan za koji sam ih u cijelosti isplatila!), koja ih je s vrata legitimirala i zapisala u zapisnik njihov odgovor kad mi namjeravaju predati stan. I tad su me pozvali i predali mi ga. No mislim da je pomoglo i to što sam u ugovoru stavila klauzulu da strana koja ne ispuni uvjete iz ugovora, da vraća duplu kaparu. A jedan od uvjeta je bio da određenog dana bude isplata i nakon toga primopredaja stana.

Može li mi tko reći što bi bio osnovan razlog da Područni ured za katastar: - podijeli JEDNU katastarsku česticu (u vlasništvu fizičke osobe) na TRI čestice (i svakoj dodijeli novi broj k.č.) - proglasi jednu od tih novonastalih čestica JAVNIM DOBROM-PUTOM (a sve to bez da je vlasnik koji je fizička osoba, išta o tome znao!) ??? Da li se može smatrati putem koje treba proglasiti „javnim dobrom“ NASILNI ČIN NEKOLICINE VLASNIKA SUSJEDNIH PARCELA koji NEOVLAŠTENO prelaze preko moje zemlje? Da li osnovan razlog za goreopisan čin PU za katastar može biti NOVA IZMJERA PREMA STANJU NA TERENU izvršena od njihovog geodeta? Naime, to su mi napravili bez da su me kao vlasnika išta pitali (uredno sam uknjižena kao vlasnik u zemljišnim knjigama u kojima i dalje stoji prvobitni broj čestice kojeg u katastarskim knjigama više NEMA!). Točnije, od moje parcele koja je velika 566 m2 i nalazi se na području na kome je dozvoljena gradnja, napravili su 3 manje, s time da su srednju proglasili javnim dobrom-putem u posjedu općine, a ta srednja sasvim razdvaja druge dvije na kojima sada ne mogu napraviti kuću zbog premale kvadrature. K tome je zbroj te tri čestice za 14m2 manji od kvadrature prvotne čestice. Žalila sam se i PU (prvostepenom tijelu) i drugostepenom tijelu(Državnoj geodetskoj upravi) koje je vratilo predmet na ponovni postupak u kome je prvostepeno opet donijelo rješenje da odbija spojiti te tri novonastale čestice u jednu (a ja sam tražila povrat u prvobitno stanje!) s obrazloženjem, citiram: „iako se da zaključiti i iz navoda (mene koja sam vlasnik) i iz izjave svjedoka (koga su nakon formiranja novih čestica prvotno stavili za posjednika na jednoj od moje dvije novonastale čestice) da je postojeći put kat.oznake 353 SAMOVOLJNO PROBIJEN preko nekadašnje jedinstvene čestice, ... ovaj Ured ocjenjuje da isti NIJE u samostalnom i nesmetanom posjedu (mene, vlasnice), već da se istim koriste posjednici okolnih čestica, te stoga nema uvjeta za spajanje čestica odn. ispravljanja stanja zatečenog i utvrđenog novom izmjerom, dok se pred nadležnim sudom ne riješi spor, te na temelju geodetskog eleborata uskladi stanje katastarskog operata i zemljišne knjige.“ Područni ured za katastar (prvostepeno tijelo) je u cijelosti zanemarilo činjenicu da : 1. sam ja prije njihove "nove izmjere na terenu" bila uknjižena i kao katastarski posjednik na cijeloj čestici i kao zemljišno*-knjižni vlasnik 2. da ja u žalbi osporavam zakonitost njihova rješenja po kome su na osnovi, kako je nazivaju „NOVE IZMJERE NA TERENU“, podijelili moju jedinstvenu k.č. i preimenovali je te BESPRAVNO oduzeli jedan dio – jednu od tri tako nastale nove čestice – i proglasili je JAVNIM DOBROM (PUTOM) u posjedu općine! Iz njihovog rješenja na moju žalbu je vidljivo da oni svoj čin smatraju ZAKONITIM (pozivaju se na Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta, “N.N.” br. 16/74 , “N.N.” br. 10/78 , “N.N.” br. 51/89 , “N.N.” br. 19/90 , “N.N.” br. 26/93 “N.N.” br. 29/94 – koje ne mogu naći na Internetu pa ne znam što u njima piše!) te mi odgovaraju da ne dozvoljavaju stapanje te tri čestice (tretiraju moj zahtjev kao kao novi pravni čin, a ne ono što sam tražila - poništenje njihovog rješenja kojim su mi bespravno oduzeli dio moje zemlje) jer ne odgovoara njihovoj „novoj izmjeri na terenu“. A ovaj sud koji spominju, to misle na odštetni zahtjev koji sam podnijela protiv dvoje prvih susjeda koji su prvi probili put (moja parcela graniči s cestom, prije nego su probili put bila je na tom mjestu na granici 2 metra viša od ceste, no probijanjem puta od 2,5, metara su je sveli na nivo ceste u širini koliko je taj put, a zemlju raznijeli sebi i upotrijebili je pri gradnji svojih kuća). Taj moj spor za odštetu se vodi od 1999. g. i sudac je očito korumpiran, štopa donošenje presude. Molim pomoć što da radim? Mijenjala sam odvjetnike, no ni to ne pomaže. Navodno su drugi susjedi, njih 10-tak, BESPRAVNO izgradili unazad 10-tak godina sebi kuće na dalnjim parcelama, navodno da nemaju ni građevinske ni lokacijske dozvole (jer nemaju pristup putu koji ide preko moje zemlje) – o čemu mi nitko u lokalnoj upravi ne želi ništa reći, pišem zahtjeve na koje dobivam nikakve odgovore nakon proteka više godina. Molim pomoć! Puno hvala! Luce

Može li GSV isključiti neki sindikat iz kolektivnih pregovora - ako da, pod kojim uvjetima? Da li Gospodarsko-socijalno vijeće iz st. 3, čl. 195 ZOR-a, može pri donošenju odluke iz st 4. istog čl, ISKLJUČITI npr. jedan od dva sindikata koji djeluju kod istog poslodavca, na način da <b> u svojoj odluci o broju i sastavu pregovaračkog odbora sindikata stave samo zastupnike jednog sindikata, a ni jednog zastupnika drugog sindikata</b>? Da li je pravnovaljan razlog za isključenje jednog od dva sindikata iz kolektivnih pregovora - broj članova sindikata? Da li je negdje decidirano što se smatra premalim brojem članova sindikata za sudjelovanje sindikata u kolektivnim pregovorima?

Ispričavam se ako dosađujem sa nečim što smatrate već objašnjenim, no može li mi neko pojasniti: da li snaha nasljeđuje svekrvu u situaciji naknadno pronađene imovine, iz razloga što je snahin muž bio živ u trenutku smrti ostaviteljice (svekrve)? Da li u tom slučaju snaha iIMA pravo predstavljanja kao bračni drug ostaviteljevog potomka koji NIJE umro prije ostavitelja, ali nije više živ u trenutku nove ostavine koja se provodi zbog naknadno pronađene imovine ostavitelja (svekrve)? Hvala na odgovoru i razumijevanju!

Gospodine Magel, najljepša hvala! Pravi ste!

Najljepša hvala na pomoći! Dakle, baždarenje brojila vrši inspektor iz državnog zavoda za mjeriteljstvo svakih 16 godina za indukcijska brojila. Još Vas molim informaciju kako se zove taj pravilnik koji definira rok za baždarenje brojila. Također bi mi puno značilo ako možda ima definirano u nekom (i kom?) pravilniku kako, tj. koliko znamenki se očitava na brojilu tipa: <b> T1BDY</b> (Iskra Kranj; 3x220/380V; 20-60A; 75 v. /kWh; 50 Hz, 1965-god.proizvodnje), odnosno da li se očitavaju samo one znamenke koje nemaju okretni disk, dakle slijeva na desno prvih 5 znamenki? Ako imaju sve regulirano u pravilnicima, pretpostavljam da bi morali imati i to u kako se očitava.

Da u ugovoru o kreditu piše po kojoj metodi se obračunava kamatna stopa? Vjerojatno ne. Treba ih pitati gdje je to (u kom pravilniku) regulirano -u trenutku sklapanja ugovora kao i sada. Zanima me razlika tih dviju metoda (konforne i proporcionalne), pa ako netko zna objasniti bila bih zahvalna!

Ako nije moguće izvršti fizičku razdiobu suvlasničkog stana (jer je npr. nemoguće od suvlasničkog hodnika napraviti dva jer je tek nešto malo širi od vrata), da li sud u tom slučaju donosi odluku o prodaji stana te razdiobi novca prema suvlasničkim dijelovima? Da li suvlasnik ima prednost pri kupnji, ali samo ako ne nudi manje od drugog kupca?

Ispričavam se, no nisam pravnik i ono što je vama jasno samo po sebi meni je nerazumljivo.Pa Vas molim pojašnjenje: 1. Da li po pravu predstavljanja (gore navedeni čl. 10) snaha ni u kom slučaju ne može nasljediti svekrvu, već to mogu samo potomci po krvi (unuci te njihova djeca itd)? 2. A kakva je situacija ako se svekrvina ostavina provodi nakon smrti njenih sinova, koji su bili živi u trenutku kad je ona umrla. Da li tada snaha može po svom pok. suprugu biti nasljednica (jer bi njen suprug nasljedio da se ostavina provodila u vrijeme dok je on još bio živ, ili slučaj kada se radi o naknadno pronađenoj imovini svekrve)? Hvala Vam na odgovorima!

Da, jasno mi je da je snaha nasljednica po svom pok. mužu, ali mi nije jasno zašto su snahe 1 i 3 nasljednice, a to nije i snaha-2, koja se od druge dvije razlikuje u tome što, iako je druga supruga svom pok. mužu kao i snaha-3, no snaha-2 ima situaciju sa djecom iz prvog braka svog pok. supruga. Znači li to da ako postoje djeca iz prvog braka, zakonita druga žena ne može nasljediti roditelje svog pok. muža, inače bi mogla?

g. Jozef, nemam običaj udarat po nekom tko mi ništa nije skrivio. Tražila sam pomoć pa sam u tom kontekstu morala spomenuti HEP, buduću da se zna tko isporučuje struju kućanstvima. Umjesto prodika, više bi mi pomoglo da ste mi odgovorili na gornja pitanja: 1. Koliki je rok za baždarenje brojila za kućanstva ? Tražila sam po Općim uvjetima za isporuku el. energije, i nisam našla. Gdje da potražim (znate li adresu linka)? 2. Nakon koliko godina treba rashodovati brojilo za kućanstva? Bila bih Vam zahvalna ako i za to znate navesti koji propis i čl. to regulira. Što se tiče čl. koje navodite i naše obveze da prijavimo kvar Elektri - nisam imala prilike reći, ali Elektra je situaciju s krivim očitovanjima otkrila mjesec dana nakon što su bili, očitali i napravili kvartalni obračun, i to nakon što smo tražili da nam prebiju preplatu na tom brojilu s dugom na drugom zajedničkom brojilu. Tražili smo samo administrativni, da ne velim, papirološki zahvat, a oni su imali potrebe - KAO DA NE VJERUJU SAMI SEBI - opet doći i opet očitati - iako su to uradili prije mjesec dana, a po njihovim pravilnicima dužni su uz očitanje i ISPITATI ISPRAVNOST BROJILA . TAKO DA SU PO TOM NOVOM OČITANJU, mjesec dana nakon prethodnog, OTKRILI R E V O L U C I O N A R N O OTKRIĆE: da su preko 30 godina razni radnici Elektre radili istu grešku i očitavali pet umjesto svih 6 znamenki na brojilu! Ne liči li ovo na priču za malu djecu? Znamo da se na svim brojilima očitava 5 a ne 6 znamenki. Sjećam se kada su počeli na novim brojilima zadnju, šestu znamenku odvajati i označavati je crvenom bojom, te da su to počeli raditi stoga što su UVIJEK očitavali prvih 5 znamenki, 6-ta se nikada nije očitavala. Dalje, da Vas korigiram u vezi navoda za rok za prigovor. Nije 8 dana kako kažete, nego 15. Evo taj čl. iz Općih uvjeta ...: Članak 93. (1) Tarifni kupac kategorije kućanstvo može osporiti mjesečne novčane obveze i dodatne mjesečne novčane obveze u roku od 15 dana od dana njihova izdavanja. (2) Tarifni kupac može djelomično ili u cijelosti pisanim putem osporiti račun za obračunsko razdoblje za potrošenu električnu energiju najkasnije u roku od 15 dana od dana izdavanja računa, a neosporeni dio dužan je platiti u roku utvrđenom u članku 90. ovih Općih uvjeta. (3) Opskrbljivač tarifnih kupaca dužan je odgovoriti tarifnom kupcu na prigovor u roku od osam dana od dana primitka prigovora. I, još jedan detalj: Elektrin rukovoditelj (tako se potpisao) službe A.Đ. nam je ODBIO zahtjev da primijeni zakonski rok zastare, nego je ostao pri tome da nas duži za onaj koji je prvo rekao, koji za 5 mjeseci premašuje zakonski. To su moja konkretna iskustva s Elektrom Zagreb. Ako Vi imate samo pozitivna iskustva s njima, dopustite mogućnost da netko možda ima negativna, te da je opravdano ljut. No hard feelings. S poštovanjem,

Imam presudu od 1995.g. po kojoj je: - po SINU-1 jedna je snaha naslijedila svekrvu u istom dijelu kao i njena (snahina) djeca (iz braka sa svekrvinim SINOM-1), - po SINU-2 druga snaha nije nasljedila svekrvu, a obrazloženo je zato što je ona druga supruga SINA-2, te je bila na svekrvinoj ostavini samo zastupnik svog maloljetnog sina koji je u istim dijelovima naslijedio baku kao i njegove polusestre iz prvog braka njegova oca. - po SINU-3, treća snaha je također nasljedila svekrvu jer je bila jedini nasljednik svog pok. supruga, bakinog SINA-3, iako je i ona bila supruga iz drugog braka. Sada je kod javnog bilježnika bila ostavina po naknadno nađenoj imovini, i snahe 1 i 3 su proglašene nasljednicama svekrve (snaha-2 je umrla u međuvremenu).

Da li je točno da supruga iz drugog braka ne može biti nasljednikom svekrve ako je njen pok. suprug imao djecu iz prvog braka, tako da su samo ta djeca nasljednici svoje bake, dok snaha nije ako nije i majka toj djeci (i zakonita supruga u trenutku smrti bakinog sina, naravno)?

Logično bi bilo da se subota ne broji u dane godišnjeg ako je radni tjedan raspoređen na dane od ponedjeljka do petka. Ali, kao što su neki već konstatirali, Zakon o radu kaže da se broji! Izbori su na pragu, a ni jedna stranka ne najavljuje da će tražiti da se taj nelogičan zakon izmijeni. Briga njih, nije to njihov problem, jer baš sva ministarstva, državne i gradske firme NE računaju subotu u godišnji. Tipično, za sebe su našli rješenje problema, a raja nek pati, nije ih briga! Jedina nada da se subota možda ipak ne broji, ti je - KOLEKTIVNI UGOVOR. Vidi što u njemu o tome piše - ako uopće tvoja firma ima tako nešto. Ako nema, onda traži granski kolektivni ugovor u nekom sindikatu (odi u neku sindikalnu centralu i učlani se ako treba). No, ono što si već uočila (uočio?) je da ako uzmeš godišnji do petka, onda ti tu zadnju subotu ne smiju uračunati! Bar nešto.

Zahvaljujem na pomoći, uz isprike za kašnjenje (sada sam prvi put ponovo na ovom forumu , u međuvremenu je bilo životnih bura....) Osjećam se dužna reći kako je završilo. Tako da je Elektra odbila naš zahtjev za poštivanjem zakonskog roka zastare, pa je nakon toga Povjerenstvo Elektre za potrošače presudilo da ipak trebaju ispoštovati bar zakonski rok.... No brojilo nam nisu zamijenili s novim. Inače, brojilo je proizvedeno 1965.g (šezdeset pete, dobro ste pročitali!) a baždareno je zadnji put 1993., prije 14 godina! Na zadnjoj, šestoj znamenki nema nikakve oznake, ni crvene ni neke druge, ona je ista kao i prethodnih pet i nije ni razmaknuta od njih, tj. svih 6 znamenki je istog izgleda i u nizu. Jedino po čemu se razlikuje je po skali s brojčanikom koja se polako okreće (kao i kod svih zadnjih znamenki koje su na novim brojilima crvene). Da li netko zna, nakon koliko godina Elektra MORA rashodovati brojilo za kućanstva? Svakih koliko godina Elektra MORA baždariti brojilo? Hvala na odgovorima!

Hvala na odgovoru. Kažeš: "Bilo tko može biti upravitelj ako ga je gospodarski ured ovlastio tj.dao potvrdu o upravljanju." Može malo više o tome? Tko izdaje potvrde o upravljanju, gospodarski ured na općini, ili ?? Gdje da se raspitam? A, u vezi međuvlasničkog ugovora, da li je on pravovaljan ako ni u njemu ne piše ukupna kvadratura zgrade niti suvlasnički dijelovi potpisnika, piše da suvlasnici određuju upravitelja no ne navode koga, (to se navodi u ugovoru o upravljanju). Ne piše da suvlasnici određuju predstavnika suvlasnika. Dapače, upravitelj tvrdi da je to on, i brani nam da izaberemo predstavnika suvlasnika (i on sam je suvlasnik). Jedna zanimljivost, u međuvlasničkom ugovoru, pod navode o odlukama koje donosi upravitelj je i ta da on donosi odluku o planu prihoda i rashoda zgrade (sam ga donosi i sam sebi odobrava), te da donosi odluku o prihvaćanju godišnjeg izvješća (koje on sam sastavlja). Da li su ti ugovori (međuvlasnički, te o upravljanju) svejedno pravnovaljani iako se ne zna ni ukupna kvadratura ni jesu li potpisnici suvlasnici imali potrebnih 51% u kvadratima? Pa, k tome, nije ugovorena naknada upravitelju (nije li to bitan element ugovora, koji, ako fali, poništava cijeli ugovor?) Zatim, da li se može ugovoriti da upravitelj sam sebi odobrava plan i financijski izvještaj koji je sam izradio? Što učiniti, tražiti sudsko poništenje ugovora zbog nevaljalih odredbi i nedostatka bitnih elemenata koje taj tip ugovora mora imati? Da li je u nekom - i kom - propisu regulirano da zgrada, naročito ako je veća (kao naš neboder), MORA imati predstavnika suvlasnika? Nisam pravnik, mada sam na svom faksu polagala neke ispite iz prava, pa se pokušavam prisjetiti.... a u neboderu su uglavnom penzići, pa je od njih izlišno očekivati ikakve zahvate u novčanik.... To sam shvatila kada sam pitala revizorsku kuću da bi oni došli i napravili reviziju financijskog poslovanja zgrade, da li će izaći na zahtjev nekolicine suvlasnika ili treba 51% u kvadratima, i rekli su mi da treba 51%. A to je nemoguće dobiti, svi se boje ekstra troškova. Tako da trpimo torturu, pljačka nas (na njega odlazi 40% naše pričuve, i kompjuter mu kupujemo za cijenu za koju može kupit tri a ne jedan, no ljudi ga se boje...) Hvala unaprijed na odgovorima!

Lijepo vas molim, HELP!! Godinama nas maltretiraju! 1. Mogu li većina suvlasnika stanova u neboderu donijeti odluku da se navečer gasi grijanje radi uštede? 2. Može li većina suvlasnika onemogućiti druge suvlasnike da si uvedu kabelsku tv za što treba razvesti žice po zajedničkim dijelovima tj. hodnicima nebodera? 3.Može li većina suvlasnika donijet pravnovaljanu odlulu da se ograđena terasa na krovu mora zaključavati te da drugi suvlasnici osim upravitelja zgrade tu nemaju pristupa? 4. Može li blagajnik zajedničkih troškova sam donijeti odluku o priznavanju izvanredno nastalog duga u iznosu preko 10.000 kn, kao i odluku o načinu i dinamici njegove otplate ili ipak za to mora imati potpise većine suvlasnika? 5. Da li vrijedi ugovor o upravljanju zgradom koji su potpisali sami upravitelji (fizička lica) u vidu anexa prethodnom ugovoru, a u kome konstatiraju da im se produžuje mandat na osnovu glasačkih listića s potpisima suvlasnika koje su sami prikupili, prebrojili i utvrdili "volju" većine (pri čemu su imali prilike "namještanja" u svoju korist)? 6. Da li je pravnovaljan ugovor o upravljanju u kome ne piše ni ukupna kvadratura zgrade niti vlasnički dijelovi potpisnika, a niti iznos naknade upravitelja? 7. Da li se za ugovoreni iznos naknade upravitelju smatra bruto ili neto iznos ako ništa od toga nije specificirano u ugovoru? Radi se o ugovoru sa fizičkim licima, a ne firmom. Da li upravitelj koji je fizičko lice taj ugovoreni iznos može smatrati svojom neto plaćom, te plus toga iz pričuve još plaćati sebi svoje materijalne troškove, kancelarijski materijal, struju, telefon, faks, servis kompjutera, nabavku novog kompjutera i sl? 8. Može li bilo koja fizička osoba biti upravitelj zgrade (nebodera), a bez ikakvih uvjeta o educiranosti za isto ili mora biti registrirana u registru obrtnika za obavljanje djelatnosti upravljanja zgradom? 7. Ima li zakonsko ograničenje koliko posto najviše od iznosa pričuve može biti naknada upravitelju zgrade? Najljepša hvala na pomoći!

Dobar dan i hvala Vam na odgovoru. Što se tiče brojila, ono ima 6 znamenki iste boje, nema čak ni uobičajene crvene crte ispred zadnje znamenke. Dosada su od 1993.g. otkad je postavljeno, očitavali prvih 5 znamenk, sad kažu da su trebali svih 6. Što mi je čudno, jer gledam moje brojilo doma, ima 6 znamenki, 5 crnih i zadnju crvenu koju ne pišu kad zapisuju stanje. Tako da su procjenili da su obračunavali 10% manje, i za to su poslali uplatnice na 12 rata za razdoblje od 25.12.05. do 30.5.07. (i da su pribrojili i ratu za 6/07). I to mi je čudno, potražuju za razdoblje od godine i pol - a ne za 1 godinu prema čl. 232 st.1. ZOO-a, i to potražuju za cjelikupni iznos, umjesto da računaju od dospjeća svake uplatnice! Upravitelj kaže da se obratio udruzi za zaštitu potrošača, ali da su rekli da se tu ništa ne može. Ono što mene zanima je : - MOŽE LI HEP ISKOPČATI STRUJU BEZ SUDSKE ODLUKE? - MOGU LI POJEDINI STANARI TUŽITI HEP jer većina ne želi, jer se boji i Upravitelja i dodatnih troškova? Jer ovdje se očito radi da si je HEP zaračunao više nego je smio po zakonu, a vjerujem i da sud ne bi cijeli dug prebacio na stanare - jer ako je greška HEP-a, zašto da cjelokupnu odgovornost i posljedice snose stanari koji baš ništa nisu krivi, oni su su sve uredno plaćali prema uplatnicama koje su dobijali od HEP-a!? - Da li za to vrije dok se ne riješi tužba, ti stanari MORAJU plaćati razliku prema uplatnicama iako je utužuju, odn. SMIJE LI IM HEP U MEĐUVREMENU ISKOPČATI STRUJU? I SMIJE LI HEP PREBIJATI taj dug za rasvjetu u haustoru s uplatama pojedinih stanara za utrošak struje u njihovom stanu , i to na način da im dug za haustor odbija od njihovih uplata za potrošnju u njihovom stanu? I, da li HEP smije iskopčat struju o stanu onih stanara koji odbijaju plaćati dug koji je HEP samoinicijativno utvrdio za stubišnu rasvjetu?

HEP-ovi radnici su godinama krivo očitavali brojilo, sad su to otkrili, ispostavili su nam nove uplatnice i traže da platimo razliku, inače - prijete isključenjem. PITANJA: 1. Nije li ovo iznuđivanje ucjenom? 2. Smije li HEP iskopčati struju bez sudskog rješenja? 3. kako provjeriti da je zaista bila greška u očitanju brojila? Radi se o stubišnoj rasvjeti i rasvjeti u prostoru kotlovnice u neboderu od 17 katova, o cifri od preko 11.000 kn u 12 mjeseci. O tome nas upravitelji obavijeste putem oglasne ploče. Nisu htjeli sazvati sastanak svih suvlasnika, iako smo tražili, na kome smo tražili da pozovu nadležnog iz HEP-a da ih pitamo kako je moguće da njihovi ljudi 14 godina ne znaju da na tom tipu brojila treba uzimati 6 a ne 5 znamenki (objašnjenje koje su nam upravitelji dali). PITANJA: 4. može li upravitelj sam donositi odluku o ovakvom slučaju? Je li dovoljno da je stavio obavijest na oglasnu ploču ? Blagajnik u ime te razlike ubire po stanovima iznos za tzv. "zajedničke troškove" tri put veći nego prije. Ko ne želi platit razliku, blagajnik prenosi prijetnje HEP-a da će mu iskopčat struju u stanu. Pitanje: 5. Može li upravitelj tražiti od stanara koji nisu bili tu u periodu nastanka troška, da plaćaju putem "zajedničkih troškova" (za čistačicu, blagajnika, lift, svjetlo u hodnicima) dug koji su napravili drugi stanari (jer se ti troškovi plaćaju po broju članova kućanstva)? 6. nije li logičnije da se dug namiri iz pričuve? 7. smije li HEP prebiti trošak duga za stubišnu rasvjetu - kao što tvrdi blagajnik - pa stanaru koji ga ne plaća iskopčati struju u njegovom stanu - sve bez sudskog rješenja? Nemamo predstavnika stanara, imamo upravitelja utjelovljena u trojici ljudi koji žive u tom neboderu i imaju svoje stanove, nisu registrirani u registru obrtnika već im pričuvu plaćamo na njihov privatni žiro račun.. PITANJA: 8. pod pretpostavkom da je, da li su stanari dužni platit tu novootkrivenu razliku manje uplate, i za koji period, kolko unazad? 9. ako je do greške došlo zbog neupućenosti radnika HEP-a koji su radili ta očitanja, zar ne bi oni trebali u ime odštete podmiriti dug? 10. mogu li neki pojedini stanari tužit HEP samoinicijativno - jer upravitelji ne žele tužiti, a uz njih su većina penzića koje su uplašili velikim dodatnim troškovima suđenja i samovoljnim HEP-ovim iskopčanjem struje u međuvremenu. 11. da li HEP može iskopčati struju u stanu onih koji ne budu plaćali tu razliku - bez sudskog rješenja? 12. Zapravo, kako se treba postaviti u ovoj situaciji? Najljepša hvala na odgovorima! Većina stanara su penzići od kojih upravitelji rade što ih volja, i oni ih se boje jer su grubi i nasilni, a mislim da super žive na njihov račun.