Proucio brosuru. Korisna je. Hvala.
Evidentno je da u slucaju totalnog dohotka od najma manjeg od 85,000kn, aplicira pausalni odbitak od 30%.
Medjutim, kad se prijedje taj iznos, kako onda tocno ide s odbitkom? Dojam je da tada mozete zaboraviti tih 30%, te se primjenjuju samo stvarni troskovi i izdaci, te mozda svega osobni odbitak (ako isti vec nije "ispucan" na penziju ili koji god drugi izvor prihoda da imate)? To mi se cini kao diskontinuitet pri samoj granici sume od 85.000kn. Jesam li u pravu?
Takodjer, sto se tice PDV-a, recimo da je porezni obveznik ubrao sumu A od najma za stambene svrhe, a sumu B od najma za poslovni prostor, i neka svaka od tih suma prelazi 85.000kn. Da li tada PDV-ovih 22% napada i A i B, ili samo B?
Je li tada pocetni prihod za potrebe "oporezivanja najma", nakon PDV-a, ovo:
A + B/1.22
ili
(A+B)/1.22 ? Nesto trece?
Dalje, sto bi znacilo "izdavati racun" za najam, ako se prebaci granicna suma? Nije li dovoljno dobar "racun" i sam najamni ugovor koje su stranke inicijalno potpisale? "Vodjenje kniga"?!? Ovo mi djeluje suludo. Moze li se zakljuciti da je prelaskom crte od 85.000kn odjednom "zivot" iznajmitelja naglo puno kompliciraniji? Ili (opet) nesto previdjam?