beliazaris

U mojim slučajevima su stranke ispitivani kao svjedoci

Iz vlastitog iskustva mogu reći da nije tako Iz vlastitog iskustva mogu reći da nije tako. Dakle što ako to propuste?

Prema zakonu o parničnom postupku stranke bi trebale svjedočiti istinu. Sudovi međutim izrijekom ne upućuju stranke da trebaju govoriti istinu. Nažalost je istina u potpunosti izbačena iz sudnice te ispada da je uspješniji onaj koji bolje laže. Može li stranka u parničnom ili izvanparničnom postupku tražiti da sud zahtijeva prisegu svjedoka da će govoriti istinu ili da npr. prisegne na bibliju.

Postupak oduzimanja poslovne sposobnosti je zaseban, i još k tome dugotrajan, to je jasno. No nije mi jasno kako odvjetnik može uzeti punomoć za zastupanje od osobe koja očevidno nije poslovno sposobna a njezin potpis moguće falsificiran. Zar to sve nema nikakav utjecaj na valjanost tužbe kao takve?

Osim samog prigovora na ovrhu, potrebno je taj prigovor potkrijepiti stavkama koje stoje u zakonu. No u nijednoj od njih ne stoji da se može prigovarati ako usluga nije izvršena ili je manjkavo izvršena?! Prigovor potrošača je poslan pravovremeno, i to preporučeno, s povratnicom. No koji je rok za pokretanje tužbe po tom pitanju ili dojavu inspektoratu- možda 3 godine?

Ukoliko tužitelj podigne, tužbu, a jedno od sutužitelja (npr. 2 tužitelja) je osoba za koju se dobrano sumnja da nema poslovnu sposobnost, može li na temelju toga tuženik tražiti odbacivanje tužbe? AKo ne, je li bolje da tuženik traži saslušanje dotičnog tužitelja (jeftinije) kao svjedoka po tom pitanju ili medicinsko vještačenje na njim. Hvala Vam na odgovorima

Može li firma (d.o.o) zatražiti ovrhu preko javnog bilježnika premda nije u zakonskom roku odgovorila na prigovor potrošača (zbog manjkavosti usluge)? Vezano uz to, može li potrošač nekom argumentacijom odbiti ovrhu izjavom kod javnog bilježnika? Ukoliko se potrošač zbog neodgovaranja na pritužbu potrošača, nakon pokretanja ovrhe odluči na prijavu kod inspektorata ili na medijaciju preko HGK, ima li za to neki rok? Hvala Vam na odgovorima

Poštovani, osoba A je vlasnik dijela kuće u koji na njezin nagovor seli osoba B, njezin bračni drug. Osoba B prijavljuje boravište na policiji, suglasnost za to potpisuje osoba A i predaje na policiji. Iz razloga koji mogu biti ovi ili oni osobi A, koja nije podnijela razvod, više ne odgovara da osoba B živi s njom u kući. Tjera ju i premda se stvari osobe B nalaze u kući mijenja potajno bravu tako da ova ne može više ući u kuću. Za izgovor osoba A daje da se može biti kod roditelja itd. te da će stvari dostaviti. Što da učini u konkretnoj situaciji osoba B kada se nađe pred zatvorenim vratima, npr. jedan vikend ili večer? Da zove policiju, ima li pravo dati provaliti vrata? Hvala Vam na odgovoru

Mislim da ste nešto krivo shvatili. Novac se ako je uplaćen na račun firme nema kamo vraćati. Nije pitanje da li oni (firma) mogu uplatiti na drugi račun već fizička osoba njima.

Poštovani, sadašnja društvena situacija je takva da veliki broj firmi (npr. d.o.o) odlazi u stečaj. S druge strane potrošači trebaju dugo čekati na dostavu naručene robe (npr. i do 3 mjeseca). Firme pak traže uplatu 30-50 % avansa za potvrdu narudžbe. Što se događa s time novcem ako firmi u međuvremenu bude blokiran račun ili ode u stečaj? Može li se prije plaćanja avansa po ponudi nešto ugovoriti da cijeli novac ne ode "niz vodu"? Hvala Vam na odgovoru

(4) Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Da li se ovo s obrazovanjem odnosi samo za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada ili je to neovisno o tome? Znači maksimalno 7 dana ako nema drugog dogovora između stranaka.

Može li radnik tražiti slobodno za izobrazbu u svojoj struci (npr. 2 dana), tj. ima li koji opći pravilnik ili zakon koji to podupire ako nije navedeno u ugovoru u radu?

Znači i stablo se može posaditi pokraj ograde? Nema nikakvih propisanih udaljenosti od ograde tj. kuće? Ograda se održava, međutim ujesen a i ranije pojedini listovi mogu pasti na susjedovu stranu. Pretpostavljam da susjed to treba tolerirati ako se ponudi da mu se očisti, no naravno npr. 1 x tjedno, ne svaki čas/dan.

Poštovani, da li neki od zakona zabranjuje sadnju grmlja ili malog drveća neposrednu uz ogradu (kuća je dalje) susjeda ? Konkretno se radi o penjačici koja je navodno svojim podzmnim korijenjem podigla beton susjeda i napravila pukotine. Hvala Vam na odgovoru

Koliko sam shvatio, razlika izmedju otvorenog (dakle klasicnog cije udjele mozemo kupiti kod banaka) i zatvorenog fonda je u riziku ulaganja (veci je kod zatvorenog) te da je zatvoreni fond zapravo dionicko drustvo sa svojim statutom. Odnedavno se "zatvoreni" fond zove "zatvoreni alternativni" fond. Da li ima u nekom zakonu regulirano da li drugo drustvo smije kupovati udjele u zatvorenom fondu, te postati vecinski vlasnik i na kraju istisnuti male "dionicare"? Inace mi je nevjerojatno da drzava jos nije uspjela donijeti zakon kojim bi to sprecavala. Hvala Vam na komentarima

Hvala na odgovorima

Recimo da je dionicko drustvo "A"- prometno poduzece te je nad istim prije 12 ? godina otvoren stecaj (gdje je javno moguce vidjeti stanje stecajnog postupka mi nije poznato). Vlasnik dionica poduzeca "A" istima vise ne moze trgovati, prema odluci Zagrebacke burze je naime na zahtjev drustva "A" , dionica istog 2010 povucena s redovitog trzista . Zadnja trzisna cijena je od 2008. Stecajnom postupku kao da nema kraja, medjutim drustvo "A" i dalje posluje pod istim nazivom te biva preuzeto od drustva "B" i dalje nastavlja (i danas) istu djelatnost. Odjednom, nenadano, sredisnje klirinsko drustvo, koje kontrolira dionice i kod kojeg su trgovacka drustva registrirana salje obavijest da se vrijednosnica "povlaci" i stanje imovine vlasnika malih dionica bude odjednom 0 i vrijednost 0 kuna. Na upit kod SKDD dobiva se sljedeci odgovor: ... SKDD d.d. je na temelju rješenja suda o brisanju subjekta iz sudskog registra isključio poduzece "A" u stečaju, iz članstva. Zbog navedenog razloga dobili ste obavijest o povlačenju vrijednosnog papira. Za sva Vaša prava iz stečajnog postupka molimo da upitate pravnog savjetnika." Sto je ovdje moguce uciniti? Da li se , i u kojem roku moze izjaviti protivljenje brisanju subjekta iz sudskog registra ? Da li je moguce prijaviti svoje potrazivanje stecajnom upravitelju? Uobicajeno je naime da odluku o povlacenju dionica donosi Skupstina drustva. Na istoj mali dionicari mogu izraziti svoje protivljenje i traziti otkup, tj. pravicnu naknadu za dionice. Medjutim ovdje je sve teklo preko Zagrebacke burze. Osim Toga iz svega navedenog proizlazi naime da poduzece nastavlja rad u okviru drustva "B" a lukavim potezom ponistava vrijednost dionica malih dionicara i time njihova potrazivanja. Da li postoji pravo na naknadu na temelju pravnoj slijeda? Hvala Vam na odgovorima

Hvala. Znaci u najboljoj je poziciji biti kao "kvalificirani" dionicar. Tada se moze sazvati skupstina, dobiti kontakte drugih, organizirati itd. Medjutim sto je s onima koji s ispod 5-10 %. Ako niste bili pozvani na skupstinu(a mozda ista nije niti godinama odrzana), u tom slucaju se zaliti kome?

Postovani, da li postoji pravni instrument kojim se mali, dakle manjinski dionicar moze zastiti od tzv. istiskivanja malih dionicara. Ako npr. neki pravni subjekt ponudi kupnju svih dionica po nekoj cijeni u zatvorenom investicijskom fondu, tada dionicar moze od te ponude odustati. Medjutim je iskustvo takvo da u sljedecem koraku isti ponuditelj postaje vecinski dionicar te istisne druge dionicare prisilno i tada je cijena otkupa jednaka 0 kuna. Hanfa naravno k svemu tome suti tj. daje presutni blagoslov. Hvala Vam na komentarima

Može li netko biti kriv da je bježao s mjesta nesreće - ukoliko je počinio prometnu nesreću (ogrebao tuđe vozilo na parkiralištu) a da to nije znao ili nije bio svjestan toga? Radi se o vrlo maloj ogrebotini. Navedeno djelo se nije moglo zbog okolnosti čuti (grmljavina, kiša i buka ostalih vozila) pa počinitelj niti je čuo, niti vidio da je do djela došlo. Kojim člancima bi se mogao braniti jer nije znao da je djelo počinio zbog navedenih okolnosti? Može li se umanjiti kazna samoga djela zbog okolnosti i neznanja o počinjenju. Kako se u navedenoj situaciji postaviti jer se ne radi o bježanju s mjesta nesreće već se za nesreću nije ni znalo u trenutku počinjenja?

Postovani, oni se pozivaju na odredbu XVI. iz svojih opcih uvjeta. https://www.hzzo.hr/opci-uvjeti-ugovora-o-dopunskom-zdravstvenom-osiguranju/ Imate li tocan clanak na koji bi se doticni pozvao? Hvala Vam na komentaru

Postovani, postoji li osnova za potrazivanje dodatne premije za dopunsko osiguranje 9 mjeseci nakon otkaza dopunskog kod HZZO-a zbog prijelaza na drugog providera (ili je proslo doba zastare)? Doticni je bio kod HZZO godinama bez prekida, medjutim zadnje osigurateljno razdoblje je trajalo ca. 9 mjeseci ( s time da je prije automatski produzivano). HZZO se poziva na odredbu tocke XVI. opcih uvjeta ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju, prema kojem je propisano da ugovaratelj s kojim je raskinut ugovor ili koji je otkazao ugovor treba platiti razliku izmedju troskova zdravstvene zastite i iznosa pripadajuce premije , ukoliko su troskovi zdravstvene zastite visi od iznosa premije pripadajuce razdoblju osiguranja do dana raskida, odnosno otkaza ugovora ,osim u slucaju kada je osigurateljno razdbolje trajalo godinu dana (NN broj 91/13.....i 99/17). To konkretno znaci da placate svoje premije za policu dopunskog redovito, mjesecno; otkazete ugovor nakon 2 1/2 godine, medjutim ne tocno na dan zavrsetka obracunskog razdoblja (u ovom slucaju osigurateljnog razdoblja) i tada se HZZO 10 mjeseci nakon vaseg raskida ugovora, a pri cemu vas o tim "penalima" ne informira, sjeti da bi u roku od 15 dana trebali platiti razliku za participacije koje su oni pokrili (a koje bi inace kompletno pokrili), a koja prelazi mjesecne premije koje ste uplacivali. Time dakle u zadnjem razdoblju platite SVE troskove koje bi platili i bez osiguranja. Tko ovdje koga voza? Koji bi onda bio smisao toga dopunskog? Mislim da je to protupravno. HZZO bi pri raskidu ugovora morao informirati pismeno o tome, a osim toga otkud bi netko trebao znati otkada oni racunaju svoje razdoblje /godinu. https://www.vecernji.hr/vijesti/za-otkazanu-policu-dopunskog-hzzo-a-ne-treba-platiti-dug-1081671 Na navedenom linku je clanak gdje pise da je to ministarstvo gospodarstva ocijenilo nepostenom praksom/prevarom. Nije mi poznato da li u medjuvremenu ima novih presuda/informacija. Kome se obratiti za zalbu i na koje se clanke pozvati, ako to uopce ima smisla. Hvala Vam na komentarima

Poštovani, kako je jednostavno i relativno sigurno zaštiti svoje radove (dakle power point prezentacije) od zlouporabe/kopiranja? Čitao sam da neki u "footer" pišu (c) datum i ime/prezime autora. U Americi se može platiti 35 $ nekoj agenciji koja onda autorizira rad. Koje su mogućnosti kod nas? S druge strane, ako koristimo materijal(slike ili videe) s interneta, a za koji smo dobili odobrenje autora za korištenje, što biste napisali uz tu sliku u prezentaciji? Npr. Due to courtesy of... Hvala Vam na komentarima

Cini se vrlo korisno, samo gdje naci za pojedini grad, mozda najbolje upitati komunalnog redara.

Da li postoji pravilnik/zakon koji zabranjuje obavljanje aktivnosti koje su bučne za susjede (obiteljske kuće) u dane vikenda, npr. košnja trave subotom od 15-17 h? Hvala