Jump to content

PROPITKIVAČ

Korisnik
  • Broj objava

    3
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Nedavni posjetitelji profila

173 pregleda profila
  1. Osoba u 59-toj godini života, s 31 godinom radnog staža, 2011. godine je rješenjem HZMO umirovljena i priznato joj je pravo na invalidsku mirovinu. Prema tadašnjem zakonu, ista osoba bi s navršenih 65 godina imala pravo na starosnu mirovinu koja bi joj bila povoljnija od invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Prije nego što je osoba navršila 65 godina starosti, došlo je do izmjene zakona, koji je i danas na snazi. Umirovljenici, korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, izgubili su pravo zatražiti izračun starosne mirovine i prelazak na starosnu mirovinu ako je to za njih povoljnije. Jedina im je bila mogućnost eventualno zaposliti se (s preostalom radnom sposobnošću), i nakon stjecanja jedne godine radnog staža, ponovno podnijeti zahtjev za starosnu mirovinu. Naravno, ako su kao takvi i s takvom preostalom ili još manjom preostalom radnom sposobnošću bili u stanju naći poslodavca da ih zaposli ? Teško. Pitanja glasi: 1. Može li, ili ima li pravo gore spomenuti umirovljenik koji bi se "zaposlio" na pola radnog vremena, prestankom zaposlenja na pola radnog vremena , nakon jednu ili dvije godine zaposlenja zatražiti starosnu mirovinu ? 2. Može li, ili ima li umirovljenik umirovljen zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a kom se zdravstveno stanje dodatno pogoršalo, sada pravo zatražiti ponovnu procjenu preostale radne sposobnosti, odnosno stjecanje statusa umirovljenika koji bi nadalje bio u invalidskoj mirovini zbog opće nesposobnosti za rad.
  2. Hvala svima na uključivanju u ovu temu. Ovih dana (kao suprug korisnice konkretne ovdje navedene mirovine) još sam malo proučio čitav slućaj, te sam pregledom Odluka HZMO o aktualnim vrijednostima mirovina (AVM) i Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža utvrdio da su vrijednosti AVM od 2009. godine do 31.06.2019. godine bile nešto više od vrijednosti najnižih mirovina za jednu godinu mirovinskog staža. Od 01.07.2019. do 31.12. 2022. vrijednosti najniže mirovine za jednu godinu radnog staža su jednake vrijednostima AVM. S obzirom da je pri donošenju Rješenja o visini mirovine 2009. godine bila zaista mala razlika (tridesetak kuna) u korist starosne mirovine, izravnavanjem obiju vrijednosti došlo je do situacije da je u ovom slućaju od navedenog datuma najniža mirovina veća za nekih 70,00 do 80,00 kn mjesečno. Kao što sam već naveo u prvom tekstu, u Rješenju o mirovini su izračunate obje mirovine, te je rješeno da će se korisnici mirovine isplaćivati starosna (povoljnija) mirovina prema izračunu s pripadajućim dodatkom (26,40%) na mirovinu. Također je izračunat i utvrđen iznos najniže mirovine, te je u rješenju navedeno da se ista ne isplaćuje sve dok svota starosne mirovine zajedno s dodatkom na mirovinu prelazi svotu najniže mirovine. Na osnovu izrađenih izračuna po kvartalima, počev od 01.07.2019. do 31.12.2022. i pregledom uplaćenih mirovina natekući račun, definitivno sam utvrdio da HZMO nije isplaćivao mirovinu sukladno Rješenju, odnosno najnižu mirovinu. Ovdje se nameću mnoga pitanja, a najvažnije je kako HZMO nema uređen sustav koji bi pratio i automatski signalizirao situaciju kada korisnicima treba početi isplačivati odgovarajuću mirovinu. Posve je vjerojatno, bolje rečeno sigurno, da ovaj slućaj nije jedini i da se radi o znatnim iznosima i uštedama na umirovljenicima, koji i onako imaju male mirovine. Vezano za ovaj slućaj, svakako ćemo poduzeti određene aktivnosti prema HZMO, tim više što od 01.01.2023. godine najniže mirovine bi trebale porasti za 3%, pa se u konačnici ne radi o iznosima koji se mogu zanemariti.
  3. Otišla sam u starosnu mirovinu 01.11.2009. godine s navršenih 44 godine radnog staža. U rješenju stoji da s navedenim datumom imam pravo na starosnu mirovinu u svoti od 1.984,48 kn mjesečno, te pripadajući dodatak (27%) na mirovinu. S navedenim dodatkom to je tada iznosilo 2.528, 29 kn. Nadalje u rješenju stoji i slijedeće: "Najniža mirovina određuje se u svoti od 2.489, 96 kn mjesečno, ali se ne isplaćuje sve dok svota starosne mirovine zajedno s dodatkom na mirovinu prelazi svotu najniže mirovine". Dakle u tom momentu moja starosna mirovina je bila za 38,33 kn viša od najniže mirovine. S obzirom na najavljeno povećanje najniže mirovine od 01.01.2023. g. za 3%, izračunala sam da bi za mene bila povoljnija najniža mirovina. Što više, izračunima za zadnjih 3 godine ispada da sam ja već i ranije (za sada ne znam od kog momenta), a u skladu s tada izdanim rješenjem imala pravo na isplatu najniže mirovine. Navodim primjer za mirovinu koju primam poćev od 01.07.2022. godine, kako slijedi: 1. STAROSNA MIROVINA (koju primam) : 33,9983(osob. bodovi) x 1 x 77,65 kn + 27% = 2.639,97+712,79 = 3.352,76 kn 3.416,60 knn 2. Najniža mirovina (bi bila): 44 (god. staža) x 77,65 kn = 3.416,60 kn Prema tome ispada da u navedenom razdoblju primam starosnu mirovinu, koja je za 63,84 kn manja od najniže mirovine. To znači da nakon povećanja najnižih mirovina, razlika na moju štetu postaje još veća. Zanima me da li sukladno Rješenju i Zakonu o mirovinskom osiguranju imam pravo na isplatu najniže mirovine u narednom periodu, te da li imam pravo i gdje pokrenuti postupak za retroaktivnu isplatu najniže mirovine od trenutka kad je ona u mom slućaju bila veća od starosne mirovine, kojami je isplaćivana do sada?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija