Marcus1122

Što ako netko od kolega ne prihvati posao na koji je razmješten? Da li će se raspisivati novi natječaj ili postoji mogućnost daljnje preraspodjele onih koji nisu primljeni? I još nešto, postoji li mogućnost nekakve zamjene unutar radnog mjesta, npr, vježbenik a bi iz zga u split, a vježbenik b iz splita u zg? Hvala!

Hvala lijepa na odgovoru ude..

Evo jedno lagano ili ne baš lagano pitanje, točnije pravna dilema.. Naime zanima me slijedeće... imam situaciju u kojoj sam sklopio kupoprodajni ugovor prije 5 godina, uredno sve platio, stupio u posjed nekretnina itd.. međutim, ugovor se nije ovjerio kod javnog bilježnika, a to je pretpostavka za upis vlasništva... Kako tada nisam znao što sada znam, mislio sam da sam vlasnik već samim sklapanjem ugovora, a da su ostalo samo formalnosti.. i tako prije godinu dana kada sam se htio uknjižit, uhvatio sam prodavaoca pod ruku i pravac javnom bilježniku da ovjerimo ugovor. Javni bilježnik ne želi ovjerit postojeći ugovor već traži da napišemo isti i potpišemo ga pred njim, tako i bude i sve za pet. E tada kreću problemi, prodavaoc mjesec dana nakon toga teško psihički oboljeva, u kratkom roku od 6 tjedana i umire (pokoj mu duši, bio je dobar čovjek) da bi mi prije nekoliko mjeseci stigla tužba od nasljednika da ugovor nije pravovaljan jer prodavaoc tada nije bio sposoban za rasuđivanje i nasljednici će vjerojatno svjedočiti da je u treuntku javnobilježničke ovjere bio nesposoban da bi dobili natrag nekretnine... Sada kada znate sve relevantno zanima me slijedeće... 1. kako pravo gleda na postojanje dva ugovora o istoj stvari između istih subjekata.. npr. ovaj slučaj, isti ugovor sklopljen prije pet godina i sad.. Koji je relevantan? 2. kako u postupku objasnit da postoje dva ugovora o istoj stvari, i što ako izgubim spor, mogu li i dalje tvrditi da sam vlasnik na temelju ugovora otprije 5 godina.. 3. Što napraviti s neovjerenim ugovorom, kako tražiti upis vlasništva ako izgubim spor ... Unaprijed hvala na odgovorima, muči me ovo dosta, za bilo kakve informacije zahvalan sam vam do groba, a i mislim da vam je bar problematika zanimljiva pozz

Probat ću priču što više pojednostavit.. Nakon smrti djeda, ostavinu čini kuća s 4 stana u kojoj živi moj otac već 30 i nešto godina. Njegova braća, njih dvojica, dakle tri nasljednika (baka umrla prije) imaju riješena stambena pitanja, dok moj otac godinama živi i skoro sve što ima ulaže u ovu kuću u kojoj smo sada. Problem je u tome, što su dva stana potpuno uređena, bolji nego hrpa ove šrot novogradnje, a ta dva stana je u potpunosti renovirao moj otac. Problem je, pretpostavljate, što su i stričevi nekim čudom baš zainteresirani za te stanove, a ne za one malo starije.. Ono što me zanima je, kako u ostavinskom postupku postaviti zahtjev (kakav?) za isplatu tih ulaganja, ili uračunavanje tih ulaganja u povećanje vrijednosti nekretnine, te je li ikako moguće postaviti zahtjev da se stan u kojem smo sada, točnije 30 i nešt godina, uračuna u naš dio ostavine, a da ne uđe u idealni dio? Znam za izdvajanje ostavine, ali djed nije živio s nama već u dalmaciji kod svog brata, bili su veoma povezani i nisu se htjeli odvajati (što kod mog tate nije baš slučaj )

Zanima me kakav je postupak u slučaju kada sud odredi vraćanje darova jednog nasljednika zbog povrede nužnog dijela slijedom prekomjernog darovanja ako je predmet darovanja nekretnina koja je prodana trećoj osobi. Dakle, sud odredi vraćanje npr. stana koji je darovan jednom nasljedniku, no taj nasljednik je taj stan prodao trećoj osobi.. ?? Dar ne ne može vratiti, kako se vrši namirenje nasljednika kojem je povrijeđen nužni dio? Zna li netko kakav primjer iz prakse?

Hvala lijepa na odogovoru Cijenim širinu znanja Bilo bi lijepo da mi i malo pomogneš oko mog pitanja na nasljednom pravu.. znam da je malo komplicirano ali bar bi i neko ovako neobavezno razmišljanje dobro došlo Lijep pozdrav

E hvala na odgovorima, čini mi se da ću i ja kao petpetica u borbu sa vjetrenjačama:) Nemam želju za svaki ugovor koji sklopim ići kod javog bilježnika, kada zakonski to nisam obavezan.. felixx.. rekao si da je nužno da dvije fizičke osobe ovjere ugovor.. možeš li mi reći na temelju čega to tvrdiš? ja imam jedan primjer iz prakse na sudu gdje je sud priznao ugovor koji em nije bio ovjeren kod bilježnika, em nije imao datum sastavljanja.. (riječ je bila o prevarantu koji je naknadno kupio suvlasnički dio a sastavio je ugovor bez datuma i tvrdio je da je kupio suvlasnički dio prije drugih suvlasnika. Nažalost malverzacijama je spor završen u njegovu korist.)

Zar baš nitko? Makar i samo svoja razmišljanja o ovim problemima?

Jasno mi je to, no mene je zanimalo gdje je u zakonu predviđena NUŽNOST ovjere potpisa, dakle, da zakon propisuje da se ugovor MORA ovjeriti. Koliko mi je poznato, toga u našim zakonima nema, no opet, u mnogim upravnim i pravnim stvarima se traži da razni ugovori ili pravni poslovi budu ovjereni kod javnog bilježnika za što nema zakonske osnove.

Jedno kratko pitanje.. Zakonom nije izričito predviđena (koliko je meni poznato) obaveza da prodavatelj ili kupac ovjeravaju potpis na kupoprodajnom ugovoru za nekretninu, no opet, na mnogo stranica nalazim da bar prodavatelj ugovor MORA ovjeriti kod javnog bilježnika. Ako je tako, mene zanima iz čega proizlazi ta obveza, kojeg zakona i članka? Osobno smatram da nije tako jer se u nekim ugovorima izričito spominje nužnost javnobilježničke ovjere a zakon o obveznim odnosima samo propisuje da mora biti sklopljen u pisanom obliku.

1. Ukoliko nasljednik ima dugove prema trećim osobama i nema imovine i zaposlenja, mogu li se oni naplatiti od nasljednog dijela? Ako mogu, što ako nasljednik ustupi nasljedstvo svome sinu, koji ne spada u isti nasljedni red? Opet, ako mogu, što ako se nasljednik odrekne svog nasljednog dijela ali samo u svoje ime? 2. Ukoliko su roditelji za života darovali dvije kuće sinu koji se nije uknjižio a kuće je naknadno prodao i više nema imovine u ostavinskoj masi, što je sa sestrom koja traži nužni dio. Može li u tom slučaju doći do povrata darovanja. Napomena, od sklapanja darovnog ugovora i kupoprodajnog ugovora pa do danas je prošlo godina dana! Dalje, niti po kupoprodajnom ugovoru još nije došlo do knjiženja. Kupac je posjednik nekrenina. Ako sud odredi novčani ekvivalent vrijednosti nužnog dijela, a brat nema imovine da je plati, što onda? Ovo su malo kompleksija pravna pitanja i zbilja me zanima kakvo je stajalište sudske prakse u ovim pitanjima budući da se je prema zakonima jako teško odlučiti za neku pravednu odluku.

U redu, a je li dopušteno na temelju tog razgovora prijaviti recimo kazneno djelo prijetnje i uzeti snimku kao dokaz? Znači, snimio razgovor, nikome ga pokazao i odnio na policiju, što je bio i slučaj gosp. Štroka?

Slijedom odluke suda u slučaju Gorana Štroka koji je snimio razgovor koji mu je bio upućen zamolio bih forumaše za njihovu interpetaciju čl.131. KZ-a. Naime, čl.131.st.2. navodi Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko posebnim napravama neovlašteno prisluškuje ili snimi razgovor ili izjavu koji mu nisu namijenjeni ili tko omogući nepozvanoj osobi da se upozna s razgovorom ili izjavom koja je neovlašteno prisluškivana ili snimana ili tko neovlašteno prisluškuje ili snimi tuđe poruke u računalnom sustavu. meni je posebno zanimljiv dio stavka koji kaže ...kaznit će se tko...snimi razgovor ili izjavu koji mu nisu namijenjeni... slijedom toga, dolazimo do tumačenja da je dopušteno snimati vlastite razgovore tj.. razgovore koji su vama upućeni.. ...ovo pitanje me već neko vrijeme zanima a uvijek dobivam kontradiktorna tumačenja.. osobno smatram da je dopušteno snimati vlastiti razgovore, npr.. netko me nazove, ja vidim da razgovor ide u krivom smjeru i uključim snimanje te mi ta osoba kasnije u razgovoru počne prijetiti.. nadam se vašim tumačenjima:)

Hvala na odgovorima.. napisao sam jedan tekst sa svojim tumačenjem zakona... pa bi htio da netko to pogleda ako nije problem.. studiram pravo, ali ipak je bolje čut mišljenje još kolega... ...napomena, radi se o tjeranju studenata na bolonjski program.. bolonja je uvedena 2005.god., a po tumačenju zakona minimalno do 2009, 2010 ili 2011 god. bi trebali imati pravo na studij po starom programu... no neke se zbog odredbe čl.32 pravilnika tjera na bolonju.. pa pogledajte ako vam se da... unaprijed hvala.. NEUSKLAĐENOST ODREDBI STATUTA PRAVNOG FAKULTETA I PRAVILNIKA O PREDIPLOMSKOM I DIPLOMSKOM STUDIJU SA ZAKONOM O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU Prema odredbi članka 32. St. 1. Pravilnika o prediplomskom i diplomskom studiju student koji ni u roku od dvije godine nakon završene godine studija koju je posljednju upisao, ne položi ispite koji su propisani za tu godinu studija, dužan je ispite polagati po važećem studijskom programu i izvedbenom planu. Taj članak se direktno protivi čl.116. st.3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji propisuje da Visoko učilište može ograničiti trajanje prava na završetak studija na određeni broj godina, ali ne na manji broj godina od onoga koji je studentu ostalo do završetka studija prema programu prema kojemu je započeo studij uvećan za dvije godine. Isto tako, to se protivi čl.100.st.2 Statuta Pravnog fakulteta u Zagrebu koji propisuje da studenti koji su započeli studij na Fakultetu (dodiplomski, odnosno poslijediplomski) prema zatečenom nastavnom programu i planu imaju pravo dovršiti studij i steći odgovarajući akademski naziv prema uvjetima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Statuta. To im pravo pripada do isteka akademske godine u kojoj se navršava sedam godina od dana kada su upisali prvu godinu dodiplomskog studija, odnosno pet godina od dana kada su upisali prvu godinu poslijediplomskog znanstvenog ili stručnog studija. Isto tako, čl.54.st.2. Pravilnika o prediplomskom i diplomskom studiju propisuje da ukoliko su za studente određene u članku 100. i članku 101. Statuta Fakulteta povoljnije pojedine odredbe pravilnika po kojemu su upisali studij, imaju pravo po njima i završiti studij. Pravilnik o dodiplomskom studiju koji je bio na snazi od 7.srpnja.1995. god. pa sve do 1.listopada.2005.god. kada stupa na snagu postojeći Pravilnik o prediplomskom i diplomskom studiju uopće ne sadrži odredbu prema kojoj student koji ni u roku od dvije godine nakon završene godine studija koju je posljednju upisao, ne položi ispite koji su propisani za tu godinu studija, dužan je ispite polagati po važećem studijskom programu i izvedbenom planu, dakle, pravilnik o dodiplomskom studiju se u pogledu ovoga pitanja može smatrati povoljnijim od postojećeg pravilnika te bi se u skladu s čl.54.st.2. Pravilnika o prediplomskom i diplomskom studiju trebao primjenjivati na sve studente koji su fakultet upisali između 7.srpnja.1995. god. i 1.listopada.2005.god. Sadašnjim tumačenjem propisa prema kojima su već prošle godine neki od studenata bili prisiljeni na prelazak na bolonjski proces Pravni fakultet u Zagrebu otvoreno krši zakon primjenjujući članak 32. st. 1. Pravilnika o prediplomskom i diplomskom studiju na studente po starom programu jer je taj članak u suprotnosti s odredbom jače pravne snage, tj. čl.116. st.3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Paradoksalno, ali istinito, striktna primjena te odredbe u suprotnosti je sa čl.54.st.2. Pravilnika o prediplomskom i diplomskom studiju koji predviđa primjenu propisa pravilnika koji su povoljniji za studente, u ovom slučaju Pravilnik o dodiplomskom studiju iz 7.srpnja.1995.god. Ako Pravni fakultet u Zagrebu nastavi s primjenom članka 32. St. 1. Pravilnika o prediplomskom i diplomskom studiju na studente kojima je Zakonom zajamčen duži rok studiranja po upisanom programu mogao bi se suočiti s povećim brojem tužbi od strane studenata naspram fakulteta, počevši radi većeg plaćanja školarina, dužeg razdoblja studija od 5 god. itd. Isto tako, mislim da bi trebalo napomenuti da su svi studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu potpisali ugovor prilikom upisa na Pravni fakultet kojim su studenti i Pravni fakultet u Zagrebu obostrano prihvatili da će se rukovoditi odredbama tada važećeg Statuta Pravnog fakulteta u Zagrebu i Pravilnika o dodiplomskom studiju.

Poštovanje, zanima me kome bi se mogao obratiti ako smatram da se fakultet ne pridržava odredbi zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obraovanju i postupa na štetu studenata. Isto tako, dobrodošli su savjeti kako da se to što prije riješi jer se tiče prelaska studenata neobolonjaca na bolonjski program..