Garrincha077

C'mon guys, nitko ne zna?

Poštovani, možete li mi netko od cijenjene gospode dipl./mag. pravnika, te ostalih koji imaju nekog iskustva po ovom pitanju, pojasniti imam li pravo na naknadu za korištenje mog zemljišta, ukoliko je bez suglasnosti postavljen predmetni stup (iako davno)? Imam li pravo tražiti izmještaj tog stupa dalje unutar mog zemljišta, odnosno van njega? Unazad koliko vremena (zastarni rok) imam pravo na naknadu za neovlašteno korištenje zemljišta? Koliki bi to bio iznos otprilike? Što bi predstavljalo posebne propise u odredbi čl. 30 Zakona o energiji? Zakon o vlasništvu i dr. stvarnim pravima? http://www.hep.hr/opskrba/Zakon_o_energiji_pocisceni_tekst.pdf I ako ne znate odgovor, a imate neko mišljenje, slobodno se javite pa da prodiskutiramo malo. Hvala!

Yep, to shvaćam. I sad kad bih želio napisati tužbu za ispravak, kome bih ju slao? zemlja se nalazi u Tisnom, pokraj Šibenika. Općinskom sudu u Šibeniku, Stalna služba u Tisnom, ZK odjel?

Sutkinja nam je na raspravi za pojedinačni ispravni postupak izjavila da će nam otpravak rješenja biti poslan u roku 15 dana. Nakon proteka roka od 15 dana, rekla nam je da je rješenje poslano na ZK sud da se provede uknjižba, ali da nama rješenje još nije poslano te da će biti poslano nakon provedbe rješenja u ZK. Je li propisan zakonski rok u kojem se mora to rješenje dostaviti strankama u postupku? Hvala!

Poštovani, ima li tužba za ispravak (odbijeni smo sa prigovorom i prijavom) suspenzivni karakter što se tiče uknjižbe predlagatelja u pojed. ispr. postup.?

Naime, pokrenut je pojedinačni ispravni postupak i pozvani smo na raspravu za ispravak. Predlagateljica se pokušava uknjižiti kao vlasnik na z.k. čestici koja je u vlasništvu moga pradjeda(upisano u zk). Tvrde da su 50 godina u samostalnom i neprekinutom posjedu iste od 1950. godine kada je navodno djeda moga pradjede, koji je inače jedan od 4 nasljednika pradjede, prodao navedenu nekretninu u naravi poljopr. zemljište. Kako se to sve događalo prije mnogo godina. Promatrajući prijelazne i završne odredbe ZV-a, odnosno čl. 388., st. 2, što mislite koji Zakon bi se trebao primjenjivati. Mislim da je dvojba između ZV-a, Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima i OGZ-a. Osim toga, što mislite o prigovoru da predlagateljica nije mogla biti u samostalnom posjedu iz razloga što ostaviteljev posjed prelazi na njegove nasljednike u času ostaviteljeve smrti, bez obzira što će nasljednici faktičnu vlast nad stvari steći tek kasnije – tzv. nasljednički posjed. Odnosno ukoliko se primjenjuje ZOVO, čl. 73. Nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca bez obzira na to kada je stekao faktičnu vlast. Dakle iako je prošlo 2 generacije od pradjeda, smatra se da su posjednici nasljednici, zar ne? Prema tome ne postoji mogućnost samostalnog posjeda nekog drugoga. Kako vi to tumačite? Osim toga, zna li netko kako najbolje dokazati nepošteni posjed osobe koja tvrdi da je stekla kupoprodajom nekretninu od osobe koja nije upisana kao vlasnik u z.k., ali je bila upisana u katastar kao posjednik i još i dan danas je upisana?

Poštovani, Prvo, čestitam svima koji su uspjeli u svom naumu da postanu vježbenici u pravosudnim tjelima. I drugo, molim vas, ukoliko nije problem, da mi kažete iz čega ste se pripremali za ovo testiranje? Samo pozitivni propisi ili i određena literatura? Bio bih Vam jako zahvalan na odgovoru. Redovni student 5. godine prava u Osijeku.

Imam i ja pitanje jedno, a ne bih želio otvarati novu temu pošto ima veze sa dilemom izraženom u ovoj temi. Dakle prekršajni postupak završi prije pokretanja kaznenog postupka te se sad otvaraju neka od slijedecih pitanja: 1.Da li se u kaznenom postupku ponovno utvrđuje činjenično stanje? 2.Uzima li se u obzir činjenično stanje utvrđeno u prekršajnom postupku? 3.Kakva je sudska praksa po pitanju potvrde krivnje i na kaznenom sudu? Npr. u prekršajnom postupku je sud utvrdio da je udarcem nastala šteta na oštećeniku te je okrivljenik osuđen za remećenje javnog reda i mira, a sad se u kaznenom postupku postavlja pitanje postoji li kazneno djelo tjelesne ozlijde?

Radi se o remećenju javnog reda i mira kako je to okarakterizirala policija, a meni je nanesena tjelesna ozlijeda. Zanima me kolika bi bila sudska pristojba za postavljanje tog zahtjeva i kolike su šanse da se to stvarno rješi u prekršajnom postupku kao adhezijskom? Bio bih zahvalan na odgovoru.

Hvala, u kojem propisu piše to? Zakon o policiji, policijskim ovlastima ili u prekršajnom zakonu?

Zna li netko u kojem roku policija mora podnijeti optužni prijedlog prekršajnom sucu? Radi se o remećenju javnog reda i mira.

Imaš pravo na uvid pravilnika o radu i kolektivnog ugovora prema Zakon o radu čl.5, st.3 (3) Propisi o zaštiti na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu, moraju se na prikladni način učiniti dostupnim radnicima. Ukoliko ne daju ni onda možeš zaprijetiti inspekcijom ili zatražiti od sindikata iste na uvid.

Radi se o tome da je Ugovor o radu potpisan 1996. godine te je u to vrijeme na snazi bio ZOR (NN 38/95). Odredba u ugovoru glasi: " U slučaju otkaza Ugovora o radu poslodavac se obavezuje i dužan je zaposleniku isplatiti otpremninu kako je to utvrđeno Zakonom o radu. U to doba zakonska odredba na koju se poziva u Ugovoru o radu glasila je: Članak 118. (1) Zaposlenik koji je stranka ugovora o radu sklopljenoga na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. (2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne polovine prosječne mjesečne plaće, isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Današnja odredba ZOR-a glasi: Članak 119. (1) Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. (2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. (3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Uglavnom razlika u otpremnini bi bila velika ukoliko se gleda na ZOR koji je vrijedio u vrijeme potpisivanja ugovora. Moje pitanje glasi: Koji ZOR je mjerodavan za rješavanje ove situacije? NN 38/95 ili NN 149/09?

Svaki odgovor i mišljenje su dobrodošli!

E puno hvala. A šta misliš kolike su šanse za uspjeh. Nije uopće kažnjavan prethodno, nije puno prekoračio brzinu, čak postoji i ona odredba da mu je policajac mogao izdati mjeru upozorenja umjesto kazne ukoliko je neznačajna i do 1000 kn. Šta ako se policajac ne pojavi?