rastoplod

Matrix76 - još jednom, hvala na odgovorima! Ostajte zdravo i sretno... Pozdrav!

G-man i Matrix76 - hvala na odgovorima! Molim još pojašnjenje te "grube nezahvalnosti obdarenika": - čl. 494, st. 2, kaže: "da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji djelo kažnjivo po kaznenim propisima ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji" - možete li navesti neke konkretne primjere tih kažnjivih djela i utvrđenih dužnosti? - kako se to dokazuje?; da li bi to darovatelj trebao dokazivati ili on može navesti što mu padne na pamet (jer konstrukciji i laganju su skloni), a onda obdarenik mora dokazivati da nije tako? Osim toga, da li u slučaju ima ikakve veze činjenica da su oni jedan dio darovane zemlje i dalje obrađivali/upotrebljavali (opet logično - nalazi se uz njihovu; mi nismo budale i čangrizavci, pa da nam je smetalo što kose travu oko kuće u izgradnji, nasade vrt na komadu darovane zemlje, pospreme krompir u kuću u izgradnji, što je ostala ograda koju su oni nekada izgradili - normalnim ljudima se ovakvo što podrazumijeva), i sada su tamo nasadi (problem je počeo početkom godine). Kažu, da će oni nešto kao dokazivati kako sve ove godine (od kada su to darovali; ima cca. 8 god.) oni svojim trudom i znojem obrađuju tu zemlju nama u korist (kao npr. nasade tamo vrt pa nam daju plodove istoga); da zbog spoznaje da ćemo to prodati, od supruge otac pije tablete za smirenje, tj. da ga mi tako ubijamo (zamislite to nametanje krivnje!); i slične takve stvari - da će na takav neki način razvrgnuti taj darovni ugovor - ima li to ikakve veze i ima li tu kakve naše "grube nezahvalnosti"? Predbacuju kako ne možemo prodavati djedovinu. Razumljiva je (njihova) nostalgija prema toj zemlji (moje supruge čak najviše, jer je na toj zemlji, takoreći, odrasla, uz djeda i baku; meni je lokacija prekrasna; nismo bez razloga odlučili tamo graditi dom), ali zemlja je darovana, roditelji dopuštaju sineku da nas maltretira (kad javim tastu kakve *****rije ovaj proizvodi, već on nađe kako će opravdati takvo njegovo ponašanje, pa čak npr. izmisli da je ovaj kao ljut jer mu ja godinama gledam ženu!?; i sl.), dovode nas u situaciju da sad to na silu (na žalost i u bescjenje) moramo prodavati. Bez obzira na nostalgiju, pravno - supruga sa darovanom zemljom može što hoće; pogotovo s izgrađenom kućom možemo što hoćemo - nije li tako? I još... Znači trenutna je situacija - oni koriste našu zemlju za nasade i kuću u izgradnji za skladištenje (više ne dobivamo plodove, niti bi ih uzimali, jer nam onda od supruge brat danima "je.e mater"); mi živimo u njihovom stambenom objektu na drugoj lokaciji (nemamo gdje); moramo otići zbog maltretiranja (okolina koja je stvorena nije zdrava ni za našu djecu, ni za nas); to možemo samo prodajom kako je navedeno. Da li bi do prodaje i odlaska iz njihovog objekta trebali nekako regulirati ovo međusobno korištenje imovine?

Poštovani... Supruga i ja živimo u vanbračnoj zajednici (skoro 20g). U jednom trenutku (prije 10-tak godina) odlučili smo se kupiti ili izgraditi obiteljski dom, za nas i naše (sada) troje djece. Na kraju odlučili smo se graditi kuću. U tu svrhu, roditelji supruge (majka) su njoj darovali komad zemlje. Dio darovane zemlje prenamijenili smo u građevinsko zemljište i na njemu izgradili kuću (zidovi, krov, prozori; bez instalacija). Dovršenje kuće, zbog svima nastale krize, stagnira par godina. U međuvremenu, mi smo jedno vrijeme živjeli s mojim roditeljima (u tri prostorije u potkrovlju), a kasnije su nam njeni roditelji ustupili živjeti u jednom njihovom stambenom objektu, u zajedničkom dvorištu s kućom u kojoj živi njen brat. Tu smo, logično i dogovorno, trebali biti dok svoj objekt u izgradnji ne dovedemo u stanje adekvatno za život. No, radi nekih njemu znanih razloga , brat supruge započeo je hajku na nas (predbacuje razne gluposti; konstruira; laže; ...), to traje već više mjeseci, i nama je neizdrživo više živjeti u tom zajedničkom dvorištu. Zbog otplaćivanja stambenog kredita, nemamo sredstava samo otići na neki stan i tamo plaćati stanarinu; kuća koju smo počeli graditi nije za useljenje - jedini način da se maknemo iz bolesne sredine koju je brat supruge stvorio je, na našu veliku žalost, prodaja naše kuće u izgradnji (uz nadu da ćemo uspjeti prodajom zatvoriti kredit, te tako imati sredstva za plaćanje stanarine na nekom novom stanu). No, uz brata (i ispoljavnje njegove bolesti) stoje i njeni roditelji, koji su sada, kada su shvatili da ćemo kuću u izgradnji (zajedno s nekada darovanim zemljištem na kojem se ona nalazi) dati u prodaju, navalili na nas drvljem i kamenjem, a posebno prijetnom o poništenju darovnog ugovora. Pročitao sam gore navedene članke Zakona o obveznim odnosima koji se odnose na raskidanje darovnog ugovora, ali, obzirom na navedenu našu situaciju, molim dodatna pojašnjenja: - da li oni mogu raskinuti taj darovni ugovor, općenito?; - da li ga oni mogu raskinuti obzirom da je nekada darovanoj imovini promijenjena svrha (prenamjena iz njive u građevinsko zemljište) i vrijednost (na darovanoj parceli izgrađena je kuća)? - osim toga, hipoteka za građevinski kredit koji otplaćujemo je kuća u izgradnji i zemljište koje je supruga primila na dar (na kojem se kuća i nalazi) - mogu li oni raskidati darovni ugovor za zemljište koje je trenutno pod hipotekom? - da li se čl. 493 st. 4, gdje kaže da darovatelj ne može opozvati darovanje ako je od predaje dara prošlo 10 godina, primjenjuje općenito, u svakom slučaju, ili samo vezano uz opoziv zbog osiromašenja? - u čl. 496 stoji da se darovanje opoziva ovjerenom pisanom izjavom - kako se provjerava da li je izjava o opozivu pravovaljana?; naime, ako supruga od svojih roditelja primi takvu izjavu, što nam je činiti kako bi zadržali, smatramo (i pravno, i logično, i moralno) našu, imovinu? Unaprijed hvala na pomoći!

Situacija je slijedeća: Sada kad ovo pišem, 16.03.2010, plaća za sijećanj mi kasni 1 mjesec + 1 dan, a plaća za veljaču 1 dan. Poslodavac obećaje isplatu plaće za siječanj kroz dan ili dva, te u isto vrijeme, danas, donosi odluku: ...da, zbog općenito loše situacije (kriza), te zbog toga što su rezultati poslovanja loši (općenito, pa i u odnosu na siječanj prošle godine), svim radnicima korigira plaću za siječanj (ovu koju smo zaslužili prije više od mjesec dana, a još je nisu isplatili) i to za -15% - dakle, na silu umanjuje plaću s čijom isplatom kasni mjesec dana. U istoj se poziva na članak Pravilnika o radu u kojem stoji da poslodavac može, zbog odstupanja u poslovanju, korigirati plaću za +/- 15%. Pitanja: 1.Da li je ovakav članak Pravilnika o radu u skladu sa Zakonom? 2.Smije li poslodavac uopće donositi ovakve odluke; odluke o sustezanju dijela plaće? Ako smije, po kojim sve osnovama? 3.Može li se sustezati već zarađena plaća (ne znam što kaže Zakon, ali logično mi je, ukoliko već poslodavac smije donositi ovakve odluke, da bi se one smjele odnositi samo na buduće plaće - koje još nisu trebale biti isplaćene)? 4.Mora li poslodavac za sustezanje plaće/dijela plaće imati suglasnost radnika (nekakav potpis ili izjavu; nešto u smislu mislim čl. 87 Zakona o radu )? Hvala unaprijed!

Prilikom zaustavljanja i alkotestiranja, službenik policije je, osim zapisnika o alkotestiranju, izdao i naredbu o oduzimanju vozačke dozvole na 8 dana. U zaglavlju naredbe stoji da je izdana na osnovu Prekršajnog zakona NN 107/2007 i na osnovu Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz 2004, odnosno 2006 - zanima me da li je to moguća podloga za traženje prekida prekršajnog postupka, budući je sada na snazi Zakon o sigurnosti prometa na cestama iz 2008? Također, ni na zapisniku, ni na naredbi nije do kraja ispisan broj ([neki broj]-[neki broj]-) - isto pitanje o mogućnosti prekida postupka radi nepravilno popunjenog/izrađenog zapisnika i naredbe? I još, u zapisniku, na mjestu gdje piše [ime i prezime svjedoka, adresa svjedoka, potpis svjedoka] upisano je jedvačitljivo prezime svjedoka i samo početno slovo imena, te PP ali ne čitljivo je iz kojeg grada, te potpis - isto pitanje o mogućnosti prekida postupka radi nepravilno popunjenog/izrađenog zapisnika? Hvala!

Zamolio bih par pojašnjenja u vezi sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i Prekršajnim zakonom. Naime, u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama NN 105/2004, a u vezi sa prekršajem u smislu vožnje pod utjecajem alkohola, stoji: Članak 199. (1) Vozač i instruktor vožnje ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako u organizmu ima alkohola ili opojnih droga. (2) Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina, mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka, liječničkim pregledom i drugim metodama i aparatima. (3) Smatrat će se da vozač u organizmu ima opojnih droga ako se prisutnost opojnih droga utvrdi odgovarajućim sredstvima ili uređajima, liječničkim pregledom ili analizom krvi ili krvi i urina. (4) Smatrat će se da je vozač počeo upravljati vozilom ako je pokrenuo vozilo s mjesta. (5) Novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač, ako u organizmu ima alkohola do 0,50 g/kg, odnosno miligrama u litri izdahnutog zraka. Osim novčane kazne može mu se izreći jedan negativan bod. (6) Novčanom kaznom od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako ima u organizmu alkohola iznad 0,5 do 1,50 g/kg ili miligrama u litri izdahnutog zraka, izreći će mu se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje tri mjeseca i odrediti tri negativna boda. (7) Novčanom kaznom od najmanje 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako u organizmu ima alkohola iznad 1,50 g/kg, odnosno miligrama u litri izdahnutog zraka ili ako u organizmu ima opojnih droga, odnosno ako se odbije podvrgnuti ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina (članak 182. i članak 285.). Osim novčane kazne izreći će mu se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci i odredit će mu se pet negativnih bodova. Tj., ako si u vrijeme važenja ovog zakona ulovljen u prekršaju koji ovaj članak regulira, dobio si od policije prekršajni nalog u kome je stajalo da se, ovisno o tome koliko je Dräger pokazao, kažnjavaš s toliko novaca, toliko kaznenih bodova, te da ti se oduzima vozačka na toliko vremena. U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama NN 67/2008, ovaj isti članak glasi: Članak 199. (1) Vozač vozila kategorije C1, C1+E, C, C+E, D, D+E i H, instruktor vožnje kao i vozač vozila B kategorije kojem je upravljanje vozilom osnovno zanimanje (taksisti, vozači hitne pomoći, vozači u tvrtkama i tijelima državne vlasti itd.), u vrijeme kada obavlja te poslove i mladi vozač ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako u organizmu ima opojnih droga ili alkohola. (2) Vozač vozila kategorije A1, A2, A, B, B+E, F, G i M ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako u organizmu ima opojnih droga ili alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka. (3) Iznimno, vozač iz stavka 2. ovoga članka, koji u organizmu ima alkohola do 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, kaznit će se u stjecaju za svaki prekršaj utvrđen ovim Zakonom s time da će se upravljanje vozilom s količinom alkohola u organizmu do 0,50 g/kg, odnosno odgovarajućim iznosom miligrama u litri izdahnutog zraka smatrati zasebnim prekršajnim djelom. (4) Smatrat će se da je vozač počeo upravljati vozilom ako je pokrenuo vozilo s mjesta. (5) Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina, mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka, liječničkim pregledom i drugim metodama i aparatima. (6) Smatrat će se da vozač u organizmu ima opojnih droga ako se prisutnost opojnih droga utvrdi odgovarajućim sredstvima ili uređajima, liječničkim pregledom ili analizom krvi ili krvi i urina. (7) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje iz stavka 1. ovoga članka ako u organizmu ima alkohola do 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, kao i vozač iz stavka 3. ovoga članka, koji u organizmu ima alkohola do 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, za zasebno prekršajno djelo. (8) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako u organizmu ima alkohola iznad 0,50 do 1,00 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka. (9) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako u organizmu ima alkohola iznad 1,00 do 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka. (10) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako u organizmu ima alkohola iznad 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili ako u organizmu ima opojnih droga. Pitanje je, kako je sada sročen prekršajni nalog, a u vezi s vremenom na koje se oduzima vozačka dozvola i koja je količina kaznenih bodova, budući ovim člankom to više nije regulirano - ne piše ništa o tome koliko mjeseci i koliko kaznenih bodova?! U vezi s istom temom - vožnja pod utjecajem alkohola i mjere oduzimanja vozačke dozvole - u Prekršajnom zakonu NN 107/2007 pronašao sam: Članak 58. (1) Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom može biti primijenjena prema počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takav prekršaj. (2) Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka može se primijeniti samo za određenu vrstu ili kategoriju ili za sve vrste ili kategorije motornih vozila, a primjenjujući ovu mjeru sud će imati u vidu i okolnost je li počinitelj prekršaja vozač motornog vozila po zanimanju. (3) Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ne može se primijeniti u trajanju kraćem od jednog mjeseca ni duljem od dvije godine. Pitanje je, da li ovaj članak znači da, bez obzira koliko si napuhao, prekršajni sud može odrediti zabranu upravljanja motornim vozilom u najmanjem trajanju, odnosno samo mjesec dana? I još, ukoliko si prekršajno gonjen zbog vožnje pod utjecajem alkohola, da li je moguće da ti prekršajni sud odredi neku uvjetnu kaznu (veza Prekršajni zakon NN 107/2007 čl.44) umjesto zabrane upravljanja motornim vozilom na određeni broj mjeseci? Hvala!