Butro

Tko snosi troškove ukoliko sud umjesto presude izmijeni sudca i postupak ponovno ide ispočetka iako je prva sutkinja trebala samo donijeti presudu. Sud je u Zagrebu a tuženik iz Slavonskoga Broda. Prijedlog ovrhe pokrenut u 6 mjesecu 2006 i na žalbu tuženika odbačen prijedlog ovrhe a 2013 godine održano prvo ročište a ovo novo 2017 godine dali tuženik ima pravo zahtijevati naknadu zbog nepokretanja tužbe u razumnom roku?

Sud u Sl. Brodu prihvatio prijedlog ovrhe VIP-a iako je prijedlog podnesena dva dana nakon nastupanja zastare, tuženik je podnio žalbi na prijedlog ovrhe te je sud u Sl.Brodu rješenjem ukinuo prijedlog ovrhe i prihvatio tužbu kao protiv platnog naloga ali se proglasio ne nadležnim za sporni slučaj a Građanski sud u Zagrebu nakon sedam godina pokrenuo spor slanjem poziva za pripremno ročište.Šta da radi tuženik, dali je sud u Sl. Brodu smio proglasiti ne nadležnost jer je tuženik sporni ugovor potpisan u Sl.Brodu i mobitel kupio u VIP-centru u Sl.Brodu, dali je proglašenjem ne nadležnosti suda za nastali spor nastupila apsolutna zastara ili ne.Molio bi pomoć ako netko pozna zakon šta da se radi neka pomogne jer je tuženik lošeg materijalnog stanja.

Zanima me u slučaju kada spor ni nakon deset godina nije počeo a zakon se nekoliko puta mijenjao, poziv za glavnu raspravu stigao nakon jedanaest godina,po kojem zakonu će se se spor voditi, radi se o parnično ovršnom zakonu.

Otac je kuću prepisao 2008 godine na svoju kćer,kredit u banci podigao je 2003 godine a 2011 godine preminuo, dali banka ima pravo tražiti od kćerke otplatu preostalog dijela duga pod prijetnjom ovrhe nad kućom iako kuća nije založena za kredit niti je pod hipotekom niti je bilo šta naslijedila od oca.

Zanima me kada nastupa zastara u prekršajnom zakonu,naime 01.04.2005.god. sklopljen je ugovor s VIP-netom za mobilni telefon tarifa 0,nema pretplate nego obavezna potrošnja 100 kuna mjesečno po povoljnim tarifama a preko toga iznosa tarifa je skuplja potrošio korisnik tih 100 kuna ili ne sto kuna će mu se svakako naplatiti, uz tu tarifu ide mobitel i plaćeno 50% vrijednosti mobitela. Prva uplatnica u svibnju 2005.god. glasi na taj iznos dok je druga uplatnica u lipnju iste godine 197,88 i sad u popisu potrošenih stavki nova stavka 100 kuna korištenje tarife 0, korisnik odmah traži raskid ugovora i to pismenim putem a umjesto toga 2006 god. dobije prijedlog ovrhe na koji piše žalbu i sud donosi odluku da se ukida prijedlog ovrhe te se spor nastavlja protiv platnog naloga. Nakon sedam godina 16.05.2013.god. na adresu korisnika stiže poziv za pripremno ročište ali u Zagrebu jer se sud u Slavonskom Brodu proglasio nenadležnim iako je ugovor sklopljen i mobitel kupljen u Slav.Brodu. Dali se može pozvati na apsolutnu zastaru obzirom da je ugovor sklopljen 01.04.2005 a tužba podnesena poslje toga datuma? i dali može zahtijevati naknadu zbog nepokretanja spora u razumnom roku.

Zanima me kada nastupa zastara u prekršajnom zakonu,naime 01.04.2005.god. sklopljen je ugovor s VIP-netom za mobilni telefon tarifa 0,nema pretplate nego obavezna potrošnja 100 kuna mjesečno po povoljnim tarifama a preko toga iznosa tarifa je skuplja potrošio korisnik tih 100 kuna ili ne sto kuna će mu se svakako naplatiti, uz tu tarifu ide mobitel i plaćeno 50% vrijednosti mobitela. Prva uplatnica u svibnju 2005.god. glasi na taj iznos dok je druga uplatnica u lipnju iste godine 197,88 i sad u popisu potrošenih stavki nova stavka 100 kuna korištenje tarife 0, korisnik odmah traži raskid ugovora i to pismenim putem a umjesto toga 2006 god. dobije prijedlog ovrhe na koji piše žalbu i sud donosi odluku da se ukida prijedlog ovrhe te se spor nastavlja protiv platnog naloga. Nakon sedam godina 16.05.2013.god. na adresu korisnika stiže poziv za pripremno ročište ali u Zagrebu jer se sud u Slavonskom Brodu proglasio nenadležnim iako je ugovor sklopljen i mobitel kupljen u Slav.Brodu. Dali se može pozvati na apsolutnu zastaru? i dali može zahtijevati naknadu zbog nepokretanja spora u razumnom roku.

Nije bilo nikakve rasprave ,ako je sudac pozvao mene i u prisustvu samo zapisničara a nakon mjesec dana suprugu, pa opet nakon mjesec dana svjedoka a tužitelja i njegove svjedoke odvojeno i ne znam kada, nije to valjda rasprava jer s kim da raspravljam kad nema nikoga od tužitelja i njegovih svjedoka pa ne mogu pobijati njihov laži s konkretnim dokazi

U saobraćajom prekršaju s manjom materijalom štetom ( oko 1500 kn. ) sudac poziva okrivljenika i svjedoke svakog zasebno na informativni razgovor, prvo mene a nakon mjesec dana suprugu pa nakon još mjesec svjedoka, kad je zvao tužitelja i njegove svjedoke nemam nikakvu informaciju ali je na temelju tih razgovora bez održane rasprave donio presudu dali je morao održati raspravu?. Uviđaj na mjestu nesreće je radio službenik koji je i zet tužitelja što sam ja na informativnom razgovoru i naglasio i tražio da sudac pozove na suočavanje sa spomenutim zetom jer je zet suprotno tvrdnji dva tužiteljeva svjedoka, jedan tvrdi jedno, drugi sasvim drugo a zet napravi skici koja ne odgovara izjavama svjedoka, nešto sasvim treće ali po tom njegovom ja sam kriv. Dali je sudac morao održati raspravu?.

Zanima me dali tuženik u parničnom postupku može od suda zatražiti odgodu zakazanoga ročišta s obrazloženjem da ide na godišnji odmor i dali tužitelj mora prihvatiti odgodu koja njemu ne odgovara, sudac je odgodu prihvatio i odredio datum koji tužitelju nimalo ne odgovara.

Nije sudac odbio svjedoka već je u pripremnom ročištu naglasio da će svjedoka saslušati međutim poziv za ročište sam dobio samo ja ali ne i svjedok.

Zanima me dali tužitelj može ne zakonski utjecati na svog svjedoka (svjedoka tužitelja), ispada da tužitelj ne smije s svojim svjedokom dogovarati vođenje parnice jer tuženik osporava ispitivanje svjedoka zbog razgovora tužitelja sa svjedokom.

Ratni vojni invalid u mirovini, stambeno zbrinut, od ministarstva branitelja dobio stan, imao je vanbračnog sina kojega je priznao te od srčanog udara naglo preminuo kad je sin imao 13 godina.Roditelji od pokojnika nikad nisu priznali dijete i nisu ga naveli u ostavinskoj raspravi jer je bio na majčinom prezimenu tako da je stan i sva imovina pokojnika pripala njima. Sad je sin pokojnika punoljetan i do završetka škole primao je mirovinu pokojnog oca ali mu nije vraćen stan i očeva imovina dali ima pravo na ostavštini i stan i šta da radi.

U posjedovni list upisana je zabilježba ovrhe na kuću u međuvremenu pokušavam prodati kuću i imam ozbiljnog kupca koji zahtijeva da riješim zabilježbu. Da bi riješio zabilježbu uplatim novčani iznos i nakon nekog vremena, 01.srpnja 2013.god.dobijem sudsko rješenje o ukidanju ovrhe i brisanju zabilježbe. Nakon desetak dana izvadim gruntovni izvadak i u njemu i dalje stoji zabilježba ovrhe, pišem zamolbu, to jest požurnicu i u odgovoru suda primim rješenje da će se brisanje zabilježbe izvršiti u razumnom roku. Od tada je prošlo godinu dana a zabilježba još nije bila izbrisana, kupac je odustao, sva sreća pa nisam uzeo kaparu. Sve to prijavim ministarstvu pravosuđa koje je naredilo i ishodilo očitovanje suda koje sam i primio a u njemu se navodi da je zahtjev za brisanje zabilježbe upućen 08.rujna da se zabilježba ima izbrisati 05.rujna 2014.????. Zabilježba ni dan danas nije izbrisana a vrijednost nekretnina je drastično pala, za kuću na 780 kvadrata uređenim potkrovljem i 170 kvadrata stambenog prostora s plinskim grijanjem, sjenicom,radionicom ,pušnicom i šupom u A zoni, od centra grada udaljen oko 800 m. dobivao sam 120.000 tisuća eura a sad mogu dobiti oko 70.000, pitanje je dali mogu tužiti sud zbog odugovlaćenja i gubitka vrijednosti nekretnine jer je kupac koji je pristao na navedenu cijenu zbog odugovlačenja suda odustao od kupnje.

Zanima me ako itko zna koliko jedan odvjetnik u parničnom postupku može napisati podnesaka i dali ih protivnoj strani može naplatiti više od jednog, jer može ih u tijeku postupka napisati stotinu i tražiti naplatu svih sto i ako svaki naplati 1000 kn.a vrijednost spora je 100. kn. ispada da tako može lijepo zaraditi ako spor dobije.

Supruga je 18.04.2007 god. podigla namjenski kredit ( obnova kuće ) na rok od deset godina i u ugovoru stoji visina kamate 5,66% godišnje i rata kredita 1870,66 da bi nakon devet mjeseci kamata porasla na 6,20 % pa se kretala od 6,15% do 6,20% a rata kredita od tih 1870,66 do 1878,53.Kako je sud donio odluku da je nezakonito mijenjanje ugovorene kamatne stope danas je iz banke stigla obavijest o promjeni kamatne stope i visina rate koja iznosi 1859,11 ali nigdje se ne spominje povrat više uplaćene kamate pa molim savjet šta da radimo.