marian

Za traženje očeve sadašnje adrese stvarno ne znam kakve upute da vam dam. Evo ponovo pozivam nekog tko zna da vam da te upute. I dalje mislim da bi bilo dobro da izvršite provjeru u zemljišnoknjižnom uredu u Bosni. Najbolje je kad to znate uraditi sami ali, znali - ne znali, prethodno se svakako posavjetujte s odvjetnikom u Hrvatskoj da vam da točne upute. Kad izvršite provjeru u zemljišnoknjižnom uredu bar ćete znati da li je vaš otac prodao te nekretnine ili ne.

Od koga ste saznali da je vas otac napravio kuću u Hrvatskoj? Koliko je to pouzdano? Pokušajte nekako provjeriti tu informaciju. Jer ako je točno da je vaš otac nakon razvoda s vašom majkom prodao nekretnine u Bosni i taj novac uložio u izgradnju kuće u Hrvatskoj, onda vrijedi da nešto pokušate (jer to znači da novac od prodaje imovine u Bosni nije protraćio na alkohol). Ali, ponavljam, važno je da nekako saznate očevu sadašnju adresu i da dođete do isprava koje sam naveo u svom prethodnom postu.

Niste izgubili to pravo time što je vaš otac prodao zemljište i kuću u Bosni. Dakle, pravno gledano - nije kasno. Realno i objektivno gledajući – sa tako malo podataka kojima raspolažete bit će vam jako, jako teško ostvariti svoja prava (a iz iskustva znam koliko je to ponekad mukotrpno, dugotrajno i poskupo, čak i kad se raspolaže sa puno više podataka nego vi). Ali, ako je točno da je vaš otac izgradio kuću u Hrvatskoj, dugoročno gledano možda bi i vrijedilo da ipak nešto pokušate. Za početak, dobro bi bilo da iz zemljišnoknjižnog ureda (gruntovnice) u Bosni (gdje se nalazila kuća koju su vaši roditelji sagradili i koju je vaš otac prodao) izvadite slijedeće isprave: 1) povijesni zemljišnoknjižni izvadak za tu katastarsku česticu (u Bosni) na kojoj je izgrađena kuća vaših roditelja, te 2) ovjerenu kopiju kupoprodajnog ugovora temeljem kojeg je izvršen prijenos tih nekretnina na novog vlasnika (polazim od pretpostavke da je novi vlasnik već izvršio prijenos vlasništva na sebe). U tom kupoprodajnom ugovoru možda otkrijete i neki podatak koji bi vam mogao pomoći da saznate očevu sadašnju adresu, ali i u slučaju da ne, gornje dvije isprave su polazni dokazi za eventualno daljnje postupanje. U slučaju da ne znate broj katastarske čestice, to možete saznati u zemljišnoknjižnom uredu tako što ćete tražiti da vam iz popisa vlasnika daju podatke o katastarskim česticama koje su se vodile na imenu vašeg oca. Treba da budete spremni i na to da će zemljišnoknjižni ured, prije nego vam izda tražene isprave, zahtijevati od vas da dokažete svoj pravni interes. Ne bih vam znao reći da li je za dokazivanje vašeg pravnog interesa dovoljan samo podnesak u kojem biste objasnili o čemu se radi i uz koji biste priložili odgovarajuće isprave (vjenčani list vaših roditelja, vaš rodni list, ...). Mislim da bi takav podnesak trebalo da bude dovoljan, ali zaista nisam siguran. Teoretski, sve što sam gore naveo možete uraditi i sami, ali ako niste iskusni i upućeni trebat će vam stručna pomoć i bolje je da opunomoćite nekog odvjetnika (odvjetnicu) u Bosni, u mjestu gdje se nalazi dotični zemljišnoknjižni ured, i da on (ona) to uradi za vas. Prije toga se posavjetujte s nekim odvjetnikom u Hrvatskoj da vam da točnije upute šta od odvjetnika u Bosni treba da tražite i za što da ga opunomoćite. U međuvremenu, naravno, pokušavajte i dalje saznati očevu sadašnju adresu (bez toga ne vjerujem da možete išta postići). Ja, nažalost, ne znam kako biste to mogli saznati (ako ne budete imali sreće da to saznate preko kupoprodajnog ugovora). Pozivam iskusnije i upućenije forumaše da vam daju neke upute u tom smjeru. Zaboravio sam napomenuti da od zemljišnoknjižnog ureda možete tražiti i slijedeće: 1) ispravu na temelju koje je uknjiženo graševinsko zemljište (ovjerena kopija), 2) ovjerenu kopiju građevinske dozvole, 3) isprave temeljem kojih je izvršeno uplanjenje kuće (ovjerene kopije). Sve ove isprave potrebne su vam kao dokazi jer se iz njih može vidjeti kada je imovina stečena, odnosno što je stečeno u braku s vašom majkom.

Na ovako oblikovano pitanje teško da će vam itko moći dati odgovor. Iz vaših prethodnih navoda se može zaključiti da živite s ocem i da sa majkom i polubratom već neko vrijeme niste u kontaktu, te je nejasno temeljem čega tvrdite da vas je majka izbacila iz kuće (i kada?). Ako želite dobiti neke pravne smjernice potrebno je da navedete više podataka i pojasnite svoju situaciju.

Ovo je pitanje za nasljedno pravo, ali da ne kompliciramo evo odgovora: Vi, nažalost, niste nasljednik vašeg očuha jer s njim niste ni u kakvom odnosu (koliko vidim, niste posvojeni). Dakle, sud je ispravno postupio kad vas nije zvao na ostavinsku raspravu.

Nisam pravnik, ali iz osobnog iskustva sam se uvjerio da nema zastare za utvrđivanje bračne stečevine. Međutim, prije nego što se odlučite pokrenuti sudski postupak preporučio bih vam da razmislite o poteškoćama s kojim ćete se vjerojatno suočiti i da temeljito razmislite koliko vam se isplati pokretati taj postupak. Prvo, iz vašeg posta zaključujem da se kuća koju je vaša majka stekla u braku s vašim ocem nalazi u Bosni. Stoga mislim da bi za postupak po vašoj tužbi bio nadležan sud u Bosni, točnije općinski sud na čijem području se nalaze nekretnine koje su predmet spora. Drugo, ako je postupak u nadležnosti suda u Bosni, primjenjuju se zakoni koji vrijede u Bosni, što je otežavajuća okolnost za vas. Naime, vaš slučaj me zainteresirao pa sam malo "googlao" i otkrio da su zakonske odredbe po kojima bi vaša majka imala automatsko zakonsko pravo na polovinu bračne stečevine u Bosni stupile na snagu tek 2005. godine, dakle 3 godine nakon razvoda vaših roditelja. Dakle, treba da računate i s tim da će vaša majka morati dokazivati veličinu svog dijela u bračnoj stečevini. Na vama je da s majkom ocijenite s kakvim dokazima raspolažete i koliko bi vam se isplatilo da sad pokrećete taj postupak. Treće, vrlo je bitno da vas u ovakvom postupku zastupa odvjetnik u kojeg imate potpuno povjerenje.

Umješač je treća osoba koja se, u parnici koja se vodi između određenih stranaka, pridružuje jednoj od njih, na način da sama ne postaje stranka, ali ima pravni interes da stranka kojoj se pridružila uspije u parnici, budući da se pravne posljedice presude mogu posredno odraziti i na njegovu pravnu situaciju.

Našao sam odgovor na svoje pitanje. Ne morate se dalje truditi. Idem kod odvjetnika B. Mislim da su sad izgledi za nagodbu puno veći. Pola nadživjelom - pola ostaviteljičinoj djeci je pravično rješenje, s naše strane nuđeno i prije ... ali odbijeno Za one koje zanima odgovor na moje pitanje, citiram dio iz revizije VSRH (Rev. 973/05-2): "Odredbom čl. 361. st. 2. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 116/03) propisano je da se danom primjene tog Zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečena po prijašnjim propisima. Istu odredbu sadržavao je u čl. 363. st. 2. i prije važeći Obiteljski zakon (“Narodne novine”, broj 162/98). Stoga se na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice do 1. srpnja 1999. godine, kao dana početka primjene Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 162/98) primjenjuju odredbe Zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine, tj. odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima (“Narodne novine”, broj 51/89.). Naime, radi se o stečenim pravima u pogledu zajedničke imovine, po prijašnjim propisima, a koja se ne mijenjaju s danom primjene Obiteljskog zakona (čl. 363. st. 2. Obiteljskog zakona)." Hvala KronicnaStranka, za traženje odgovora pomoglo mi je kad sam prijelazne i završne odredbe dobio onako izdvojene. :hvala:

Dobronamjeran savjet: Pročitajte pravila za sudjelovanje u forumu. Možete ih naći u glavnom izborniku pod "Česta pitanja". Pozdrav

Koja prijelazna i završna odredba Obiteljskog zakona ima veze sa imovinom stečenom prije stupanja na snagu Obiteljskog zakona 1998? Volio bih znati zbog donošenja odluke kojem odvjetniku povjeriti zastupanje. Odvjetnik koji nas je zastupao u prethodnom postupku u međuvremenu je prešao u druge vode i zatvorio svoj ured. Obratio sam mu se za savjet. Suzdržan je jer nije dovoljno upućen. Poznato mu je samo da je sudska praksa bila da se primjenjuje Obiteljski zakon 1998 ako je postupak pokrenut nakon dana početka njegove primjene ali ne isključuje i drugu mogućnost.

Ma gledao sam ove odredbe i ranije. Evo sad ih ponovo gledam ... i gledam ... i nikako da vidim odredbu koja eksplicitno potvrđuje ono što mi je odvjetnik B rekao. Ukratko: Odvjetnik A kaže: parnica je pokrenuta nakon dana početka primjene Obiteljskog zakona (»Narodne novine«, br. 162/98.), dakle primjenjuje se ovaj zakon. Prijelazne odredbe na kojima temelji svoje mišljnjenje praktično mi bodu oči, ali odvjetnik B kaže: važnije je kad je stjecana imovina, a stjecana je u periodu kad je važio ZPBO, dakle primjenjuje se ZPBO. Mišljenje odvjetnika B ide u prilog mojoj logici, ali ne vidim eksplicitnu zakonsku odredbu za ovakvo mišljenje pa se bojim da nije navlakuša. Pitanje: Da li mogu vjerovati odvjetniku B?

Nebulus, pošao sam od previše pojednostavljenih pretpostavki. Htio sam još sinoć korigirati svoj prvi odgovor ali sam vidio da je KronicnaStranka, srećom, već ispravno i brzo intervenirao. Iskreno se ispričavam ako sam vas naveo na pogrešne zaključke.

Nisam posve siguran (nisam pravnik), ali koliko znam, nasljednik koji je priznao tužbeni zahtjev ne ostaje automatski bez prava na nasljedni dio u spornoj imovini, s obzirom da ostali nasljednici nisu odustali od tužbenog zahtjeva. Druga je stvar ako je taj nasljednik voljan odreći se svog prava na sporni nasljedni dio. Za takvo što bila bi potrebna ovjerena nasljednička izjava kojom se odriče prava na nasljedni dio u spornoj imovini. Ukoliko ne uspijete u sporu, troškove postupka solidarno snose samo oni nasljednici koji su ostali pri tužbenom zahtjevu. Nadalje, ako pak uspijete u sporu, troškove spora bi trebalo da vam naknadi protivna strana, ali to bi moglo duže potrajati. Ako nasljednik koji je odustao od tužbenog zahtjeva nije voljan odreći se svog nasljednog dijela u toj imovini, bilo bi najbolje da se s njim već sad dogovorite o načinu naknade dijela troškova postupka po pravomoćnosti presude.

Ako je jedan bračni drug (supruga) umrla 4 godine prije objave Obiteljskog zakona (“Narodne novine 162/98), a nadživjeli bračni drug (suprug) je postupak za utvrđenje svoje bračne stečevine pokrenuo tek nakon stupanja na snagu ovog zakona, po odredbama kojeg zakona bi trebalo postupati? Nadživjeli suprug se poziva na odredbu Obiteljskog zakona koja kaže (1) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. Nasljednici njegove umrle supruge (odrasla djeca iz njenog prvog braka) misle da treba postupati po odredbama zakona koji je bio na snazi u momentu smrti njihove majke, tj. po odredbama čl. 287. Zakona o braku i porodičnim odnosima (“Narodne novine”, br. 11/78., 45/89. i 59/90.). Mislim da je jasno da je sporno da li je bračna stečevina nadživjelog supruga jednaka polovini imovine koja se vodi na umrlu suprugu. Upitno i nejasno je na koga će pasti teret dokazivanja. Pitali smo nekoliko odvjetnika i dobili dva različita mišljenja. Tražio sam primjere iz sudske prakse ali nisam uspio naći ništa vezano za ovakav slučaj. Osobno mi se čini logičnijim da se u ovom slučaju primjenjuju zakonske odredbe koje su bile važeće u momentu smrti bračnog druga, ali iz dosadašnjeg sudskih odluka oko nekih prethodnih spornih pitanja uvjerio sam se da se moja logika i logika sudaca (posebice prvostupanjskih) vrlo često razlikuje. Zato bih volio čuti još koje mišljenje. Jer ako mi je logika falična bolje je da to shvatimo što prije.

Da, imat će. Iako stan glasi na vaše ime vaš suprug temeljem bračne stečevina ima pravo na 1/2. Na taj dio nasljedno pravo imaju i njegovo dvoje odrasle djece, a ne samo vaše zajedničko dijete. Ako želite da jednog dana na taj stan ima pravo samo vaše zajedničko dijete, mislim da je najbolje rješenje da sklopite bračni ugovor kojim ćete urediti to pitanje. Ako dosad niste, što prije se posavjetujte s odvjetnikom i što prije riješite to pitanje. Nisam pravnik, ali ovo vam savjetujem poučen lošim iskustvom. Skrećem vam pažnju na slijedeće zakonske odredbe OBITELJSKI ZAKON I. IMOVINSKI ODNOSI BRAČNIH DRUGOVA Članak 249. (1) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. (2) Nevjesta i ženik, odnosno bračni drugovi mogu bračnim ugovorom drukčije urediti svoje odnose glede bračne stečevine. 2. Bračni ugovor Članak 255. (1) Bračnim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini. (2) Prema trećim osobama uglavci o upravi ili raspolaganju imovinom imaju pravni učinak ako su upisani u zemljišne knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nužan za stjecanje prava ili se stvar ne može rabiti bez takva upisa. (3) Bračni ugovor sklapa se u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni.