Alternativka

Dakle, riječ je o mojim roditeljima koji već 20 godina ne žive zajedno, a isto toliko moj tata živi sa drugom ženom, no mami i djeci nije za to rekao još cca. 5 godina. Tijekom tih pet godina, ne znam sada točno, tata je stekao pravo na braniteljsku mirovinu, a mama je cijelo to vrijeme službeno nezaposlena, ali od 2001. godine radi bez prijave. Dok je stvarno bila nezaposlena, tata je faktički uzdržavao, a čim je počela zarađivati prestala je uzimati njegov novac za sebe, samo za sestru i mene. Zanima me kada bi roditelji pokrenili brakorazvodnu parnicu, bi li mama imala pravo na alimentaciju budući je i dalje nezaposlena, a "na crno" čuva sestrinu djecu. (sestra joj plaća jer nema nikakvih drugih prihoda). Također, kad bi se, ne-da-Bože, tati nešto dogodilo, bi li moja mama ili ta njegova druga žena imale pravo na tatinu obiteljsku mirovinu. Unaprijed zahvaljujem na odgovorima!

Sve do 30 000 kn je privatna tužba... Nego, jesi li rekao policiji da tebi aukcije.hr neće dati podatke, a njima (navodno) hoće?

Znači tužitelj može sam sebe zastupati? Nisam to znala...

Je li ti aukcija.hr dala sve podatke prodavatelja? Je li se počinitelj na aukciji pojavljivao samo kao prodavač ili i kao kupac? Koliko znam, nudili su posebnu uslugu provjere adrese...pa možda imaju čak i njegovu adresu. Nadalje, kad prikupiš sve podatke o počinitelju, a budući se već saznao da je još nekoliko osoba prevareno na isti način i od iste osobe, kontaktiraj ih pa i od njih uzmi kontakt podatke (ime, prezime, datum rođenja, adresa, broj telefona) i opise prevara na njihovu štetu. Istovremeno ih upoznaj s načinom gonjenja za to kazneno djelo, tj. da se radi o privatnoj tužbi te pitaj jesu li zainteresirani za zajedničku tužbu. Pretpostavljam da bi onda troškovi bili niže...a mislim da će trošak postupka snositi počinitelj ukoliko po završetku postupka bude proglašen krivim...pa će vam potrošeno morati refundirat... Ukoliko ne uspiješ sam saznat identitet počinitelja, sa svim prikupljenim podacima otiđi na policiju i reci im, da iako se progon poduzima privatnom tužbom, oni i dalje imaju obvezu utvrdit identitet počinitelja i prikupiti dokaze koje bi mogle biti od značaja u kaznenom postupku te ti ustupiti podatke o počinitelju kako bi ga mogao privatnom tužbom teretiti zbog počinjenja djela. Ili, možeš probat nać vezu u ZABI i sam utvrdit identitet vlasnika računa na koji si uplati novac...pa odmah kod odvjetnika. Ako koristiš internet bankarstvo, mislim da bi se trebali prikazat podaci o vlasniku nakon što ukucas broj računa pa provjeriš nalog...u ovo zadnje nisam sigurna...al da sam prevarena, probala b.i

Daja, fala puno!

Znači nije uopće problem ocu ako je prvo dvoje djece na majčinoj kartici? On prijavi treće na sebi i mora dostaviti koje sve dokumente? Rodne listove svih troje djece, dokaz da plaća alimentaciju i stavit napomenu kojom objašnjava situaciju?

Ako osoba ima dvoje djece sa jednom ženom i oboje su na poreznoj kartici majke, a otac redovito za njiih plaća mjesečnu alimentaciju. Otac zatim s drugom ženom ima još jedno djete i stavlja ga na svoju poreznu karticu. Koji faktor osobnog odbitka tada ima to dijete, kao treće djete ili kao prvo? Molim žuran odgovor i unaprijed zahvaljujem.

Znači krađa u oba slučaja...a je li to onda jedno kazneno djelo ili se radio o idealnom stjecaju?

Postoji li neki propis koji određuje tko je ovlašten izrađivati pečate trgovačkih društava i što tražitelj treba podnijeti kao dokaz da izrađuje pečat baš za to trgovačko društvo, a da se ne radi o zlouporabi? I još jedno pitanje, je su li negdje evidentirani obrti koji se bave izradom pečata?

Ukraden mi je mobitel, star i gotovo bezvrijedan, cca.300 kn. U njemu je bila SIM kartica za preplatnički odnos za koji je ugovor potpisao moj šef, vlasnik obrta i na njega glasi. Nisam odmah prijavila krađu niti blokirala SIM karticu jer je šef bio u inozemstvu, pa sam čekala da se vrati. E, sad, lopov je u međuvremenu zvao hotline s mog mobitela i nabio račun od 1000 i nešto kuna. Zanima me, radi li se tu o još nekom kaznenom djelu ili samo o krađi stvari male vrijednosti? Puno hvala

E, sad još jedna komplikacija... U tom šugavom ugovoru i tajnom društvu, u jednom članku piše ovako: "Po zaključenju ovog ugovora, u radu Društva sudjelije isključivo tajni član, bez ikakvog sudjelovanja ili intervencije poduzetnika, te će njihovo zajedničko sudjelovanje tvoriti tajno društvo, sa svim pravima i obvezama koje iz zakona kao i odredbi ovog ugovora proizlaze." Nadalje u slijedećem članku stoji ovako "Poduzetnik u pravnom prometu nastupa u svoje ime i isključivi je nositelj prava i obveza iz poslovanja tajnog društva." E, sad, meni se ta dva članka čine kontradiktorna...Koga odna teretit?

Sad se stvar malčice komplicira. ODgovorna osoba i taj poticatelj su ustvari potpisali ugovor o tajnom društvu prema kojem je jedino i isključivo u radu društva sudjeluje tajni član. Znači li to da će onda jedino tajni član biti zakonski odgovoran za prijevaru u gospodarskom poslovanju, odgovorna osoba je tim ugovorom ekskulpirana, nije li? (ako sam dobro shvatila, odgovorna osoba je u tom slučaju poslužila samo da prikrije zakulisno upravljanjedruštvom od strane tajnog člana. Jesam dobro shvatila?)

Hvala puno na odgovoru. No, što u slučaju kad odgovorna osoba tvrdi da je na poticaj člana skupštine potpisivao ugovore i dopise, da je u biti izmanipuliran i postavljen na poziciju odgovorne osobe samo da bi potpisivao dokumente...navodno nije donosi nikakve odluke, samo potpisivao dokumente koje bi mu na potpis dao član skupštine? A o sastancima članova uprave ne postoje zapisnici pa se ni ne zna njihova uloga u donošenju odluka? Koga tada teretiti za prijevaru u gospodarskom poslovanju? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru!

Dobro, dobro, idemo dalje...šta treba stajati u društvenom ugovoru da bi se moglo članove uprave teretiti kao počinitelje, a ne kao poticatelje? KAko sve uopće može biti formuliran društveni ugovor? Ključan je način donošenja odluka, zar ne? I kako dokazati odgovornost članova uprave ako ne postoje (jer nisu pisani) zapisnici o sastankicma uprave (kao ni o sastancima skupštine)? Postoji li obveza sastavljanja takvih zapisnika uopće ili je to ostavljeno na TD da odluči hoće li sastavljat zapisnike ili ne? P.S. puno hvala na odgovorima...

Hvala, hvala... No, sad me zanima, pod kojim uvjetima bi se za prijevaru u gospodarskom poslovanju moglo podnijet kaznena prijava i protiv članova uprave TD? Jer odgovorna osoba postupa prema nalozima uprave, zar ne?