Jump to content

eLaCiD

Korisnik
  • Broj objava

    112
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je eLaCiD objavio

  1. Sutra idem ponovno da malo to razradim.

    Sad jedno pitanje u vezi s time onako hipotetski. Kad ja gnjavim trgovca, ono da mu na kraju prekipi jer još k tome malo po trgovini radim i "nepodopštine" ono bez financijske štete. Trgovac zove policiju radi od moje strane remećenja javnog reda i mira. Vjerujem da bi policija došla, napravila zapisnik i složila mi prekršajnu prijavu. Hajdmo to sad okrenut na drugu stranu. Odbijanje trgovca za prodajom robe bez uvida u osobne podatke kupca evidentno je kršenje hrpe zakonskih propisa. Šta sad da ja pozovem policiju da li bi došli radi kršenja zakona od strane trgovca i napravili zapisnik u konkretnom slučaju?

  2. Ako se prijavljuje treba to učiniti u obliku upita (na mingo.hr i azop.hr)... inače treba prethodno slati prigovor trgovcu i čekati odgovor.

     

    No, teško da će trgovac reći nešto u smislu "Jer ja tako kažem." Vjerojatno će reći neko objašnjenje...

     

    Što se tiče AZOP-a i MINGO-a to je čisti gubitak vremena i truda...osobno iskustvo u gotovo identičnom slučaju od prije dvije godine. Konkretno u jednom poznatom auto servisu .nisu mi htjeli primiti auto na promjenu ulja bez osobne. Prijava na ove dvije navedene adrese, nula bodova... Odgovor od istih po sistemu trtlj trtlj nitko ništa ovo ono mi vi oni. Slijepa ulica.

  3. Treba znati svrhu, možda podaci trebaju jer se pri kupnji sklapa neki ugovor. Kad se zna svrha, ako je ona legitimna i ako date pristanak, podaci se trebaju koristiti samo za to. Zakoni:

    Zakon o zaštiti potrošača

    Zakon o zaštiti osobnih podataka

     

     

    California - zakon o zaštiti potrošača kaže da u običnim ('brick-and-mortar') dućanima trgovac ne smije pitati osobne podatke (spominje se u članku).

     

    :) Californija USA ...ima li nešto takvo u našem zakonu ?

  4. Jedan interesantan slučaj i pitanje.

     

    Prije par dana u maloprodajnoj trgovini elektroničkom opremom u centru Zagreba trgovac odbija prodati proizvod bez osobnih podataka kupca.

     

    Ukratko i konkretno :

     

    Kupac : "Dobar dan, molim Vas proizvod xx."

    Trgovac : "Prethodno bi vas molio Vaše osobne podatke."

    Kupac : "Oprostite, kupujem kao fizička osoba ne treba mi R1 račun, kupujem za gotovinu."

    Trgovac : "Bez osobnih podataka odbijam Vam prodati proizvod."

     

    Sad pitanje. Da li je to nešto novo po čemu bi takav stav trgovca ima uporište u nekakvoj zakonskoj odredbi, a ako ne koje je zakonske odredbe takvim ponašanjem trgovac prekršio i što poduzeti.

  5. Dakle danas u tgovini jednog trgovačkog lanca. Na polici artikl sa istaknutom cijenom i nazivom na polici 39,99 kn i odmah ispod nje na istoj kartici duplo većim brojevima 19,99 kn sa naznakom -50% Na istoj polici barem jedno 5,6 naljepnica sa natpisom velikim slovima "AKCIJA".

    Na blagajni blagajnica provlači preko scana i ovaj na računu izbacuje 39,99. Odmah ne opažam nego po izlasku iz trgovine pregledavam račun i normalno vraćam se i reklamiram. Sad zajedno sa blagajnicom do police. Ona gleda i kaže "Stvarno ne znam od kud ta niža cijena" i bla bla bla. Na kraju se saginje skroz blizu cijene i "Evo to je.. piše samo za članove kluba" I stvarno ono slovima cca 2 mm piše "samo za članove kluba". Slova su toliko sitna da ih netko sa dobrim vidom (a ja ga na sreću još imam) može pročitati samo iz neposredne blizine. Normalno vadim mobitel da snimim tu marketinšku umotvorinu kad najedanput iskače sa strane zaštitar sa "zabranejno snimanje".

    Sad dva pitanja :

     

    1. Da li se ovakvo isticanje cijene može smatrati prevarom odnosno dovođenjem kupca u zabludu.

     

    2.Čime se u pravnom smislu kupcu zabranjuje evidentiranje (poput fotografiranja) istaknutih cijena na polici trgovine odnosno da li je takav čin reguliran kakvim zakonom.

  6. poštovani,itekako bi mijenjali posjedovno stanje nemojte se naći uvrijeđeni ali neznam da li razlikujete pravo vlasništva i faktićku vlast na nekretnini.

    Ako susjed vrši faktičku vlast nad konkretnim dijelom nekretnine za koju tvrdite da je vaše vlasništvo,nemožete se pred sudom u posjedovnoj parnici braniti izgovorom"to je moje vlasništvo,susjed to drži bespravno".

    Članak 441.ZPP

    Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

     

     

    Zahvaljujem na Vašem odgovoru. Uvrijeđen nisam niti u kojem slučaju već naprotiv prihvaćam svaku stručnu sugestiju i savjet.

    No možda niste razumijeli poantu mog pitanja.

    Konketno :

    Ja porušim ogradu.

    Susjed pokrene tužbu.

    Dođe do parnice u kojoj on ne može dokazati vlasništvo nad ogradom.

    Dakle ne postoji bilo kakav dokaz koji bi susjed sudu mogao predočiti osim usmene tvrdje da je on postavio ogradu.

    Ograda je na parceli koja pripada meni.

     

    Prema tome temeljem čega sud može presuditi u korist susjeda.

    Iz toga ide analogija sa mojim prethodnim postom.

    Ako sud u ovom slučaju presudi u korist susjeda onda bi isto tako isti susjed mogao pokrenuti protiv mene tužbu i sud presuditi u njegovu korist ako krenem rušiti vrtnu kučicu koja je isto na mojoj parceli.

  7. Prvo, jeste li baš 100% sigurni kako ide međa? Baš je mjernik izmjerio, ili ste možda gledali u geodetske karte? Ili Geoportal - pazite, na Geoportalu se katastar ne poklapa u potpunosti sa fotografijama iz zraka! Može bježati pola metra, možda i više!

    Koja je izmjera u katastru? Je li movija , ili stara iz Austrougarske?

     

    Ovo je pojašnjeno u mom prvom postu - Izmjereno od strane geodeta.

     

    Ako je susjed ili njegov prednik postavio ogradu, ograda je njegovo vlasništvo.

    Ako ju srušite, on ima mjesec dana da ustane tužbom za smetanje posjeda. Svi takvi sporovi oko posjeda i vlasništva su beskonačna gnjavaža, a zapravo oko ničega.

     

    Je li vam stvarno važno tih pola metra, vama ili susjedu? Parcele su uske, blizu su kuće, nalo prostora za prolaz?

    Ako da, spor još i ima smisla.

     

    Tih pola metra susjedu ne znam jeli važno, očito jest, no meni je sigurno jer je moja parcela na tom djelu uska (3,50 m) pa tih pola metra predstavlja bitnu površinu u čitavoj priči.

     

    Kako uopće susjed reagira na ovo?

     

    Susjed reagira po sistemu "ja došo, ja zauz'o, šta b'ti aa?"

     

    Imam iskustva u takvim stvarima, pa da vas uputim.

    Moj savjet je da prvo krenete uređivati kuću i okućnicu, a tu ogradu ostavite za kraj. Uspostavite dobre odnose sa drugim susjedima koliko je moguće, a i sa ovim s kojim imate taj spor.

    Ljudi su u pravilu sretni kad vide da će se netko brinuti za zapuštenu kuću u njihovom susjedstvu. Ako ste 'dobar novi susjed' manje će biti protiv vas dođe li do spora. Ti ljudi su mogući svjedoci, a nije nevažno i kakav će oni imati osobni stav u slučaju spora - to može uticati i na odluku vašeg susjeda u vezi pokretanja spora.

    Ako se odmah krenete svađati oko ograde, svi će stati uz susjeda i marogati - "tek je došel a već se svadi".

    Ali ako sve uredite pa počnete i tu ogradu raditi pa dođe do spora, neki bi mogli susjedu reći - pa vidiš da si je sve lepo uredil, zakaj ne bi stavil ogradu di je međa?

     

    Takav tip ljudi (govorim o susjedu) uglavnom nisu sretni ni sa čime osim sa samim sobom. Probalo se lijepo, uz osmijeh i dobar dan susjed i bla bla. Ali kao što to obično biva kod spomenutog tipa ljudi što ti bolje s njime to on gore s tobom. Na kraju svih tih ljubaznosti sa kojima sam pokušao ostvariti bilo kakvu normalnu komunikaciju stvar je došla do točke gdje je susjed počeo i istovarivati otpad preko sporne ograde na moju parcelu očito smatrajući da je moja kultura slabija od njegove kaubojštine dok se nije uvjerio u kategoriju da i kulturni može biti fizički jači pa se smirio. Trenutačno je situacija status quo.

  8. neovisno što susjed drži u posjedu dio vašeg vlasništva bez pravne osnove,vi ne možete samovlasno uklanjati ogradu i mijenjati posjedovno stanje,budući da idete svjesno na "nož",odnosno rizikujete tužbu zbog smetanja posjeda,koju bi u konačnici izgubili,što će reći,izlažete se troškovima,a naročito ako drugu stranu bude zastupao odvjetnik.

     

    Bit je u tome, a vezano uz navedeni članak 102 da je postojeća ograda pravno moje vlasništvo jer je na mojoj parceli, a susjed koji ju je postavio ne može niti na koji naćin dokazati da ju je on postavio. Dakle (pravno) uklanjanjem ograde ja niti ne bi postupao samovlasno niti bi (pravno) mijenjo posjedovno stanje. Analogno tome samovlasno bi se moglo smatrati ako bi ja na svojoj parceli krenem rušiti drvenu vrtnu kućicu za koju susjed smatra da je u njegovom posjedu, a nema za to dokaz.

    Znači moje prethodno pitanje bilo je postavljeno u tom smjeru.

  9. Vezano uz navedeno pojavio se jedan novi moment na kojeg mi je kolega skrenuo pažnju.

    Najme člankom 102 Zakona o vlasništvu proizlazi da je sporna ograda na mojoj parceli pa tako i nije vlasništvo susjeda. S obzirom da susjed prema svemu evidentnom ne može dokazati vlasništvo ograde niti da ju je on i kada postavio, ispada da je pravno ograda moje vlasništvo na koje on ne može polagati bilo kakvo pravo. Samim time ja je mogu kao svoje vlasništvo ukloniti i na međi postaviti novu (vlastitu) ogradu.

    S obzirom da planiram urediti kompletnu parcelu (većina suvlasnika se ne protivi) te samim time i spornu (a zapuštenu i derutnu) ogradu ako podnesem vlasničku tužbu pitanje je protoka vremena do pravomoćnog rješenja do kojeg ne mogu početi sa uređenjem.

    Sad ako uradim po savjetu kolege (u smislu čl.102) molio bih šta se može desiti pravno gledajući uzevši u obzir da susjed i ne može dokazati vlasništvo ograde niti da ju je on postavio.

  10. Suvlasnik sam parcele u dijelu 1/8. Nedavno sam saznao (te izmjerom od strane geodeta potvrdio) da je vlasnik susjedne parcele prije par godina "pomaknuo" među odnosno ogradu na našu parcelu za pola metra.

    Pitanje : Da li ja kao suvlasnik mogu samostalno pokrenuti vlasničku tužbu ili moramo to učiniti svi suvlasnici zajedno.

  11. Pozdrav i pitanje

    S obzirom da ova tema nije bila na forumu (barem koliko je to moguće vidjeti tražilicom) pitanje vezano uz korištenje interneta:

    Da li u RH postoji zakon odnosno zakonska odredba koja se odnosi na neovlašteno korištenje interneta konkretno :

    Što poduzeti i koja je zakonska odredba primjenjiva u slučaju kad netko hackira tvoju internet bežičnu mrežu tj. "probije" zaštitnu lozinku i preko tvog routera "skine" par stotina Gb, a provider ti dostavi pozamašan račun (s obzirom da se ne radi o flat rate).

  12. petpetica je napisao:

    Dobili ste kvalitetne odgovore na sva Vaša pitanja.

    Stvarno sam si uzeo truda da Vam objasnim, hvala na "zahvali".

     

    Nisam dobio apsolutno nikakav Vaš konkretan odgovor na konkretno pitanje.

    To što sami svoje odgovore kvalificirate kao "kvalitetne" dovoljno govori samo za sebe.

     

    Dakle vezano uz temu konkretno :

    1.) Što poduzeti ako je uručen prekršajni nalog iz kojeg je vidljivo da je temeljen na nevažećem ZSPC.

    2.) Na temelju koje pravne osnove policija prilikom uručenje prekršajnog naloga u isti upisuje trajanje zabrane upravljanja motornim vozilom ako takvo trajanje nigdje nije važećim ZSPC specificirano?

    Ubuduće mi nemojte pisati nikakve privatne poruke.

     

    Ovo bi trebalo upućivati da sam Vam poslao privatnu poruku?

    Niti sam Vam poslao privatnu poruku niti imam namjeru.

     

    Niste dobili odobravanje na pretjerivanja, oni kojima treba rame za plakanje ili podrška za gluparije obično vrlo brzo napuste ovaj forum.

    Pročitao sam i Vaše postove u svim prijašnjim temama. Anarhista nezadovoljan sam sobom.

    Pojavite se na Legalisu jednom u 6 mjeseci, rasprave obično završavaju svađom.

     

    Ponovno nešto što govori o Vama samom. Prvo trebam potražiti azil, poslije toga sam anarhista i to nezadovoljan sam sa sobom.

    Kad si već dozvoljavate psihoanalazu pa analizirajte ovo : "žandar uvijek ostaje žandar" (može biti i sa diplomom)

    A što se tiče ostalog, na Legalisu sam češće nego svakih šest mjeseci samo nisam svakom loncu poklopac.

    Objavim kad imam šta, kad nemam pročitam što pitaju i odgovaraju ostali.

    Isto tako idem kod liječnika kad mi treba, a ne tri puta dnevno.

    Osim toga budale uvijek sve znaju, pametni postavljaju pitanja .. onda slijednom stvari postanu anarhisti.

    Eto tolko .. A sad jel bi se moglo o ona dva pitanja gore ?

  13. petpetica je napisao:

    Na Vaš način uspoređivanja prekršaja sa najtežim zločinima odgovorit ću Vam samo da ukoliko se osjećate toliko ugroženim trebali bi ste potražiti azil na nekoj drugoj planeti.

    Prije svega sa ovakvim tonom rasprave koji je očito sa Vaše strane krenuo u nekakvo lagano pljuvanje trebali bi razmisliti da potražite azil na "nešto sam lupio-ne znam što".

    Što se tiče rasprave o konkretnim pitanjima očito da nemate pojma o tome o čemu je riječ nego se služite nepotrebnim frazama od kojih nitko na ovom forumu neće naučiti ništa pametno niti dobiti bilo što upotrebljivo.

    Početak svega je krenuo sa "Pitanje za znalce" i dakle ostanimo na tome. Ako imate što konkretno vezano uz moje pitanje onda uredu ako ne u čemu je onda smisao tih odgovora?

    BTW u pravu kao i svemu ostalom postoji određena procedura, postupak, protokol i tako to, koji su ljudi smislili iz nekog razloga i sa nekom svrhom.

    U bilo kojoj domeni nema malih i velikih grešaka. Greška je uvijek greška. Ako preskočiš onu tzv. "malu" sljedeći puta krećeš i preko "velike" pa "još veće".

    Osnovni smisao prava barem kako ga shvaćaju pametniji od nas oboje je da se takve "greške" svedu na nulu.

    I ovo je jedan ogroman OT neću više dalje ..

  14. petpetica je napisao:

    U prekršajnim nalozima treba prekrižiti "105/2004 142/2006" i rukom napisati "67/08".

     

    Radi se o sitnoj greški koja ne utječe na postupak.

     

    U prekršajnom nalogu R-108 treba prekrižiti riječi "Zakona o sigurnosti prometa na cestama" i rukom napisati "čl. 58. Prekršajnog zakona".

     

    Ma o čemu to? Tko treba prekrižiti i zašto? Prekršajni nalog bi trebao biti nekakav službeni dokument koji je nekom uručen sa valjda nekakom svrhom i na nekakvoj pravnoj osnovi. Tko tu sad treba šta križati dopisivati i nadopisivati.

    Osim toga ovdje malo gore lijevo stoji "Hrvatski pravni portal", a ne "Portal sam-svoj majstor" pa ćemo malo to zagipsati i baciti još jednu ruku juboflora preko toga jer se radi "o sitnoj greški koja ne utječe postupak" pa kad se kod primjene prava takva sitna greška pojavi onda se (onaj tko se sjeća iako je OT) egzekutori maloljetne Aleksandre Zec mirno kao slobodni ljudi išetaju iz pritvora.

    Dakle držimo se prava i procedure ako je moguće.

     

    Negativni prekršajni bodovi navedeni su u čl. 287. ZSPC-a.

     

    Policija predlaže trajanje zaštitne mjere, stranka prihvaća ili prigovara, a po prigovoru sud odlučuje.

     

    Ovdje nije riječ o negativnim bodovima već izricanju trajanja mjere zabrane upravljanja motornim vozilom

    Točno da policija predlaže ali predlaže prema nekoj zakonskoj odredbi jer ako predlaže bez zakonske osnove onda bi mogla predložiti da se počinitelj prekršaja objesi za noge i ispendreči onako jedno par desetaka puta.

    Dakle u svezi važećeg ZSPC prekršajnim nalogom policija ne može izreči trajanje zabrane upravljanja motornim vozilom

     

    Navodite :

     

    U prekršajnim nalozima izdanim za više prekršaja različitih osoba

     

    Takvi prekršajni nalozi ne postoje. To može samo na optužne prijedloge.

     

    Isprika ako je krivo shvaćeno radi loše formulacije.

     

    Radi se konkretno o pet prekršajnih naloga (svaki uručen drugoj osobi) za različite prometne prekršaje u razdoblju od 3 do 9 mjeseca ove godine i u svih pet postoji ista formulacija citiranja nevažećeg zakona.

    Napr. u jodnom od tih pet "Okrivljeniku se temeljem članka 59 stavka 6ZSPC izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.

     

    Kako god bilo - članak 59 stavak 6 u važećem ZSPC ne postoji i tu se nema što prekrižiti ili nadopisati ..

     

    Dakle da se vratimo na početak čak i da zanemarimo pozivanje na nevažeći zakon :

    Po kojoj pravnoj osnovi policajac kod uručenja prekršajnog naloga za učinjeni prometni prekršaj u istom izriče zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u decidiranom trajanju - naprimjer tri mjeseca?

     

    Dodatno .. radi se o nazovimo to lakšim prometnim prekršajima - vozač nije pod utjecajem alkohola, gotovo minimalna brzina kretanja vozila ili je vozilo stajalo, nema ozlijeđenih, materijalne štete niti je itko ili išta dovedeno u opasnost.

  15. Da ali totalno nedefinirano.

    ZSPC 105/2004 142/2006 decidirano za svaki prekršaj navodi i novčanu kaznu kao i trajanje mjere zabrane upravljanja motornim vozilom. U ZSPC 68/2008 određivanje trajanja mjere zabrane upravljanja motornim vozilom vezano uz određeni prometni prekršaj ne postoji.

    Dakle na kojoj se pravnoj osnovi u prekršajnom nalogu izriče zaštitana mjera upravljanaj motornim vozilom u decidiranom trajanju napr. tri mjeseca?

     

    Btw u okviru teme - U prekršajnim nalozima izdanim za više prekršaja različitih osoba učinjenih u vremenskom razdoblju od 3 do 9 mjeseca ove godine stoji "na temelju ... ZCPC (NN 105/04 i 142/06) izdaje se Prekršajni nalog" te se nadalje pozivom na nevažeći zakon izriče zaštitna mjera zabrane upravljanaj motornim vozilom prema nepostojećoj odredbi važećeg ZSPC.

    Proceduralna pogreška ?

  16. petpetica je napisao:

    Onaj koji je bio važeći u vrijeme počinjenja prekršaja.

    Da, logično mada je pitanje postavljeno jer to u stvarnosti kod primjene ZSPC-a nije uvijek slučaj (zanimljivo) pa je pretpostavka kao laika bila da možda ne postoji kakvo pravno odstupanje od toga po sistemu "osim u slučaju"..

    A može li kakav odgovor na drugo pitanje ?

  17. Too majstore :palac: Eto da ne stvaramo diskusiju oko "u pravilu" sprijeda, straga ili štajaznamotkud, ovo je bez svake sumnje vrlo čvrsto i bez potrebe za ikakvom polemikom.

    Eto ako ništa drugo ovim se pokazuje "stručnost" i pamet onih koji sastavljaju takve pravilnike :smijeh: , a na može biti našu korist ;-)

     

    Dakle ajmo sad konkretno..

    Autoput ograničenje standard 130 km/h. Ti ga malo pustiš slanca (može on kako ne bi mogo) pa ode do ajmo cca 182 km/h dakle više od 50 preko.. Iza tebe se zalijepi presretač i eto ti ga...

     

    I šta sad ?? kako bi to recimo išlo - ono priča sa policajcem presretačem, pa onda priča na sudu..

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija