ACMILAN

Onda ako nemate njenog nadređenog na svojoj strani, teško da će išta pomoći.

Jer je ona kao pročelnica što se toga tiče i jedino vam preostaje ponovno se prijaviti na natječaj i ulagati žalbu kad bude netko dr izabran iako teško ćete dokazati da je ta dr osoba upala preko veze.

Ona može imati i testove i štogod, ali nećete moći ništa osim ako postoji kakav dr formalni nedostatak u prijavi itd.

Možete zatražiti uvid u predmet kad se sve provede, vjerojatno i u same testove ostalih kandidata (pravo na pristup info).

Da, obratiti se nekon drugom tko je zadužen za djelatnike, pročelniku ili nekome. Ne može ih se nikako "prisiliti" na produženje, takvog čl. nema...

Ako je npr riječ o službenicima u JLP®S, moguće je 6 mj pa produžiti još 6. Ali nije da se mora ako možda nisu zadovoljni ili imaju kakav drugačiji plan, možda postoji nepopunjeno radno mjesto pa su ga sada odlučili popuniti redovnim natječajem.

Ako je riječ o JLP®S, pročitajte Zakon o sluzbenicima i namještenicima u JLP®S, čl. 28.-29.

Pise do povratka s bolovanja, ali doktorica je kasno javila i zamjena je radila 3 dana iako nije smjela, a odsutnoj se pisao godisnji.

Nastavak na prethodne postove...

Ako se sluzbenica vratila i najprije koristi godisnji odmor (sto znaci da se vratila), znaci li zo obavezno da zamjena odlazi prvim danom godisnjeg odmora sluzbenice koju je mijenjala?

Ukoliko službenica u JLS da molbu za odobrenjem rada na polovicu radnog vremena radi zdravstvenog stanja koje je potkrijeplje o i rješenjim, uvjerenjima HZMO, Zavoda za vještačenje, a i iz Rj HZMO proizlazi da ima djelomičnu radnu sposobnost, moze li joj se to odmah omoguciti ili je potrebno mijenjati sistematizaciju, pravilnik, plan prijma u sluzbu?

Hvala, bit ce, ja se nadam, dovoljno dok se ostalo ne sredi i mogu natrag na posao.

Čl. 84., st. 4. ZOR mi zapravo vise upucuje na to da je taj Go za 2015. koji nije bilo moguce zbog bolesti iskoristiti, moguce iskoriatiti samo do 30.6.2016. Cime bi potkrijepila mogucnost koristenja GO iz 2015.? Kojim čl.?

Hvala. I ja bih tako rekla, ali me zbunilo malo jer mi je kolegica u racunovodstvu rekla da misli da nemam pravo uopce na GO.

Kako je u slučaju kad je riječ o bolovanju od 26.1.2015. do 6.3.2015., tada je zatovreno bolovanje, zatim 9.3.2015. osoba radi i po drugoj bolesti odlazi na bolovanje od 10.3.2015. pa na dalje - još uvijek je na bolovanju. Ima li pravo ukoliko se vrati krajem ove godine na godišnji za 2015.i 2016. - cijeli, dio ili nema pravo? Mora li se vratiti raditi jedan dan prije ostvarivanja prava ili ne treba? U 2015. osoba nije koristila godišnji za 2015. Čak je ostalo nekoliko dana iz 2014.

Imala sam poduži post koji je obuhvatio i ovo pitanje, ali vjerojatno cu na spomenuti teško dobiti odgovor budući da je situacija dosta komplicirana pa ovdje samo jedno konkretno pitanje na koje ću vjerojatno dobiti odgovor.

Bolovanje otvoreno 10.3.2015., pretpostavka je da bi do povratka na posao odnosno zatvaranja bolovanja moglo doci tijekom studenog.

S obzirom da u 2015. nije koristen godišnji za 2015. niti je primljen regres za isti, a također sve isto za 2016. godinu, koja bih prava po pitanju starih godiđnjih i regresa imala? Radim u JLS.

Hvala

U ožujku 2015. godine otvoreno mi je bolovanje radi ablacije retine na lijevom oku. U tom trenutku stanje na DRUGOM oku jest sljepoća kao posljedica ablacije, reablacija, brojnih operacija te u konačnici odumiranja očnog živca.

Kako u Rijeci nije postavljena dijagnoza usprkos mojem inzistiranju (nažalost, imam i previše iskustva u prepoznavanju simptoma), otišla sam u Njemačku (tamo sam obavljala sve operacije desnog oka prethodnih 15-ak godina). Tijekom 2 tjedna napravljene su dvije operacije. Nekoliko mjeseci kasnije, tri mjeseca za redom odlazila sam na dodatno lasersko pečatiranje mrežnice itd. Stanje je bilo tako-tako, vid postignut s naočalama dioptrije -27 kretao se od 0,2-0,3. Bez naočala, u nepoznatom prostoru kretanje nije moguće.

Kao dijete sam nosila naočale, ali kad sam počela nositi leće, do ove situacije nisam htjela naočale (ostale su mi u gorkom sjećaju zbog dječjih zadrikivanja u školi i jednostavno sam se s lećama osjećala prihvaćenija).

Nakon ovih operacija više gotovo nisam u mogućnosti nositi leću jer se rožnica izrazito oštećivala te sam uspjela napraviti leću u Zagrebu i to specijalnu, skleralnu leću koju sam sama platila. Nju sam mogla jedva nositi i to max 2 sata bez skidanja jer je oko bilo nažuljano. Sada sam konačno dobila podnošljiviju leću - također sama platila.

Uglavnom, još sam uvijek na bolovanju. U ožujku 2016. godine na vlastiti zahtjev tražim vještačenje da mi se utvrdi stupanj tjelesnog oštećenja te sam primila rješenje kojim je određeno 75% tjelesnog oštećenja, ali kako nije uzrokovao rad moje probleme, nemam pravo na naknadu.

Zatim me nakon godine dana bolovanja, doktorica opće prakse upućuje na vještačenje za invalidsku kako bi se odredlo što sa mnom dalje.

U svibnju sam pozvana na vještaćenje. Nakon toga je Zavod za vještačenje tražio od Centra za profesionalnu rehabilitaciju da za nih naprave nalaz i mišljenje.

Prema usmenom razgovoru s njihoivim službenicima nakon te procjene, oni me ne predlažu uputiti na rehabilitaciju, preporučaju mi rad od max 4 sata na kompjuteru s pauzama i prilagodbu radnog mjesta - softerski i nabavom stalka za monitor koji bi mi olakšao s obzirom da zbog visoke kratkovidnosti ne vidim dobro i imam problema s leđima jer se stalno naginjem prema ekranu.

Zaboravila sam napomenuti da u trenutku poziva u Centar za prof. reh. sam se nalazila u Njemačkoj zbog sumnje na ponovno odljepljenje što se pokazalo točnim no kako je moja situacija s drugim okom loše završila, neće se operirati ovo oko dok se još ne pogorša (što je, nažalost, za očekivati) i tada je ishod upitan.

Uglavnom, do sada još nisam otišla na tu operaciju i planiran je dakle povratak na posao.

Sada se čeka rješenje Zavoda za vještačenje i onda Mirovinskog.

U međuvremenu sam dobila još jendo uvjrenje kojim mi je utvrđena invalidnost u odnosu na rad.

predala sam poslodavcu oba papira (rješenje i uvjerenje) kako bi me upisali u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. S istim papirima ću ići i upisati u poreznu karticu kako bih imala pravo na veću olakšicu.

Imam li još koje drugo pravo koje mogu ostvariti, a bilo bi mi važno?

Da li na osnovi gore navedenog, mogu tražiti naknadu tipa neke infalidnine u Centru za socijalnu skrb (neovisno o ishodu tj. rješenju mirovinskog)? To je bio prijedlog jedne druge doktorice obiteljske medicine.

Glavni razlog mojeg obraćanja je u tome što su mi u Centru za prof. reh rekli da prvo moja liječnica dobije obavijest da me skidaju s bolovanja i ona po tome mora postupiti.

E sad je pitanje - ako me skine s bolovanja, što se događa? IDem raditi pod istim uvjetima pod kojima sam otišla? Rješenje će doći tek neka dva tjedna iza toga i poslodavac nema nikakve konkretne upute što sa mnom. Kako je meni preporučeno max 4 sata rada na kompjuteru, a moje radno mjesto je gotovo isključivo rad na računalu (viši stručni suradnik u Odsjeku za proračun i financije u jednoj JLS), poslodavac je uvažio moje (za sada usmeno) pitanje da mi se omogući rad s polovicom radnog vremena. Kako je riječ o JLS, to je procedura i nije moguće izvesti prije počekta iduće godine (sistematizacija, plan primja u službu itd.). Rješenje mirovinskog neće stići još neko vrijeme, ali nekako mislimo da ipak hoće u ovoj godini.

Kakve su opcije? Ako me skine s bolovanja, kako da idem raditi? Ništa nije prilagođeno jer poslodavac nema pisane upute što treba? A to je samo prema usmenom saznanju iz Centra za prof reh, još nem znamo kakvo će biti konačno rješenje mirovinskog i nekako se čini glupo napamet investirati u prilagodbu radnog mjesta kada može biti svakakvo rješenje. Još se može dogoditi da i moram na operaciju u međuvremenu i tada je potpuno upitan moj povratak ikada.

Da li mi poslodavac, nakon skidanja s bolovanja, može odmah, idući dan otvoriti godišnji iako u ovoj godini nemam niti 1 radnog dana, sve sam bila na bolovanju iz istog razloga? Goidšnji inače imam 29 dana pa bih se tako možda pokrpala do kraja godine dok oni srede papire.

Pada mi na pamet jeidno još neplaćeni dopust, ali i ovako nemam novaca jer sam sada već u onoj fazi kad bolovanje nije 70% nego iza godine i pol pa je ono minimalno.

MOlim savjet što učiniti u ovoj situaciji i ako imate koji prijedlog, sve je dobrodošlo.

Pretpostavljamda mi nikakvu mirovinu neće dodijeliti i ne znam imam li kakva druga prava drugdje tražiti.

Mlada sam osoba (31, u prosincu 32 godine), zaposlena od 2009. kod istog poslodavca (lokalna samouprava).

Ispričavam se na podužem postu, ali nekako sam nastojala ubaciti sve okolnosti.

U prostornom planu nije definirano ništa za takvu cestu, ona nije niti uređena niti označena, nema crte sredine na njoj jer je uska i vodi do nekoliko kuća.

Po tome bih mogla zaključiti da bi teoretski bilo moguće graditi zid do međe (tako ima većina susjeda sa suprotne strane i zadnja kuća u ulici s naše strane, nitko nije radio ustupak).

Kad bi oni eventualno pristali na prodaju, tko plaća troškove koji bi prethodili - u smislu neke identifikacije veličine otuđenog dijela i sl.?

To bi onda značilo da ukoliko tražimo isplatu za oduzeti dio i oni stvarno isplate i postanu vlasnici tog dijela, tada zapravo ogradu moramo raditi još više unutra da bi se poštovala ta udaljenost od sredine prometnice? Znači da bi zapravo morali prihvatiti da su nam uzeli dio i napraviti tik do tog asfalta i šutiti jer ćemo morati seliti još dalje. Hm, baš jadno. U svakom slučaju provjerit ću točno što stoji u prostornom planu.

Inače, riječ je o i tako uskoj prometnici, a upućena je prema samo nekolicini kuća (nije glavna cesta u tom naselju). Susjedi sa suprotne strane ceste imaju visoke zidove tik do te novoasfaltirane ceste. Susjed ispod nas je na ovaj način također ostao bez još većeg dijela svoje parcele no on je star i do daljnjega ne vjerujem da će itko od njih uopće se baviti tim pitanjem.

Ukoliko je u JLS uzeta zamjena za sluzbenicu koja je na bolovanju dulje vrijeme i moguce da ce biti jos neko vrijeme i to na taj nacin da je ona zamjena do povratka sluzbenice s bolovanja i tada zamjena ostane trudna i otvori bolovanje, sto se dogadja? Da li se uzima zamjena zamjene i sto je s pravima trudnice s obzirom da je bila zamjena do povratka stalno zaposlene sluzbenice?

Pokusat cu za pocetak pisanim putem obratiti se takvim prijedlogom Opcini pa cemo vidjeti kako dalje.

Kad bi teoretski (necemo u stvarnosti) mi htjeli na međi (dakle asfaltiranom dijelu) napraviti ogradu, sto bi se desilo? Dali inace postoji neko ogranicenje tipa od ruba parcele toliko i toliko pa da svejedno ne bismo mogli postaviti zid na tom mjesru (visine cca 120 cm)?

Nisam napisala da smo zapravo pred tih 6-7 godina ponudili ili okup ili kompenzaciju za dio komunalnog doprinosa za tu kuću koju smo gradili. Dakle nismo tražili isplatu nego kompenzaciju ako im je to više odgovaralo.

Poštovani,

Pored kuće u izgradnji nalazio se neasfaltirani put. Prije same gradnje, a od tada je prošlo već 6-7 godina, nudili smo Općini XX otkup dijela našeg zemljišta uz taj put koji će biti potreban kada se on bude asfaltirao, jer je širina tog puta dosta uska - 3 m.

Tada nisu prihvatili i kao nisu bili zanteresirani za tu ponudu.

Međutim, nedavno je put asfaltiran i to u širini od cca 4 m širine, a kako je nama geodet bio na terenu radi naši potreba, označio je granice parcele i utvrđeno je da je asfaltiran dio našeg terena u širini od 1 m (možda malo više) i dužine cca 30m.

Dakle, zanima nas da li je mogće i na koji način tražiti da nam isplate što su nam uzeli dio parcele? Mi smo imali u planu raditi ogradni zid na granici svoje parcele no preduhitrili su nas s asfaltiranjem. Sada ga više ne možemo tamo postaviti.

Također se na našem terenu i to na nekih 2-3 m od granice nalazi telefonski stup. Da li i kome se možemo obratiti za njegovo izmještanje?

Zahvaljujemo svima na odgovoru...

Kako se racuna staz za osobu koja je bila na vjestacenju, prosla procjenu u Centru za prof reh te je preporucen rad od 4 sata? Osoba je do tada (prije bolovanja koje traje vec godinu i pol) radila puno radno vrijeme.

U medjuvremenu je utvrdjeno tjelesno ostecenje od 70%.

Da li to utjece na izracun staza? Moguce je upisati osobu u ocevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.

Nisam znala da je to moguce... Ali mislim da nema straha jer nece vise dolaziti, predat ce nam novac vjetojatno po majci od xy.

Kako je gđa malo starija, mi cemo pomoci oko predaje na uknjizbu i porezne.

Jos nismo bas tocno definirali, ali mislim da ce tako biti.

Hvala!

Ako su dva kupca, a jedan ugovor, tada se predaje samo jedan prijedlog za uknjizbu?

Imaju OIB-e vec nekoliko godina tako da to nije problem.

A da li cl. 95 Zakona o zemljisnim knjigama znaci da Prijedlog za uknjizbu mozemo dati mi tj. prodavatelj?

Nakon svega dogovoreno je sljedece:

Dolaze za nekoliko dana.

Potpisujemo i ovjeravamo ugovor i tabularnu koju cemo im dati kad na ruke isplate ugovoreni iznos, a to ce biti u roku od 30 dana od potpisivanja. Tada cemo dati tabularnu i mogu na uknjizbu.

S obzirom da mozda nece moci osobno ici na poreznu, mozemo li mi predati umjesto njih? Ili moraju slati postom? Isto je pitanje za uknjizbu.

Malo su komplicirani jer nemaju vremena pa smo ajde ponudili pomoc da im olaksamo.

Takodjer pitanje - ako su to dva kupca da li je nuzno da se navodi da svaki kupiju 1/2 ili ukoliko se ne navede se to podrazumijeva odnosno smatra se da je kupljeno u jednakim dijelovima?

Zahvaljujem svima još jednom!

Za 2 tjedna cemo vjerojatno riješiti sve pa ću napisati kako je prošlo. Možda još nekome bude koristilo.

Predugovor smo potpisali, nismo taj dio definirali precizno jer ni jednoj strani nije odgovaralo. Kupci su sigurni i ulijevaju povjerenje (naravno, opreza nikada dosta).

Oni su otvorili račun u banci ovdje pa ćemo morati tamo i mi otvoriti račun i prije svega dogovoriti se s bankarom.

Oni dolaze na jedan dan tako da sve moramo obaviti istog dana - od bilježnika, banke i predaje na uknjižbu.

Možda netko zna za Poreznu, da li je dovoljno ako javni bilježnik proslijedi ugovor ili i tamo moramo predati osobno?

Hvala!