Jump to content

Utjerivaczakona

Korisnik
  • Broj objava

    4048
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    1

Objave koje je Utjerivaczakona objavio

  1. Ako je točno što ste naveli, državno odvjetništvo Vas je krivo uputilo.

     

    Obratite se Županijskom državnom odvjetništvu kao višem državnom odvjetništvu i tražite da se provede kazneni postupak obzirom da ništa nisu isporučili, a novac ste uplatiti.

     

    Prevarna namjera je očita i u tome što tvrtka ni ne postoji (prema Vašim riječima). Možda policija nema saznanja o tome (a time ni državno odvjetništvo).

     

     

    Uglavnom, ako su podaci koje ste naveli točni, ODO nije pravilno postupilo.

    prijetnja

    Kaznena prijava za "lomljenje kičme" (prijetnja teškom tjelesnom ozljedom) ne košta ništa.

     

    Dakle prijaviti ga možete besplatno, na policiji i državnom odvjetništvu je da pokušaju doći do dokaza ako postoji sumnja na djelo prijetnje.

    Vi ste tu da pokušate pomoći policiji.

     

    Prijavu morate podnijeti u roku 3 mjeseca od događaja.

     

    Za rad na crno i nesiplate plaća također možete podnijeti i kaznenu prijavu (pored prijave inspekciji rada):

     

    Članak 114.Kaznenog zakona:

    Tko uskrati ili ograniči građaninu pravo na rad, slobodu rada, slobodni izbor zvanja ili zaposlenja, dostupnost radnog mjesta i dužnosti svakome pod jednakim uvjetima, pravo na

    zaradu, zakonom određeno radno vrijeme i odmor, prava iz zdravstvenog ili mirovinskoinvalidskog osiguranja, prava na posebnu zaštitu određenih skupina radnika, prava iz

    nezaposlenosti, prava u svezi s porodom, materinstvom i njegom djece ili druga prava iz rada što su utvrđena zakonom, sudskom odlukom ili kolektivnim ugovorom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

     

    Dakle imate instrumenata za djelovanje.

  2. U načelu ne vidim zapreke da se zabrani nekom članu biranje u tijela udruge, ako ne ispunjavaju neke uvjete (pozitivne ili negativne) predviđene statutom. Zakonom se predviđa demokratski oblik odlučivanja, ali se on ispunjuje između ostalog i izglasavanjem statuta kojim se određenim članovima na objektivnim kriterijima ne dopušta biranje u neka tijela.

    Oni svoju funkciju pak ispunjavaju upravo izborom tijela ili odlučiuvanjem na skupštini.

     

    Napominjem da pravo na nadzor ima svaki član sukladno odredbama zakona.

     

    Zakon o udrugama kaže:

     

    Članak 11.

    (1) Udruga ima statut.

    (2) Statut je temeljni opći akt udruge koji donosi skupština udruge. Ostali opći akti, ako ih udruga donosi, moraju biti u skladu sa statutom. Umjesto naziva statut, udruga može rabiti i drugi naziv.

    (3) Statut udruge sadrži odredbe o:

    ............

    – članstvu te pravima i obvezama članova,

    – tijelima udruge, njihovom sastavu, izboru, opozivu, ovlas¬tima, načinu odlučiva¬nja i traja-nju mandata,

     

    Nadležnost za obavljanje nadzora

    Članak 26.

    (1) Članovi udruge nadziru rad udruge. Ako član udruge utvrdi nepravilnosti u provedbi statuta, ovlašten je na to upozoriti statutom određeno tijelo udruge, odnosno skupštinu ako statutom nije određeno nadležno tijelo. Ako se upozorenje ne razmotri na sjednici statutom određenog tijela udruge, odnosno skupštine u roku od 30 dana od dostav¬ljenoga pisanog upozore¬nja i nepravil¬nosti ne otklone, član ima pravo podnijeti tužbu županijskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge radi zaštite svojih prava propisanih statutom udruge.

    (2) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.

    (3) Inspekcijski nadzor nad radom udruge, u smislu ovoga Zakona, obavlja ured državne uprave.

    zastara

    Možete otkazati punomoć svom odvjetniku i zaražiti da Vam se dodijeli po službenoj dužnosti.

     

    To Vas ne stavlja u nepovoljniji položaj osim ako ne izaberete još goreg odvjetnika

  3. Da bi ostvarili pravno na žalbu izvan roka, trebali bi tražiti povrat u prijašnje stanje i priložiti žalbu.

     

    Povrat se može dopustiti samo zbog iznimnih okolnosti (bolest je jedna od njih), ali troškovi se moraju u pravilu snositi.

  4. Kolekcionarski pištolji nisu oružje koje civili ne mogu imati, a ne mislim ni da su 4 kolekcionarska pištolja i 32 metka veća količina oružja. Dakle smatram da se uopće ni ne može kazneno goniti osobu za držanje takvih oružja bez dozvole, već samo eventualno prekršajno (pod uvjetom da ta 32 metka nisu vojna, odnosno zabranjena civilima).

     

    Suci, policija i državno odvjetništvo najčešće se ne razumiju puno u te stvari.

  5. Gus je napisao:

    Nisam znala da se to tako tretira. Zar bi ja postavljala pitanje da je to istina.Dobro možda vi mislite da bi,ali to je običan trač.Samo mi je nejasan dio da treba čekati 3 mjeseca za tužbu,ja bi htjela to što prije obaviti.

     

    To ne treba biti istina, nego ta osoba može biti u nekoj vrsti zablude sa opravdanim razlogom. Pr. u nekim novinama je izašla ta ili slična informacija.

    Ne trebate čekati 3 mjeseca, nego u roku 3 mjeseca morate podnijeti tužbu.

     

    Morate u ROKU 3 mjeseca, a ne čekati da proteknu 3 mjeseca

    zastara

    Sve ovisi i opterećenosti suda, brzini i kvaliteti suca te ponekoj objektivnoj okolnosti.

     

    Na mom sudu npr. sutkinji to ne bi ošlo u zastaru, dok primjerice u Zagrebu nisam siguran

  6. U pravilu, kad se radi o "normalnim" kaznenim djelima, pribaviti spise od strane države i nakon razmatranja spisa, ako smatraju da ima dovoljno elemenata za progon, preuzeti sami progon jer ga ne mogu izručiti, osim kad to traži Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.

     

    No ovdje je riječ o Srbiji.

     

    Srbija i RH imaju ugovor kojim je dogovoreno da preuzmu progone jedna od druge za ratne zločine.

     

    Ako bi jedna od država preuzela progon (npr. RH od Srbije), pa odustala od progona, druga država i dalje zadržava pravo da progoni osumnjičenog/okrivljenog/osuđenog. No u RH bi taj državljanin bio slobodan.

  7. Postojanje kaznene prijave samo po sebi nije odlučujući element za bilo što u brakorazvodnoj parnici ili parnici u kojoj će se odlučivati o skrbništvu. Kaznenu prijavu može podnijeti svatko protiv bilo koga za bilo što.

     

    Uvijek su bitnije činjenice - dakle što je stvarno istina.

     

    Sud uvijek prilikom odlučivanja o skrbništvu vodi računa što je najbolje za djecu. Sud ne zanimaju roditelji, već djeca. Vi možete biti pravomoćno osuđeni, a da sud dodijeli djecu Vama bez previše razmišljanja jer stručne osobe daju mišljanje o tom što je najbolje za dijete, a sud u pravilu slijedi to mišljenje. Mislim da u preko 90% slučajeva djecu dobivaju majke jer je njihov odnos s djecom puno povezaniji (govorim o pravilu, a ne iznimkama).

  8. Napisao sam "ako ima razlog vjerovati da je ono što govori istina", a pod time se misli postojanje činjenica koje ukazuju na to da je ono što je napisano ujedno i istina.

     

    Npr. ako netko u svojoj knjizi objavi imena osoba koja su sudjelovala u nekom nedjelu, pa onda osoba napiše da su XY osobe sudjelovale u zločinu prema toj i toj knjizi, nema klevete

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija