Jump to content

nmt

Korisnik
  • Broj objava

    106
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je nmt objavio

  1. Mjernici koji su za vrijeme onog vala uređivanja zemljišnih knjiga izašli kod mene doma na teren i mjerili zemljište te na njemu moje objekte, napravili su krive izmjere jer sad prilikom legalizacije garaže i šupe imam problem što u katastru ne odgovaraju mjere koji su ti općinski mjernici napravili s mjerama koje su najnovije uzete i kvadratura ne odgovara stvarnoj, iako ništa nije nadograđivano od 60-ih godina. Kako sad natjerati općinu da ispravi svoju grešku o svom trošku a ne da ja moram plaćati geodete i tko zna koga za ispravak tuđih grešaka? Hvala na bilo kakvoj informaciji, odvjetnik mi nije rekao ništa korisno osim to da treba izvesti geodeta na teren koji će to ponovo ucrtati, a ja dobro znam tko će to onda platiti - ja.
  2. hvala na odgovoru, ali da li baš moraju ići oboje da bi se to obavilo ili ne? zato jer treba još neke stvari obavljati po zagrebu pa da ne vuče tatu gdje ne treba. znači može li tata preko telefona odgovoriti na ta pitanja ako ne može već brat dati odgovor? hvala još jednom. pozdrav.
  3. brata je netko pogodio autom u zadnji kraj, treba sutra ići na osiguranje na prijavu štete s njim (taj drugi je krivac), pa me zanima treba li ići i tata s bratom pošto je tata vlasnik vozila, ili može samo brat?
  4. Ako druga strana potpiše europsko izvješće, prizna krivnju, sve se poslika i pristane ići u osiguranje na procjenu štete je li potrebno zvati policiju i da se zove policija bi li naplatila očevid i tko bi ga platio? ŠTo prije molim odgovor, saobraćajka je u tijeku!
  5. Riječ je o maloj čestici s nekoliko zidanih kuća (naslonjenih jedne na druge) -površina 400 kvadrata -ima više suvlasnika -moj tata ima 6/12 udio je li moguće napraviti razvrgnuće suvlasništva i kako? Tko to radi, neka preporuka ljudi koji se bave baš time? Mi smo u Sisku, ali dolaze u obzir i svi iz okolnog područja. Može i Zagreb. Znači zanima me kako ide ta procedura razvrgnuća, koliko košta, tko ju radi i koliko traje? Barem neke okvirne cijene i trajanje. A radi se o tome da drugi suvlasnici NE ŽELE legalizirati objekte na toj čestici, a moj tata to hoće pošto poto obaviti jer mu u suprotnom prijeti kazna i ne može prodati kuću. Dakle dio kuće je legaliziran, dio nije, 'naš' dio je građen prije 1968., za dokaz imam aviokartu iz 62. gdje se vidio dio objekta, a jedan dio se ne vidi jer je bio u izgradnji. Za taj dio mi treba arhitektonski projekt i procjena starosti a nju ne mogu dobiti jer drugi suvlasnici NE DOZVOLJAVAJU pristup arhitektu u svoj dio objekta koji je nadograđen na naš dio.
  6. Riječ je o maloj čestici s nekoliko zidanih kuća (naslonjenih jedne na druge) -površina 400 kvadrata -ima više suvlasnika -moj tata ima 6/12 udio je li moguće napraviti razvrgnuće suvlasništva i kako? Tko to radi, neka preporuka ljudi koji se bave baš time? Mi smo u Sisku, ali dolaze u obzir i svi iz okolnog područja. Može i Zagreb. Znači zanima me kako ide ta procedura razvrgnuća, koliko košta, tko ju radi i koliko traje? Barem neke okvirne cijene i trajanje. A radi se o tome da drugi suvlasnici NE ŽELE legalizirati objekte na toj čestici, a moj tata to hoće pošto poto obaviti jer mu u suprotnom prijeti kazna i ne može prodati kuću. Dakle dio kuće je legaliziran, dio nije, 'naš' dio je građen prije 1968., za dokaz imam aviokartu iz 62. gdje se vidio dio objekta, a jedan dio se ne vidi jer je bio u izgradnji. Za taj dio mi treba arhitektonski projekt i procjena starosti a nju ne mogu dobiti jer drugi suvlasnici NE DOZVOLJAVAJU pristup arhitektu u svoj dio objekta koji je nadograđen na naš dio.
  7. na čestici sa 5 suvlasnika treba izvršiti djelomično etažiranje, tj prvo legalizirati u potpunosti te upitne objekte, nakon toga riješiti i pravno njihovo vlasništvo tj upisati im vlasnika. 1) je li to moguće izvesti bez suglasnosti ostalih suvlasnika tj bez njihovih potpisa? je li moguće to izvesti bez velikih, i po mogućnosti sudskih troškova? legaliziranje bi sada trebalo biti riješeno jer smo nabavili aviosnimak iz 1962. gdje se navedeni objekti vide. prilikom redovnog sređivanja zemljišnih knjiga mjernici koje je poslao grad tj općina, nisu obavili svoj posao i nisu ucrtali pomoćne objekte, našu garažu i šupu, a poslije kad je bila rasprava, nitko se na taj njihov naprasni odlazak prije obavljenog posla nije žalio i svi su potpisali da se slažu s krivo evidentiranim i ucrtanim stanjem. 2 )kako bi sada išla procedura legalizacije s obzirom da ni garaža ni šupa nisu ucrtane, te koliki su troškovi otprilike? šupa ima zidane temelje i zidove, natkrivena je. garaža ima betonske temelje ali je montažna, tj limena oplata na čeličnim cijevima sa pločastim krovom. je li to uopće pametno uvoditi u zemljišne knjige i trošiti na mjernike i legalizaciju ili se ne isplati?
  8. hp expressom poslana uokvirena slika, označena vrijednost, označen lomljiv, izdvojen i glomazan paket. slika pravilno omotana, umetnuta u ploče i komade stiropora, oblijepljenja, osigurana od micanja unutar kutije. iz kutije izašle krhotine stakla i ogrebotine i poderotine slike. prigovor s moje strane (pošiljatelja) podnešen idući radni dan (u petak je primatelj zaprimio paket, poslao mi fotografije uništenog paketa), a ja sam prigovor odnio u poštu u ponedjeljak ujutro. priložio sam slike na kojima se jasno vidi da je paket označen kao lomljiv, te propisno osiguran, kao i fotografiju slike prije umatanja, dakle u originalnom nepotrganom stanju. dobio sam odgovor na svoj prigovor i zahtjev za povratom poštarine: ukratko, "ne možete nam ništa jer niste podnijeli prigovor odmah po uručenju poštanske pošiljke". po poštanskom zakonu: XI. ZAŠTITA KORISNIKA POŠTANSKIH USLUGA I PRIGOVORI Prigovori korisnika poštanskih usluga Članak 44. (1) Ako korisnik poštanskih usluga smatra da poštanska pošiljka nije uručena primatelju, ili da mu je uručena sa zakašnjenjem, ili da ugovorena usluga nije obavljena, ili nije obavljena u cijelosti, može davatelju poštanske usluge podnijeti pisani prigovor u roku od tri mjeseca od dana predaje poštanske pošiljke u unutarnjem prometu, odnosno u roku od šest mjeseci u međunarodnom prometu. (2) Prigovor zbog oštećenja ili umanjenja sadržaja poštanske pošiljke primatelj ili druga ovlaštena osoba mora podnijeti odmah pri uručenju poštanske pošiljke. (3) Ne prihvaća se prigovor iz stavka 2. ovoga članka koji je podnesen nakon uručenja pošiljke, osim u slučaju ako primatelj priloži dokaz da oštećenje ili umanjenje sadržaja poštanske pošiljke nije nastalo nakon uručenja. (4) Davatelj poštanskih usluga obvezan je dostaviti pisani odgovor korisniku o utemeljenosti podnesenog prigovora u roku od najviše 30 dana od dana podnošenja prigovora u unutarnjem prometu, odnosno u roku od najviše 60 dana od dana podnošenja prigovora u međunarodnom prometu. (5) Davatelj poštanskih usluga mora, kao sastavni dio svojih općih uvjeta, objaviti postupak podnošenja i rješavanja prigovora korisnika poštanskih usluga na obavljanje poštanskih usluga. Postupak podnošenja i rješavanja prigovora mora biti u skladu s odredbama ovoga Zakona te dostupan javno i uz pristupačnu cijenu svim korisnicima poštanskih usluga. (osjećam se kao ovlaštena osoba jer mi je primatelj platio paket, pa mailom odgovorio što je dobio, a onda sam mu vratio iznos poštarine preko banke), te mi rekao da mogu u njegovo ime tražiti povrat iznosa jer on se ne želi boriti s vjetrenjačama.) po stavku 1 imam pravo na prigovor u roku 3 mjeseca, ako smatram da ugovorena usluga nije obavljena, jer nije bilo ugovoreno uručiti primatelju uništen paket, nego čitav. kako se tumači ovaj prvi stavak, ako moja logika u rečenici iznad nije prihvaćena ili ispravna? koje je ispravno tumačenje pojma "ugovorena obaveza nije obavljena"? što u stavku 3 znači da primatelj mora priložiti dokaz da šteta nije nastala nakon uručenja? kakav je to dokaz? treba imati svjedoka koji će potvrditi da primatelj prilikom otvaranja paketa isti nije sam uništio nego ga je otvorio i našao uništenog? pa onda svjedokovu izjavu priložiti u prigovoru? jer ja sam kao što rekoh, prigovoru priložio i fotografije slike prije slanja, dakle neoštećene, kao i fotografije odmah nakon otvaranja, dakle gdje se vidi kutija s adresama pošiljatelja i primatelja, oznaka lomljivosti, stiropor i pakiranje, te krhotine stakla i oštećenja. kako da gamad naučim pameti a da ne plaćam odvjetnike i ne idem na sud?
  9. nmt

    etažiranje

    na zemljištu više objekata, dio u vlasništvo mog tate, dio u drugoj obitelji. nacrt sa katastra ne odgovara u potpunosti stvarnosti iscrtkana linija je stvarna granica prostorija unutar jednog nadograđivanog objekta, puna linija je trenutno ucrtana granica na katastru i u ZK odjelu, a lijevi dio je građen prije 1968. desni nije i ima građevinsku dozvolu koja nije uvedena u zemljišne knjige (na uvjerenjeu označeno tankom linijom). mi želimo legalizirati sve objekte, ali ako je moguće bez promjene nacrta jer to povlači 3000kn troškova mjernika. znači da ostane ovako kako je na nacrtu s krivom granicom objekata, ali da su svi objekti legalizirani i imamo dozvolu za prodati kuću. pitanja su: 1) je li za etažiranje bitan nacrt koji je važeći na katastru, ili se radi potpuno novi nacrt tj elaborat u kojem se pregledno vidi gdje je stvarna granica posjeda (ova iscrtkana linija)? 2) koliko otprilike etažiranje košta? 3) ako pak moram raditi i mjerenje tj pomicati stvarnu granicu objekata, može li ista osoba napraviti sve 3 radnje: a) mjerenje i nacrt stvarnog stanja b) procjenu starosti, da je dio objekata bez građevinske dozvole građen prije 1968. i c) etažiranje ? Moje nadanje ide u ovom smjeru: 1) nacrt sa katastra je pro forma koja mi treba samo kao privitak na uvjerenju da se kuća može prodati tj da su svi postojeći objekti legalizirani, a nije bitan za etažiranje 2) platim stručnjaku procjenu starosti na nelegalnom dijelu objekta (manji, lijevi dio), oko 300kn 3) na gruntovnici predam uvjerenje o starosti kojom se legalizira lijevi dio, te građevinsku dozvolu kojom se legalizira desni dio po trenutnom (krivom) nacrtu 4) dam etažirati kuću sa novim, stvarnim nactom gdje se vidi točna granica unutar objekata (iscrtkana linija) fantaziram li? hvala unaprijed, ako treba dodatno pojasniti, tu sam.
  10. mogu li parcelaciju napraviti bez suglasnosti drugog suvlasnika, ako su na tom dijelu zemljišta samo moji samostojeći objekti (jedna montažna šupa drvenjara drugog suvlasnika je isto među njima)? muči me to što ti drugi suvlasnici ne žele pristati na drugačiji model cijepanja zemljišta koji smo im prvo ponudili, nego nas ucjenjuju da spustimo cijenu daleko ispod realne jer smo im prvo htjeli prodati svoj udio u suvlasništvu. zanima me kako najlakše i najbrže izaći iz tog zapetljanog odnosa uz realnu postignutu cijenu vrijednosti zemljišta. dakle, mogu li bez njihovog pristanak pokrenuti postupak parcelacije zemljišta? što mogu očekivati?
  11. polica osiguranja glasi na njegovo ime, ako se slupam naplatit će se s nje i njemu skidati bonuse. kako vozim na svoju odgovornost?
  12. kupio auto na ovrsi, rečeno nam je da ćemo i ja (kupac preko ovrhe) i ovršenik (prodavač vozila na ovrsi) dobiti rješenje od porezne uprave kroz tjedan dana. ja sam ga dobio za par dana, a druga strana tvrdi da nije ništa dobila iako je prošlo 10ak dana. dobio sam potpisano dopuštenje da se ovlašćujem prijaviti auto. inače, ovrha je bila zbog duga državi, mislim da se radilo o doprinosima, a možda i poreznom dugu. ono što me zanima je što to mora ovršenik dobiti od porezne uprave da bi mogao auto odjaviti (a ja ga potom prijaviti na sebe) i zašto toliko traje ako je rečeno da će biti za par dana poslano (tako sam i dobio svoje rješenje)? je li moguće da ovršenik dobiva nešto tim odugovlačenjem, jer ne mogu shvatiti kako bi mu to išlo u korist ako ja vozim njegov auto na njegovu odgovornost... uplatnica s punim iznosom ovršene cijene je odmah prilikom kupnje uplaćena u državni proračun i imam kopije tih računa, kao što imam i rješenje od tog dana o rješenju ovršnog postupka prodaje auta, kao i to krajnje rješenje da auto mogu prepisati na sebe. ali mi nije jasno zašto toliko traje nešto što je trebalo biti gotovo i koje su moguće zavrzlame, tj zašto bi bivši vlasnik odugovlačio, ima li razloga za to? na dan kupnje rečeno mi je da moram čekati da i ovršenik dobije svoje rješenje od porezne uprave i da s tim rješenjem i tablicama i knjižicama vozila ode na MUP i odjavi auto tj da mu se obriše zabrana otuđenja. tek tad ja idem na poreznu upravu da mi razrežu porez i nakon toga na mup prijaviti auto. zapelo je na ovom dijelu gdje oni trebaju dobiti nekakvo rješenje da skinu zabranu otuđenja. nije mi jasno zašto.
  13. potvrda nabavljena na katastru za 110kn, kako to da su nam je dali bez elaborata ili ikakvog drugog dokumenta? možda zato što smo imali rješavanje čestičnih pitanja na sudu pa je tada nešto utvrđivano...ili nemam pojma. ali hvala na odgovoru svejedno.
  14. 1. nisam prijavljen na toj adresi, to je nasljedstvo od bake koja je umrla i imamo udio u vlasništvu a druga obitelj ima drugu polovicu vlasništva. možemo li bez njihovog pristanka legalno uzimati podstanare u "svoj" dio nekretnine? iako na papiru nisu riješeni međusobni odnosi i vlasništvo nad određenim objektima i sobama, mi međusobno znamo i poštujemo koje je čije. 2. zašto veliš da ako podstanar traži prijavu boravišta da ga uputim da dalje traži? u čemu je problem ako ga trebam prijaviti kod sebe na stanu? 3. koje su moguće zavrzlame s drugim vlasnicima ako mi odlučimo bez njihovog prisustva uzimati podstanare, tj bez da smo se ranije s njima o tome dogovorili?
  15. ovako, situacija je malo komplicirana, htio bih nekako iskoristiti vlasnički udio u staroj obiteljskoj kućici, povezanoj u 2 objekta i u kompleksnoj mreži isprepletenih objekata dvaju vlasnika. zanima me mogu li ja bez dogovora sa drugim suvlasnikom uzeti podstanara i legalno mu uz ugovor naplaćivati stanarinu (u "svom" dijelu u kojem smo mi oduvijek razdvojeno živjeli, tj oduvijek su oni imali svoj dio, mi svoj ali nikad na papiru nije riješeno koje je čije). imamo nekakvu šupicu, garažicu, jedan manji stambeni objekt i dio drugog većeg stambenog objekta sa jednom sobom, wc-om i dnevnom sobom/kuhinjom. a drugi suvlasnik na istom zemljištu ima štalicu, nadstrešnicu, drugi dio kuće i još jedan manji dio nadograđen na moju kuću. ovo tumačim tek toliko da se vidi kompleksnost situacije. na vlasničkom listu se vidi samo to da je jedan vlasnik sa 6/12 udjela, a druga dva vlasnika svaki sa 3/12 (oni su iz iste obitelji, rodbina). dakle, ponavljam pitanje, koje su mi šanse da taj prostor nekako stavim u svrhu, pošto nitko tamo ne misli trajno živjeti, a ne mogu ga radi kompleksnosti vlasničkih odnosa prodati. pokušali smo ga prodati njima, ali znajući našu poziciju nude previše nisku tj nikakvu cijenu. podpitanje: ako se ne može uzeti podstanara, legalno, kako da ja ovaj slučaj okončam s nekakvom koristi, tj mogu li sudski pokrenuti nekakvu parnicu kojom bi se prisililo drugu stranu da se vlasnički odnosi raščiste, tj zemljište i objekti razdijele u odnosu koji stoji u vlasničkom listu? mi smo njima pokušali i prodati naš udio, ali kao što sam rekao ucjenjuju nas preniskom cijenom, a pokušali smo i dogovorom razdijeliti zemljište da oni imaju svoj dio na njemu, mi svoj, ali ne žele ni to.
  16. zanima me može li se prodati udio vlasništva u zemljištu s objektima (stara kuća) koji nisu legalizirani, tj nemaju građevinske dozvole, ako se prodaje drugom suvlasniku? znači suvlasnik A ima 50%, i suvlasnik B ima 50%, može li suvlasnik A prodati svojih 50% suvlasniku B, ako posjeduje jedino vlasnički list s tim udjelima i popisanim objektima, ali oni nisu legalizirani? kuća je građena prije '68, ali potvrde za to nemamo. kako je nabaviti i za koliko otprilike, prosječna cijena?
  17. hvala lijepa na odgovoru! a još samo jedna kratka stvar, nije li rok 2 godine? Ili ako je godinu dana, kada se to mijenjalo? Hvala još jednom, pozdrav.
  18. ako je kazna plaćena na licu mjesta (500kn) ulazi li se u policijsku evidenciju ili je prilikom sljedećeg zaustavljanja moguće reći da nisam kažnjavan?
  19. djedu umrla sestra koja nije imala ni muža ni djece, nije bilo oporuke. imala je dosta dionica firme u kojoj je radila ali djed kad je nosio smrtni list u firmu rekla mu je njihova pravnica ili neka službenica, da jako teško on može dobiti te dionice. jel to istina? kakav je postupak nasljeđivanja dionica sa sestre na brata u slučaju smrti bez oporuke? što treba napraviti da ih se dobije?
  20. hvala puno na odgovoru, može još samo neki savjet na koji zakon da se pozovem i kako bi možda bilo u kratkim crtama najbolje sročiti žalbu. u poreznoj kartici je uredno upisano kada je uzdržavani član odjavljen i tu je sve crno na bijelom, a obračune plaće ćemo pronaći ili dobaviti. hvala još jednom na savjetu i ako može možda link na taj zakon koji govori o navedenom problemu. pozdrav.
  21. čemu onda funkcija 'uzdržavani član'? i nije točno, uzdržavani član je skinut čim se zaposlio, dakle u 7. mjesecu a na poreznoj nam tvrde da računala ne prepoznaju polugodišnji obračun ili sedmomjesečni, nego samo godišni, a s obzirom da je zaradio više od 10800kn, moramo vratiti CIJELU poreznu olakšicu, a ne samo onaj dio do 7. mjeseca. znači treba žalba, a gdje ju pisati i kako sročiti (na što se pozvati, koji članak zakona ili slično) s obzirom da je skinut sa porezne u 7. mjesecu?
  22. što napraviti kad imaš otimačinu na grbači? uzdržavani član na poreznoj kartici je dobio posao u 7. mjesecu tekuće godine i od tog trenutka do kraja godine ostvario je više od graničnih 10800kn dohotka i time onaj tko ga je uzdržavao gubi tu poreznu olakšicu ZA CIJELU godinu iako je 7 mjeseci te godine imao na nju potpuno pravo i tu poreznu olakšicu onda mora vratiti. njihovo objašnjenje je da je to tako jer se računa obračun za cijelu godinu, ali po meni je to ista ona caka kao s telefonskim impulsima, razgovaraš 2 sekunde, naplate ti cijelu minutu jer je jedinica naplate 1 minuta. kako se žaliti, kome priprijetiti da se ne mora platiti 1000kn, ili da se plati 400 i nešto kuna što bi bilo pošteno s obzirom da od 7.-12. mjeseca nije bilo olakšice po zakonu? da im damo 600 kuna za badava, ma daj me nemoj..
  23. zahvaljujem na korisnim odgovorima! situacije je bila ovakva. djed, njegova sestra, njihova majka i otac su živjeli u staroj kući (na istom posjedu) dok se nova kuća na tom istom posjedu nije izgradila. nekako u isto vrijeme, djed je gradio i drugu kuću na drugoj lokaciji i tada se preselio u tu drugu kuću (ali je tijekom gradnje kuće koju sad treba naslijediti, bio skupa s njima trima). pitao sam ga, ali veli da misli da nema nikakvu potvrdu o prebivalištu da su oni svi skupa u to vrijeme gradnje ove upitne kuće živjeli zajedno. postoji li još koji način na koji se može dokazati da jesu?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija