prof

home > prava iz mirovinskog osiguranja > prava prema posebnim propisima > djelatne vojne osobe, policijski službenici, službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu i ovlaštene službene osobe pravosuđa

Djelatne vojne osobe, policijski službenici, službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu i ovlaštene službene osobe pravosuđa

DJELATNE VOJNE I OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE

Uvjeti

Prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (u nastavku teksta : Zakon o pravima DVO, PS i OSO) ostvaruju:

a) djelatne vojne osobe

b) policijski službenici

c) službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu i

d) ovlaštene službene osobe na poslovima izvršenja kazne zatvora, mjere pritvora, odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod i osiguranja pravosudnih tijela (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe pravosuđa)

Navedeni osiguranici mogu ostvariti

- starosnu mirovinu, na temelju rješenja nadležnog ministra , odnosno čelnika tijela sigurnosno-obavještajnog sustava o prestanku službe zbog potrebe službe, i to a) djelatne vojne osobe , b) policijski službenici , c) ovlaštene službene osobe pravosuđa i d) službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu , s navršenih 30 godina mirovinskog staža i od toga mora biti najmanje 15 godina staža osiguranja ( ne 15 godina stvarno provedenih na poslovima na kojima se staž beneficira, već zbroj razdoblja u kojem je osiguranik radio na beneficiranom radnom mjestu u efektivnom trajanju i benefikacije za to razdoblje trebaju iznositi 15 godina) i to na poslovima djelatne vojne osobe , policijskog službenika , ovlaštene službene osobe pravosuđa ili službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu, bez obzira na to koliko osiguranik ima godina života.

U 15 godina uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju.

Svi staževi osigura¬nja s povećanim traja¬njem ostvareni prema ranijim propisima za koje je bila uređena djelatna vojna služba i služba u svojstvu ovlaštene službene osobe, kao i poseban staž ostvaren na teme¬lju sudjelova¬nja u Domovinskom ratu, među¬sobno se zbrajaju pri utvrđiva¬nju uvjeta od 15 godina .

- invalidsku mirovinu zbog opće ili profesionalne nesposobnosti za rad pod uvjetom da zdravstvena komisija nadležnog ministarstva , odnosno tijela sigurnosno- obavještajnog sustava, a zatim tijela vještačenja Zavoda kod osiguranika utvrde invalidnost i da je osiguraniku jedna trećina radnog vijeka pokrivena mirovinskim stažem. Ovo u slučaju kada je invalidnost uzrokovana ozljedom izvan rada ili bolešću. Ako je invalidnost utvrđena kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, tada se pravo na invalidsku mirovinu stječe bez obzira na navršeni mirovinski staž.

- invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad («6a» - Zakona o pravima DVO, PS i OSO), na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno čelnika tijela sigurnosno-obavještajnog sustava o prestanku službe , a za kojeg se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjega profesionalnog razvoja, pa služba prestaje s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću i pod uvjetom da ima navršenih najmanje 20 godina staža osiguranja.

U staž osiguranja za ispunjenje uvjeta staža od 20 godina ne uračunava se staž s povećanim trajanjem već samo u stvarnom trajanju.

Ova mirovina određuje se kao da osiguranik ima navršenih 40 godina mirovinskog staža.

Pravo na ovu mirovinu može ostvariti samo: a) djelatna vojna osoba , b) policijski službenik i c) službena osoba s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu.

- Samo djelatne vojne osobe mogu ostvariti starosnu mirovinu kada im odlukom Vrhovnog zapovjednika prestaje radni odnos s pravom na starosnu mirovinu zbog osobitih zasluga za unapređenje Oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan razlog.

Ovu mirovinu stječe osiguranik bez obzira na mirovinski staž koji je navršio i bez obzira na godine života. Mirovina se određuje na temelju mirovinskog staža od najmanje 40 godina.

Navedeni osiguranici imaju pravo i na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu i prema uvjetima propisanim odredbama ZOMO-a.

Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života (muškarac), odnosno kada navrši 60 godina života (žena) i 15 godina mirovinskog staža , a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (muškarac), odnosno kada navrši 55 godina života i 30 godina mirovinskog staža (žena).

Visina mirovine određuje se prema Zakonu o pravima DVO , PS i OSO, tj. na povoljniji način, ako su najmanje 10 godina proveli u svojstvu djelatne vojne osobe , policijskog službenika , ovlaštene službene osobe pravosuđa i službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu .

Ako osoba koja ostvaruje pravo na mirovinu u trenutku stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba , policijski službenik , ovlaštena službena osoba pravosuđa ili službena osoba s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu , potrebno je da je na navedenim poslovima stvarno provela najmanje 20 godina.

U vrijeme od 10 godina, odnosno 20 godina uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u statusu hrvatskog branitelja i to u jednostrukom trajanju.

Od dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju osiguranici –žene koje imaju svojstvo djelatne vojne osobe , policijskog službenika , ovlaštene službene osobe pravosuđa i službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ,a prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža , dakle prema istim uvjetima kao i muškarci .

Izračun mirovine

Za razliku od odredaba ZOMO, vrijednosni bodovi za izračun mirovine djelatne vojne osobe, policijskog službenika i ovlaštene službene osobe

- u 1999. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998. godini,

- u 2000. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998. i 1999. godini,

- u 2001. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998.,1999. i 2000. godini,

- u 2002. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000. i 2001. godini,

- u 2003. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002. godini,

- u 2004. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000. 2001., 2002. i 2003 god.,

- u 2005. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu,

- u 2006. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005. godinu,

- u 2007. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. godine,

- od 1. siječnja 2008. i nadalje – u bilo kojih, za osiguranika najpovoljnijih, uzastopnih 10 kalendarskih godina od 1. siječnja 1998.

Vrijednosni bod izračunava se tako da se plaća utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu.

Najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova podijeli s razdobljem za koje su obračunati.

Osobni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima i polaznim faktorom.

Utvrđeni bodovi povećavse za 45%.

Mirovina se izračunava tako da se dobiveni osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava.

Ovako određena svota mirovine smanjuje se ovisno o visini i to:

1) za 8% razlika od 2.500,01 do 3.000,00 kuna,

2) za 12% razlika od 3.000,01 do 4.000,00 kuna,

3) za 16% razlika od 4.000,01 do 5.000,00 kuna,

4) za 20% svota od 5.000,01 kuna i nadalje.

Svota mirovine smanjena prema stavku 1. ovoga članka, ne može iznositi manje od svote mirovine određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju.

citat sa internetskih stranica hzmo

/- nakon toga za one kojima takav izračun prelazi najvišu mirovinu za njihov mirovinski staž, smanjuje se na iznos najviše mirovine./

- njima kao i svima ostalima koji su u trenutku donošenja zakona o smanjenju mirovina određenih prema posebnim propisima primali mirovinu iznad 3.500 kn.,ista se smanjuje u bruto iznosu od 10%.

lijep pozdrav

sam sebe citiram i ispravljam

3. Posebno pitanje je staž osiguranja s povećanim trajanjem (beneficirani staž).

Određene skupine osiguranika ostvaruju prava iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema Zakona o stažu s povećanim trajanjem , Zakonu o DVO i PS članak 4.

Tim istim zakonima je regulirano koje osiguranike zaposlene na kojim radnim mjestima pripada staž s povećanim trajanjem, koliko isti iznosi i koliko smanjuje dobnu granicu za odlazak u starosnu mirovinu.

Simuliram situaciju samo za period rata od 01.07.1990.god. do 30.06.1996.god. ne računajući staž s povećanim trajanjem ni prije ni nakon toga, a kako je provode stručne službe HZ MO.

datoteka: priprema za legalis

Odgovorne osobe u HZ MO, nezakonito poništavaju prava koja su pripadnici gardijskih brigada, specijalne policije i ostali osiguranici zaposleni u MORH i MUP ostvarili potpisom na Ugovor o službi u ZNG. Tim postupkom krše članak 14. stavak 2. Zakona o DVO i PS.

Vjerojatno smatraju (odgovorne osobe u HZ MO) da im je (pripadnicima gardijskih brigada, specijalne policije i ostalim osiguranicima zaposlenim u MORH-u i MUP-u) uz redovne radne zadaće , odlazak i višemjesečni boravak na bojišnici bila relaksacija i opuštanje.

Zato im je potrebno raditi do 65 godine života, da bi ostvarili starosnu mirovinu po ZOMO ako im je ili će biti povoljnija od mirovine po Zakonu o umirovljenju DVO i PS.

i to vam je privilegirana mirovina umirovljeni policajci i vojnici

lijep pozdrav

i to vam je privilegirana mirovina umirovljeni policajci i vojnici

- svoje spoznaje i promišljanja temeljim na:

1. usporedbi posebnih zakona (zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i policijskih službenika,posebno istićem članak 9a,stavak 2 i zakona o smanjenju mirovina određenih prema posebnim propisima) sa općim zakonodavstvom -(zakon o mirovinskom osiguranju - zomo, zakon o stažu s povećanim trajanjem,zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema zomo n.n.79/07 i zakonu o dopuni zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema zomo n.n.114/11 / u naravi zakon o smanjivanju mirovina ostvarenih po zomo od 2000.g. a koje su sa dodatkom iznad 3.200 kn./

2.komentarima na internetskim stranicama hzmo

3.komentarima na internetskim stranicama od strane gosp. stjepana androića, dipl.pravnik

usporedba neto iznosa starosnih mirovina za samce (porezna olakšica 3.200 kn.) ostvarenih sa 40 god. mirovinskog staža, sa različitim vrijednosnim bodovima po:

zomo od 2007.g do 31.12.2011.g

vrijednosni bodovi -------------------neto mirovina

2,9922 ---------------------------- 8.183 kn

3,8 -----------------------------7.722 kn

zomo nakon 01.01.2012.g (za umirovljene 2010.g)

2,9922 - 3,8 ------------------------7.722 kn

sa mirovinama po zakonu o umirovljenju dvo i ps

3,0250 - 3,8 --------------------------7.017 kn

lijep pozdrav umirovljenima po zomo sa mirovinama iznad 3.500 kn

i to vam je privilegirana mirovina, umirovljeni policajci i vojnici

- starosna mirovina čl.6

propustima predlagatelja zakona, morh-a,glavnog stožera i mup umirovljeni dvo i ps (bivši pripadnici gardijskih brigada, specijalne policije,piloti,generali,admirali i dr.) sa mirovinama iznad 3.500 kn, znatno su oštećeni u odnosu na umirovljenike umirovljene po općem propisu (zomo).

od 01.08.2010.g.umirovljeni po posebnom propisu nakon 2000 g.primaju manje mirovine od umirovljenika umirovljenih po općem propisu, bez obzira što su tijekom istog radnog staža (na pr. 40 god.)imali ista primanja (vrijednosne bodove) i iste uplate u mirovinski fond.

- isto je i za mirovine po čl.6a i čl.11

- istohome > prava iz mirovinskog osiguranja > prava prema posebnim propisima

Prava prema posebnim propisima

Pojedine skupine osiguranika pravo na mirovinu, osim prema odredbama ZOMO, ostvaruju pod povoljnijim uvjetima. Ti povoljniji uvjeti propisani su posebnim propisima .

Prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, te se mirovine od 1. srpnja 2010. smanjuju za 10%. Smanjenju mirovina ne podliježu:

– mirovine u mjesečnoj svoti do 3.500,00 kuna

– mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100%

– mirovine prema Zakonu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i pravima po osnovi nezaposlenosti zaposlenika u Istarskim ugljenokopima »Tupljak« d.d. Labin

- mirovine prema Zakonu o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu.

Smanjenje mirovina i mirovinskih primanja za 10% primjenjuje se na svotu mirovine koja pripada korisniku mirovine prema zakonu, prije nego što se odbije dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje, porez, prirez i druge obustave.

Povoljniji uvjeti posebnim propisima propisani su za:

Djelatne vojne osobe, policijski službenici, službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu i ovlaštene službene osobe pravosuđa

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata

Zastupnike u Hrvatskom saboru

Bivše političke zatvorenike

Ostalo

štovani kolega mrljavac

vaš citat

Uostalom, niste sami koji tako mislite, ima ovdje korisnika koji su nezadovoljni (ne samo pravima koje su ostvarili već i na ovom portalu izmišljaju neka nova tumačenja zakona i traže objašnjenja nekih zakona koji uopće ne postoje ili da im se "rastumači" i komentira iliti objasni zakon na onaj način koji bi njima odgovarao).

mislim da sam prozvan ?

za koji od navedena tri prethodna primjera ne postoji zakon.

tumačenje,komentari ili objašnjenja navedenih primjera su tumačenje,komentari ili objašnjenja središnje službe hzmo.

lijep pozdrav

3. Posebno pitanje je staž osiguranja s povećanim trajanjem (beneficirani staž).

Određene skupine osiguranika ostvaruju prava iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema Zakona o stažu s povećanim trajanjem , Zakonu o DVO i PS članak 4.

Tim istim zakonima je regulirano koje osiguranike zaposlene na kojim radnim mjestima pripada staž s povećanim trajanjem, koliko isti iznosi i koliko smanjuje dobnu granicu za odlazak u starosnu mirovinu.

u datoteci simuliram situaciju samo za period rata od 01.07.1990.god. do 30.06.1996.god. ne računajući staž

s povećanim trajanjem ni prije ni nakon toga, a kako je provode stručne službe HZ MO.

Odgovorne osobe u HZ MO, nezakonito poništavaju prava koja su pripadnici gardijskih brigada, specijalne policije i ostali osiguranici zaposleni u MORH i MUP ostvarili potpisom na Ugovor o službi u ZNG. Tim postupkom krše članak 14. stavak 2. Zakona o DVO i PS.

Vjerojatno smatraju da im je uz redovne radne zadaće, odlazak na bojišnicu bila relaksacija i opuštanje, pa im je zato i potrebno raditi do 65 godine života.

i to vam je privilegirana mirovina umirovljeni policajci i vojnici

štovani mrljavac

kad govorim o činjenicama,još jedan primjer.djelatne vojne osobe i policijski službenici nemaju pravo na najnižu mirovinu po općim propisima (zomo)ali ni na najvišu mirovinu, već je umanjena za 10%. sve je posljedica stalnog smanjivanja mirovine, umirovljenih po zakonu o umirovljenju dvo i ps a povećanje mirovine po općem propisu zomo od 2007 g.do propusta je došlo jer nije rađena kvalitetna simulacija mirovina po ovom posebnom zakonu u odnosu na mirovine po općem zakonu (zomo)prilikom predlaganja izmjena i dopuna istih.propust je kod predlagatelja zakona ali i nedovoljna skrb stručnih službi o bivšim djelatnicim mup i morh.trenutno po podacima hzmo radi se od oko 25.000 umirovljenih branitelja.

drago mi je vidjeti 325 posjeta ovoj temi u nepuna 2 dana, ali bih parafrazirao štovanog don ivana grubišića "znam da imam puno navijača ali je pitanje koliko imam igrača i za koju ligu"

molim za raspravu po ovoj temi

lijep pozdrav umirovljenim policajcima i vojnicima

štovani mrljavac

pri umirovljenju kao i u izračunu mirovina u hrvatskoj postoje opći zakoni (zomo i dr.) kao i posebni zakoni (zakon o umirovljenju dvo i ps i dr)

umirovljen sam po posebnom zakonu i izračun mirovine je bio 9.500 kn ali je određena u iznosu od 8.162 kn po općem zakonu (zakon o najvišoj mirovini) kao da sam umirovljen po općem zakonu.nakon toga mirovina je smanjena na 7.345 kn bruto.

isti je odnos i sa starosnim mirovinama, po čemu je onda mirovina određena po posebnom propisu (zakon o umirovljenju dvo i ps) privilegirana mirovina.

posebno napominjem da bi većina ovako umirovljenih radila što duže ali su umirovljeni zbog "viših" interesa nadležnih ministarstava.

smatram da je u hrvatskoj privilegija raditi a ne biti umirovljen.

kad smo umirovljeni zbog "viših" interesa po posebnom zakonu mirovina onih koji primaju mirovinu iznad 3.500 kn je manja od onih koji su umirovljeni općem zakonu (zomo)sa istim radnim stažom i istim primanjima kroz radni vijek.

lijep pozdrav

koristim mirovinu 6a i imam 46 g mirovinskog staža, pa bi mi najviša bruto mirovina mogla biti:

1. 16.324 kn (n.n. broj 82/1)

2. 8.162 kn (n.n. broj 162/98) a primam

3. 7.345 kn

zakonodavac je usvojio, i objavio u narodnim novinama 2 zakona o najvišoj mirovini a provoditelj istih,hzmo provodi i treći samo za umirovljene po zakonu o umirovljenju dvo i ps

radi se o braniteljima (gardijske brigade,specijalne postrojbe, specijalna policija, piloti i dr.)

slično postupa i sa braniteljima umirovljenim po zakonu o braniteljima kada im mirovine u bruto iznosu umanjuje za 10% a nekima je i do 80 % mirovine izračun po zomo.

zakon o najvišoj mirovini postoji, n.n.broj 162/98 i 82/01.

branitelj sam, umirovljen po zakonu o umirovljenju dvo i ps.

nisam ranjavan, niti bolestan, nemam status hrvi niti ću ga tražiti.

tijekom radnog staža imao sam visoka primanja, te mi je mirovina nakon izračuna, određena u visini najviše mirovine (po zakonu n.n. broj 162/98) i tu nema ništa spornog.

po donošenju zakona o smanjenju mirovina ostvarenih po posebnim propisima bruto mirovina mi je smanjena 10 %.

sada se nalazim u situaciji:

1.jesam branitelj ali ne primam braniteljsku mirovinu (niti imam prava o najvišoj mirovini n.n. 82/01,mislim da je zakonito i logično ispravno).

2.umirovljen sam po posebnom zakonu (zakon o umirovljenju dvo i ps) ali mi je mirovina određena "kao najviša mirovina koju može ostvariti osiguranik kojemu se mirovina određuje prema zomo (opći propis, n.n. broj 162/98, mislim da je zakonito i logično ispravno)

3.od 01.srpnja 2010.g mirovina mi se smanjuje za 10 % zbog (posebnog)zakona o smanjenju mirovina ostvarenih prema posebnim propisima (logično neispravno a vjerujem i nezakonito)

pitanje je za moderatora, ili za nekog tko je upoznat sa ovom problematikom

prof je napisao:

interesira me po kojem se zakonu o najvišoj mirovini određuje mirovina djelatnih vojnih osoba i policajaca - branitelja, umirovljenih po zakonu o umirovljenju dvo i ps, i zašto

interesira me po kojem se zakonu o najvišoj mirovini određuje mirovina djelatnih vojnih osoba i policajaca - branitelja, umirovljenih po zakonu o umirovljenju dvo i ps, i zašto