an-arhos

To stoji, ali je sud nakon toga odlučio da duga nema.

Protiv mene Hrt je pokrenuo ovrhu. Ja sam prigovorio i pokreće se parnični postupak na sudu.

U nekom trenutku Hanžeković sa kompanjonima šalje mi dopis u kojem tvrde da je moj dug 2007 kn. Ponukan lošim iskustvima krenuh lagano otplaćivati taj dug, te sljedeći mjesec uplaćujem 300 kn.

Na kraju priče sud odbija zahtjev tužitelja u cijelosti, sada ga je odbio i u žalbi.

Ja sam, dakle, 300 kn platio posve nepotrebno.

Uplata je izvršena na račun Htv-a.

Imam uplatnicu, dopis od Hanžekovića, presudu i rješenje žalbe.

Od koga mogu potraživati povrat preplaćenih sredstava?

Ako se taj netko ogluši (vjerojatno), koja je procedura nakon toga?

Pokrećem li ovrhu ili ...?

Hvala,

Jedno pitanje vezano uz zastaru kaznenog progona.

Ako je 2002. počinjeno kazneno djelo prijevare koje nikad nije procesuirano, za koje je u starom zakonu predviđen rok zastare od 10 godina, a u novom 20 godina, da li je nastupila zastara.

Radi se o znatnom novčanom iznosu (30.000kn), za što je bila predviđena maksimalna kazna zatvora do 5 godina, a prema novom zakonu 8 godina, pa otud djelomično proizlazi i promjena rokova zastare.

Hvala

Deblokadu svih računa je moguće tražiti i to stoga jer ovrhe istekom zakonskog roka, u kojem se vjerovnik nije mogao namiriti na blokiranim računima, morale su po Zakonu biti obustavljene.Suci su imali zakonsku mogućnost tražiti da im se računi odblokiraju zbog nemogućnosti naplate ali to nisu radili.

 

Objava se uglavnom odnosi na račune na kojima se ništa nije događalo. Primjerice, ako netko ima blokiran račun, a na njega ne sjeda nikakav novac, odnosno građanin nema primanja i tako mjesecima, tada se ovrha može smatrati nenaplativom. Sud je trebao pozvati ovrhovoditelja da predloži drugi način naplate, a ako nije predložio, ovrhu obustaviti. Ako dužnik nije imao nikakvu imovinu pa se ovrha ne bi mogla nastaviti, i tada je sud mogao i morao ovrhu obustaviti. Po starim ovršnim zakonima, ako je račun blokiran, a dug se namiruje prvom ovrhovoditelju, ostali su morali u rokovima predložiti novi predmet ili rok ovrhe. Na primjer, prvo se namiruje prva ovrha, a npr. banka ili teleoperater čekaju da na njih dođe red. Tada, nakon proteka roka za naplatu, ovi koji čekaju su, po nalogu suda, morali obustaviti zahtjeve za blokadu ili predložiti ovrhu nad nečim drugim. Ali većina to nikad nije napravila niti su sudovi zbog toga ovrhe obustavili pa je sada moguće za takve ovrhe proglasiti zastaru!

Tražio bih obustave ovrhe sukladno gore navedenom.

Ali btw. što je sa slučajem u kojem vjerovnik nema novčanih sredstava, pokretnina ni nekretnina. Kako ovrhovoditelj može promijeniti sredstvo ovrhe?

Zahtijevati ću obustavu ovrhe.

Hvala na odgovorima,

ali i dalje me zanima kome se obraćam u slučaju ovrhe od javnog bilježnika.

Hvala,

Račun mi je blokiran zbog ovrhe nad novčanim sredstvima (već preko deset godina).

Na računu čitavo to vrijeme nema nikakvog priliva.

Nemam nikakvu drugu imovinu.

Možete tražiti obustavu ovrhe zbog nenaplativosti.

Ako je rješenje o ovrsi napisao javni bilježnik, i ono je postalo pravomoćno bez upućivanja na sud, kome treba uputiti zahtjev za obustavom ovrhe zbog nenaplativosti?

Ovršitelj može popisati vrijedne stvari na adresi na kojoj ste prijavljeni, a može se podnesti prigovor treče osobe na vlasništvo istih. Iako treba prilikom popisa navesti da ta i ta stvar nije Vaša.

Kako će treća osoba dokazati vlasništvo nad npr. televizorom starim 20 godina? U to doba vjerojatno se u dućanu još nisu izdavali ni računi (haha). Neovisno o tome što je to premala vrijednost da bi se ovrhovoditelj igrao time, uzeti će mi televizor tek da mi napakoste. Kako, dakle, dokazati vlasništvo nad starijom stvari u stanu?

Napisao sam da je potraživanje u zastari.

Naslovio sam na Ministarstvo poljoprivrede,

poslati ću preporučeno na gskg,

i nažalost poslati i 50kn biljega.

Prema Općem poreznom zakonu oni imaju pravo donijeti rješenje o ovrsi.

Biljege naplaćuju, pak, sukladno zakonu o upravnim pristojbama.

Dakle, treba reagirati i napisati žalbu.

I moja mama je dobila isto,

po meni, definitivno, zastara.

Zašto ured traži pristojbu od 50 kn biljega za žalbu na ovo 'Rješenje'?

U rješenju traže od fine naplatu ovrhe?

Mogu li to?

Kaj se tiče potvrde, ili preporučeno, ili u dva komada pa gskg lupa štambilj.

Odredbama ZKP/08, izričito je predviđena mogudnost dostave putem policije. Takva dostava se temeljem čl.169.st.3. ZKP/08 1 , može izvršiti putem policije ukoliko su ispunjena tri uvjeta: prvo, da dostavu zahtjeva sud ili državni odvjetnik, drugo, da se adresatu ima dostaviti poziv, dakle ne odluka i drugo pismeno, i treće da se radi o dostavi osobi koju zbog nepoznate adrese treba pronaći...[/i]

Pitanje se odnosilo na prekršajni postupak.

I da, sporno je upravo to da se ne radi o osobama nepoznate adrese.

Hvala svima na odgovorima.

Nakon što sud zaključi da stranka očito izbjegava primitak poziva, sud izdaje dovedbeni nalog policiji.

Mene zanima temeljem kojeg zakona i propisa policija uručuje dopise prekršajnog suda ( radi kao pošta ) i izvršava dovedbeni nalog ?

Hvala na odgovorima.

Prije mjesec dana uselio sam bespravno u stan u vlasništvu Grada Zagreba. Ispostavilo se, međutim, da je stan u vlasništvu Ministarstva socijalne skrbi.

Prije pet dana djelatnik ministarstva pokušao je provaliti u stan (jer ja nisam bio u stanu), i tom prikom ruinirao cilindar brave.

Dan nakon toga dolazi delegacija ministarstva (troje) i zahtijevaju moje iseljenje, što ja odbijam, i dajem im svoje podatke.

Danas ponovo dolazi djelatnik ministarstva i prijeti iseljavanjem uz asistenciju policije.

Po mojim saznanjima to je posve neutemeljeno u zakonu, ali volio bih i potvrdu, te imam još par pitanja:

Može li itko zatražiti moje trenutno iseljenje nakon što u stanu živim rečeno vrijeme?

Ako dođe policija, smije li policija ući u stan bez sudskog naloga, i koje su njihove ovlasti u tom slučaju uopće (legitimiranje?)?

Što ja trebam učiniti u slučaju da netko od navedenih prekorači svoje ovlasti (nasilan ulazak ili slično?)?

Ako policija sastavi zapisnik, mogu li zahtijevati da u zapisnik upišu i protupravni pokušaj ulaska u stan djelatnika ministarstva (prema njegovom vlastitom priznanju)?

Kao dokaz duljine mog boravka u stanu imam dopis kojim sam zatražio priključenje interneta otprije mjesec dana, potvrdu o priključenju od danas, te dopis Ministarstva datiran prije tri dana u kojem oni konstatiraju postojeće stanje (mene u stanu) i traže asistenciju policije. Jednako tako, prije cca. mjesec dana prijavio sam predstavniku stanara broj osoba u stanu u kojem živim.

Dobio sam danas rješenje o ovrsi koje je donio Upravni odjel za komunalnu djelatnost Grada.

Na tom "rješenju" jedino je štambilj istoimenog odjela.

Može li tako bilo kakav odjel bez ikakve potvrde od suda ili bilježnika donositi zaista pravmoćno rješenje o ovrsi ?

Žalbu uvjetuju sa 50,00 kn biljega ?

Plaća se određuje temeljem koeficijenta.

Kako ja nekoliko godina radim na radnom mjestu sa većim koeficijentom, i primam manju plaću, mogu li retroaktivno tražiti naknadnu isplatu razlike u plaći koju sam trebala dobivati na tom radnom mjestu?

Hvala

Radim s ugovorom na nedoređeno vrijeme kao spremačica sa završenom osnovnom školom (uvjet prigodom sklapanja ugovora) u javnom poduzeću u vlasništvu grada Zagreba.

Imam završenu srednju školu.

Dosta dugo bila sam raspoređena na rad u trgovini (posao koji zahtijeva završenu srednju školu), primajući plaću spremačice (oš).

Sada sam na bolovanju i ne želim više raditi u trgovini.

Kada se vratim na posao zanima me:

Smijem li odbiti poslodavca ako zahtijeva od mene da ponovo radim u trgovini?

Ako pristanem raditi u trgovini, da li je poslodavac dužan isplatiti mi plaću koja je propisana za to radno mjesto (veću dakle)?

Hvala

Dobio sam rješenje o ovrsi.

Troškovi postupka su:

sastav ovog prijedloga (Tbr.11,u vezi s tbr 7.st.1 i st.2) 250,00kn

izvid pravomoćnosti i ovršnosti (Tbr.32) 250,00kn

obavijest ovršenikovom dužniku (Tbr.33) 100,00kn

pribava podataka o imovini ovršenika (Tbr.33) 250,00kn

trošak fotokopiranja (Tbr.44) 50,00kn

PDV (Tbr.42) 225,00kn

javnobilježnička nagrada i trošak 175,00kn

Sveukupno 1.300,00kn

Mogu li protiv tih troškova, pojedinačno ili sveukupno, izjaviti prigovor?