Jump to content

Alen-RI

Korisnik
  • Broj objava

    58
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je Alen-RI objavio

    Ucjena ???

    peh !!!

     

    odi malo pogledaj na forumu naslov "odjava RTV pretplate radi kvara uređaja" koji sam ja započeo.

     

    Što se tiče pretplate ona se odnosi na TV prijamnik a ne na stambeni objekt. Ako predaješ TV na E OTPAD pazi da ti na potvrdu napišu naziv TV-a koji imaš u HRT-u prijavljen (nazoveš ih i tražiš da ti kažu na koji prijemnik se plača pretplata).

    Pogledaj u moju objavu i ako ti nešto nije jasno pitaj jer ja sam saznao sve i trenutno sam u postupku odjave TV-a.

  1. zadnje vrijeme sam i ja malo pogledao forum u svezi plačanja pristojbi tako da sam nešto i zapamtio. Naime palčanje pretplate se svodi na plačanje "poreza na TV ili radio prijemnik", što bi značilo da si dužan plačati ako ga imaš.

    Što se tiče plačanja na dva mjesta,koliko znam,u kučanstvu plačaš samo jednu pretplatu iako recimo imaš 5 TV-a bez obzira dali su ti svi u jednom stanu ili u recimo dva.Dali u poslovnom sviojetu to isto vrijedi neznam tako da se nadam da će ti netko to odgovoriti . Fizičke i pravne osobe gledaju na različite načine očito nažalost.

     

    Lp

  2. zakon postoji od 01.01.2010. i vrijedi za sve radnike. Problem je što radnici nisu informirani a ujedno se i boje tužiti i tražiti svoja prava.Imam i ja problem od prošle sezone gdje sam u 8 mjeseci rada nakupio 850 prekovremenih zajedno s nedjeljama!!!!

    Ja sam se interesirao i napravio sve po propisu,tražio zaštitu svojih prava,povredu radnih prava,državni isnpektorat,odvjetnik itd. Ovih dana ću i napisati na forumu taj problem da ljudi vide i da znaju šta se meni dogodilo.

    ja sam trenutno zapeo na ročištu ali cijela stvar ide pomalo.

  3. Poštovani,

    nisam siguran dali pitanje postavljam u pravom forumu a glasi ovako:

     

    1. dali HRT-ov kontrolor može ući u moj privatni stan iako sam ja na odjavi RTV pretplate potpisao da dopuštam provjeru HRT-u pod kaznenom i materijalnom odgovornošću?

     

    2. Zar nije ulazak u privatni posjed bez naloga suda povreda i dali moja potpisana odjava njima dopušta isti ulazak?

  4. bovu,

    ako znaš molim te pomogni. Naime u HRT su mi rekli da moram potpisati njihovu izjavu s kojom dozvoljavam da mi uđu u stan i provjere dali imam TV ili radio i to pod materijalnom i kaznenom odgovornošću. Ako ja njima ne potpišem taj njihov papir oni tvrde da i dalje moram plačati RTV pretplatu bez obzira što sam TV predao u E OTPAD.

     

    Pomogni ako možeš ili mi objasni dali ako slučaj dođe na sud moram platiti pretplate.

    HVALA

  5. stvarno nas ima jako puno "branitelja". Pošto država ne želi objavit popis branitelja neznam dali mi sami branitelji možemo na neki način napraviti svoj popis. Svi imamo vojne knjižice,dokumente koji dokazuju da smo bili tamo gdje smo bili pa smatram da bi mogli nekako napraviti popis.Svatko od nas za razdoblje koje je proveo na ratištu zna s kim je bio tako da po mom mišljenju ne može meni neki XY branitelj reći da je bio samnom kad ja znam da nije !!!

     

    sad bi svi htijeli neke mirovine a uniformu su samo vidili na TV-u ili na susjedu.

    Najmanje prava traže pravi branitelji,izuzev onih koji su ranjeni ili slično,a lažni traže sve moguće i s tim prljaju nas prave branitelje.

  6. keti,

     

    kao što ti je rekao i cigo trebaš poslati zahtjev za zaštitu i povredu radnih prava..Zakon je u potpunosti jasan.Što se tiče potraživanja novčanih sredstava zastara nastupa nakon tri godine.

     

    Otpremnina

    Članak 119.

    (1) Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz

    razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na

    dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

    (2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne

    mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu

    godinu rada kod tog poslodavca.

    (3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno

    drukčije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih

    mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

     

     

    Meni nije jasno dali si ti ikakav pismeni zahtjev ili žalbu poslala svom bivšem poslodavcu.Sadašnji odvjetnik želi poslati opomenu pred tužbu jer je očito da nema smisla nakon toliko vremena slati zahtjev za zaštitu radnih prava i povredu (rok je inače 15 dana od saznanja za povredu).

    Ako si dobila otkaz kao višak radne snage imaš pravo onda tražiti svoja prava jer otkaz nisi skrivila svojom pogreškom.

  7. Poštovani student,

     

    Kao i svi ugovori svaki ima ona mala slova na kraju ugovora. Pogledaj dobro što piše u tvom ugovoru. Općina s kojom si potisao ugovor nekako se osigurala ako ti odustaneš od studiranja i to na način da moraš vratit sva sredstva koja su ti uplatili (neovisno sad o tome što nisi još ništa dobio) ali isto tako ti piše da u slučaju neplačanja s njihove strane svoja prava imaš pravo tražiti na način na koji ti piše u ugovoru. To može biti preko općinskog suda ili nekako drugačije,neznam sad kako ali ti sigurno piše.Pročitaj pa nam reci što piše u ugovoru da bi ti znali pomoć.

    Lp

  8. možda ugovorom o djelu, "rubens" će to sigurno bolje znati ali mislim da s tim ugovorom nemaš socijalno.. koliko znam možeš biti na zavodu za zapošljavanje i radit kod nekog ali ti dohodak po ugovoru o djelu ne smije prijeći 2500 kn.....socijalno si plačaj sam ako ideš na sezonu,barem ti to nije problem a ako si na zavodu onda imaš socijalno,naravno ako si u roku predao potrebne papire.

     

    Nekakva opcija postoji ali znaj da se i ti moraš malo žrtvovat.

    Sretno.

     

    Lp

  9. ha ha ha, stvarno klasika....ako znaš koji su bili uvijeti i sumnjaš u neregulativnost pošalji im javni dopis u kojem tražiš obrazloženje radi čega nisi primljen/a ..... samo mislim da nečeš dobiti odgovor.

     

    Vrijedi pokušati,sretno

  10. Marco24,

    firma-poduzeće (d.O.o.) je zatvoren,dugovanja za koja znam ostala su prema svim radnicima ( 9 radnika-neisplačene plače) te prema nekim dobavljačima. Dug prema državi za sva moguća davanja,porezi,prirezi nije mi poznato a i neznam kako da to saznam.Isti taj vlasnik ima i obrt tj. žena je vlasnik firme d.O.o. a muž obrta za koji znam da duguje državi oko 300 000 kn poreza.

     

    Eto jednostavno čovjek nema novaca i neznam kad će uopće platiti poreze osim ako mu ne prodaju nekretninu a neznam dali država može tako sebe naplatit.

  11. vexvg je napisao:

    Na žalost na otpremninu nemate pravo temeljem Zakona (jedino ukoliko je ona određena Ugovorom o radu,pravilnikom o radu i/ili kolektivnim ugovorom).

     

    Naime temeljem Zakona o radu pravo na otpremninu ima radnik kojem poslodavac OTKAZUJE nakon dvije godine rada, što kod Vas nije slučaj. Vama poslodavac ne otkazuje ugovor već isti istiće protekom vremena za koje je sklopljen.

     

    Noćni radnici

    Imaju pravo na zdrastveni pregled temeljem posebnog propisa a troškove istog snosi poslodavac.

     

    vexvg je u potpunom pravu,

    Članak 51.

    (1) Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u smjeni dužan voditi osobitu brigu o organizaciji

    rada prilagođenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se

    obavlja noću ili u smjeni.

    (2) Poslodavac je dužan noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu

    s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve

    ostale radnike i dostupne su u svako doba.

    (3) Radniku koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik, prije

    započinjanja tog rada, kao i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, poslodavac je dužan omogućiti

    zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu.

    (4) Troškove zdravstvenog pregleda iz stavka 3. ovoga članka snosi poslodavac.

    (5) Ako se zdravstvenim pregledom iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da noćni radnik zbog noćnog rada

    ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je dužan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje

    istih poslova izvan noćnog rada.

    (6) Ako poslodavac radniku iz stavka 5. ovoga članka ne može osigurati obavljanje poslova izvan

    noćnoga rada, dužan mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada

    za koje je sposoban, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik

    prethodno radio.

    (7) Poslodavac je dužan noćnom radniku koji je u radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili

    mentalnom naporu utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati u razdoblju od

    dvadeset četiri sata u kojem radi noću.

     

     

    Stanka:

     

    Članak 52.

    (1) Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od

    najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

    (2) Maloljetni radnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor

    (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno

    (3) Vrijeme odmora iz stavka 1. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.

    (4) Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka,

    kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o

    radu uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga odmora.

  12. dioničar je napisao:

    Poštovani,

    možete raditi 9 sati, ali isti rad mora biti evidentiran, prikazan u isplatnim listama i mora biti u skladu sa odredbama ZOR-a o prekovremenom radu.

    Ovdje ne vrijede odredbe čl.3. st. 2. Zakona o radu, jer se gleda stvarno stanje, dakle faktični rad, a ne funkcija kod poslodavca (odnosno vrijede samo za dio radnog vremena kojeg i ako provedete radeći kao direktor).

    Pored ovoga, ugovorom o radu bi ste trebali ili "pokriti" oba posla, ili sklopiti ugovor o radu samo za rad u prodavaoni.

     

    "dioničar" ,zar ne bi trebalo u ugovoru o radu biti napisano da se XY radnik zapošljava za obavljanje poslova: direktor,a opis posla u privitku uz ugovor u kojem može stajati sve što obuhvača ili što se traži kao rad istog direktora.

     

    Možda griješim ali mislim da se na taj način može regulirati i rad u radioni ako je to potrebno.Naravno da se tim slučajem moraju i evidentirati sati.

  13. poštovana,

     

    ZOR-u nn 149-o9

    Članak 107.

     

    (1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za

    to ima opravdani razlog, u slučaju:

    1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih

    razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

    2) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih

    osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili

    3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

    (2) Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na

    nekim drugim poslovima.

    (3) Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju

    radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

    (4) Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može obrazovati ili

    osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije

    opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.

    (5) Odredbe stavka 2. do 4. ovoga članka ne primjenjuju se na otkaz ako poslodavac zapošljava manje od

    dvadeset radnika.

    (6) Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

    (7) Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim

    poslovima zaposliti drugog radnika.

    (8) Ako u roku iz stavka 7. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova,

    poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih

    razloga.

     

    Koliko sam saznao u razgovoru s određenim osobama saznao sam da dok ste zaposleni kod svog poslodavca bez Vašeg pristanka poslodavac Vas ne može uputiti na rad kod drugog poslodavca.

    Ako Vam prijeti otkazom onda malo pogledajte dore navedeni članak.

     

    Lp

  14. poštovani,u ZOR-u stoji ovako :

     

    Članak 5.

    (1) Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a

    radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati

    preuzeti posao.

    (2) Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i

    dostojanstvo radnika.

    (3) Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava

    zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

    (4) Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uključujući

    kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom

    osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

    (5) Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja

    nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako

    je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.

    Dužnost poštivanja propisa u svezi s radnim odnosom.

     

     

    Mislim da bi trebali dopisati malo više informacija o Vašem zaposlenju,vrsta ugovora o radu ili djelu i naravno najvažnije što piše u samom ugovoru. Koliko znam važna je i stručna sprema,ali nadam se da će netko tko ima više iskustva nadodat na moj odgovor sve ostalo što Vas zanima.

     

    Lp

  15. hber je napisao:

    ako sam direktor u firmi, postoji li neka zakonska odredba o tome koliko smijem raditi u istoj (ograničenje, npr. max 8 sati dnevno)?

    naime, radila bih u prodavaoni 9 sati svaki dan, zanima me prema akonu o radnom vremenu je li mi to dopusteno kao direntoru firme?

     

    Poštovani,

    U novom ZOR-u 2011. god. piše:

     

    Članak 3.

    (1) Na radnike na pomorskim ribarskim plovilima ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o radnom

    vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru.

    (2) Ministar nadležan za poslove rada (u daljnjem tekstu: ministar), uz suglasnost ministra nadležnog za

    ribarstvo, donijet će pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim

    plovilima.

    (3) Na radnika koji je kao rukovodeće osoblje statutom, društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili

    drugim pravilima poslodavca ovlašten voditi poslove poslodavca i koji samostalno donosi odluke o

    organizaciji rada i poslovanja poslodavca, te na radnika člana obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u

    zajedničkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca,ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru, ako

    su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovom određivanju.

    (4) Ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, kolektivnim ugovorom mogu se za punoljetne radnike

    urediti iznimke od primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je tim ugovorom

    radniku osiguran zamjenski odmor, u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, u kojem je poslodavac obvezan

    omogućiti ostvarenje tog prava, i to:

    1) ako je to neophodno zbog udaljenosti između mjesta rada radnika i njegovog prebivališta ili zbog

    udaljenosti između različitih mjesta rada radnika,

    2) ako se radi o djelatnosti zaštite osoba i imovine,

    3) ako se radi o djelatnosti pružanja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanju, osobito o:

    – uslugama vezanim uz prijam, liječenje i njegu u bolnicama ili sličnim ustanovama te uslugama u

    domovima socijalne skrbi ili drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi i u

    zatvorima,

    – radu radnika u lukama i zračnim lukama,

    – uslugama vezanim uz tisak, radio, televiziju, kinematografiju, poštu i elektroničku komunikaciju, hitnu

    pomoć, vatrogastvo i civilnu zaštitu,

    – proizvodnji, prijenosu i distribuciji plina, vode, električne energije, skupljanju i odvozu kućnoga otpada

    i pogonima za spaljivanje,

    – industriji u kojoj se rad ne može prekidati zbog tehnoloških razloga,

    – djelatnosti istraživanja i razvoja,

    – djelatnosti javnog gradskog prijevoza,

    4) ako se radi o djelatnosti s izraženom promjenom intenziteta aktivnosti, a osobito u:

    – poljoprivredi,

    – turizmu,

    – poštanskim uslugama,

    5) ako se radi o radu izvršnih radnika u djelatnosti željezničkog prometa,

    6) u slučaju više sile te nastupa izvanrednih i nepredvidivih okolnosti i događaja.

    (5) Ugovorom iz stavka 4. ovoga članka kojim se osigurava odgovarajući zamjenski odmor u trajanju

    jednakom propuštenim satima odmora, radniku se ne može odrediti dnevni odmor u neprekidnom trajanju

    kraćem od deset sati dnevno, niti tjedni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od dvadeset sati, pri čemu

    se tom radniku korištenje dnevnog zamjenskog odmora mora osigurati u svakom razdoblju od sedam

    dana, a korištenje tjednog zamjenskog odmora u svakom razdoblju od četiri tjedna.

    Evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca

     

     

    Nadam se da će Vam ovaj članak pomoći u Vašoj nedoumici i problemu.

     

    Lp

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija