robertl

Hvala Vam na odgovoru. A taj čl. 36 st. 4 i 5 Obiteljskog zakona želi reći što?

Dobar dan, još sam se jedne sitnice sjetio: Ako su bračni drugovi kupili nekretninu, a ista se upiše na jednog bračnog druga, znači li to da nekretnina samo njemu pripada? Ili je nekretnina ipak zajednička, pa bi se tako i dijelila u slučaju raskida braka? Nisu mi baš jasni čl. 36 st. 4 i 5 Obiteljskog zakona?! (4) Uknjižba prava vlasništva na bračnoj stečevini koja je u naravi nekretnina može se provesti i na temelju prijedloga obaju bračnih drugova koji sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu kojom jedan bračni drug pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga u jednakim dijelovima ili drukčije ako su tako ugovorili. (5) Na ispravi koja sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu iz stavka 4. ovoga članka mora potpis bračnog druga koji pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga biti ovjeren kod javnog bilježnika. Ili slučaj kupnje auta za trajanja braka: Auto se registrira na jednu osobu - čiji je auto dakle? Puno hvala i lp

Super, hvala Vam puno. lp

Edit: Koliko znam, ako naslijedim ili dobijem na poklon nešto za vrijeme braka, npr. nekretninu,

Dobar dan, imam tri načelna pitanja: Koliko znam, ako naslijedim nešto za vrijeme braka, npr. nekretninu, to nije bračna stečevina, te se ne treba dijeliti nakon razvoda? Spadaju li sami prihodi, npr. plaće zarađene za vrijeme braka i pohranjene u banci, također u bračnu stečevinu, ili samo ono što se za plaće kupi? Što ako jedan bračni parter za vrijeme braka uzme kredit, koji u trenutku razvoda još nije otpaćen do kraja, spada li ostatak otplate kredita isto u "bračnu stečevinu", ili ostaje obzeva otplate samo onome, tko je uzeo kredit? Molim, ako se može navesti i izvor. Obiteljski zakon, ili ima još neki prolpis? Unaprijed hvala i lp

ok, hvala ti na odgovoru, lp

U Zakonu o lokalnim porezma NN 115/2016, čl. 59, piše da porezni obveznici mogu dostaviti podatke o nekretninana do 31.10.2017. A ukoliko ne dostave, da će im se porez na nekretnine obračunati po najvišim koeficijentima za dob i stanje. Stoga sam prvotno mislio dostaviti podatke, kako ne bih plaćao previše na stanje i dob. Međutim, porez na nektretnine je u međuvremenu ukinut Zakonom o izmjenama Zakona o lokalnim porezma NN 101/2017. Zatim, u istom Zakonu o izmjenama Zakona o lokalnim porezma NN 101/2017, čl. 16, piše da se prikupljeni podaci mogu koristiti za naplatu komunalne naknade. Ali podaci o stanju i dobi, koliko vidim iz Zakona o komunalnom gospodarstvu, za izračun komunalne naknade ionako nisu potrebni. Tako da bih se usudio zaključiti da nemam nikakve koristi ako ipak dostavim podatke. Koje je vaše viđenje?

Super, hvala na odgovoru. Ako sam dobro shvatio, Zakon o komunalnom gospodarstvu će se još promijenti u tom smislu do kraja 2017, kako bi se poklapao sa dotičnim odredbama u Zakonu o lokalnim porezima, koje kreću od 1.1.2018. lp

Postovani, moze li netko pomoci, iz kojeg zakona, clanka,... proizlazi da se komunalna naknada ukida? Vidim da je novi porez na nekretnine reguliran Zakonom o lokalnim porezima, da je komunalna naknada regulirana Zakonom o komunalnom gospodarstvu, ali gdje je regulirano da se ukida? Hvala i lp

ok, hvala puno još jednom i ugodan dan.

super, hvala i jednom i drugom. koja je to odredba, po kojoj bi ja bio kriv? ne mogu naći, možda krivo tražim...

Nije baš da muči ali evo: Ako sina podučavam iz vožnje na nekom parkiralištu, a policija nas vidi: Sin će biti kriv jer nema vozačke? - Da. Jesam li ja onda isto kriv jer sam mu svjesno dao da se uči, a nema još vozačke? Pokušavam shvatiti možemo li se vaditi na to da nismo na javnoj površini?

hvala. po onda ne treba niti registrirati auto za korištenje, odnosno ne treba imati vozačku dozvolu?

Molim vas, po vašem mišljenju, vrijedi li ZSPC i na površinama kao što su npr. parkirališta supermarketa, trgovačkih centara, ceste unutar nekog tvorničkog kompleksa, parkirne garaže...? Je li mjerodavno da li je područje javno dostupno? Na aerodromu, po pistama, npr voze auti bez registracije... Iz ZSPC: Članak 2. (1) Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja: 1) »cesta« je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet, 2) »javna cesta« je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno koristiti uz uvjete određene ovim Zakonom i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom cestom, S tim povezano je i ptanje obaveze posjedovanja vozačke dozvole... Članak 196. (1) Motornim vozilom i tramvajem u prometu na cesti može samostalno upravljati samo osoba koja ima važeću vozačku dozvolu izdanu u Republici Hrvatskoj, inozemnu vozačku dozvolu ili međunarodnu vozačku dozvolu, za onu kategoriju vozila kojom upravlja u prometu na cesti. .... i pitanje registracije... Članak 238. (1) Motorna i priključna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana i ako imaju važeću prometnu dozvolu. Još jedno pitanje za kraj: Ako nekome dam auto na korištenje, jesam li dužan uvjeriti se da osoba ima valjanju vozačku dozvolu? Hvala unaprijed i lp, R

ok, još jednom zahvaljujem na odgovoru, lp

super, hvala vam puno. znači 50/50, ili ako se dogovorimo drukčije.

Poštovani, razveden sam, dijete živi s mamom, a ja plaćam alimentaciju. Tako je po presudi o razvodu. Možete li mi reći, tko od roditelja ima pravo držati dijete na poreznoj olakšici (osobnom odbitku)? Hvala unaprijed

Hvala svima na informacijama. Čitao Kikine uvjete na poleđini ugovora/računa. U nijma stoji da se oni obavezuju isporučiti robu, ali ne u kojem roku. Baš sam se jučer friško čuo telefonski s Kikom, te su mi rekli da ne navode rokove jer da nikad ne mogu biti sigurni kad će roba stići od njihovih dobavljača. Tako da ne znam kako prema njima nastupiti kad nigdje nije naveden rok. Ako odem u Kiku i dam prigovor na zapisnik, mogu li tražiti da se očituju o roku isporuke, te što ako se oni ne budu očitovali o istome?

Prije dva mjeseca kupili (naručili) smo u Kiki namještaj, te ga odmah u cijelosti platili. U Kliki su nam rekli da ga nemaju na skladištu, te da će ga naručiti iz tvornice. Usmeno su nam naveli očekivani termin isporuke (tada je to bilo za oko desetak dana). Međutim namještaj do danas nije stigao, te nam Kika na naše telefonske upite stalno navodi neke druge termine isporuke. Možemo li odustati od ugovora, te tražiti novac natrag?

Ja primam poštom robu (modele, makete), najčešće kupljene u Njemačkoj na Ebayu. Carina na svaku robu vrijednosti iznad 160 kn, bilo novu bilo rabljenu, naplaćuje PDV na punu vrijednost, što mi se ponekad i dogodilo. 1. Slao sam upit mailom Carini s molbom da navedu zakon/članak itd. po kojem to rade, 2. Dobio sam samo općeniti odgvor tipa "šprance", tj. sve one informacije koje se inače nalaze na njihovim stranicama vezane za poštanski promet iz inozemstva, bla bla.... 3. Na to sam im odgovorio da nisu odgovorili na moje pitanje, te im u novom mailu iskopirao dva članka Zakona o PDV-u iz 2009 za koje ja smatram da se kose s njihovom praksom carinjenja rabljene robe (čl.12 st.1; te čl.22a, st.1a i st.2 ), te ih zamolio za osvrt na te članke. Porezna Uprava, Zakon o PDV-u 4. Na to je stigao mail od glasnogovornika Carine da se za tumačenje Zakona o PDV-u izvolim obratiti Poreznoj upravi??!! Oba odgovora stigla su već nakon nekoliko sati, tako da nemam osjećaj da im se ne da baviti građanima. Više mi se čini da ne mogu dati suvisli odgovor, tj. da nešto muljaju... Inače kad sam ih ranije znao nešto pitati, davali su konkretne odgovore. Ovaj put me vozaju... Da li da se stvarno obratim Poreznoj upravi za tumačenje ili da dalje pritisnem Carinu? I ako ga dobijem što mogu s njim, čak ukoliko bi išlo meni u korist? Želim znati jesam li u pravu, i ako jesam, treba mi nešto, što mogu Carini idući put tutnuti pod nos kad mi pokušaju naplatiti PDV na rabljenu robu, naročito onu kupljenu od privatne osobe.

Hvala na odgovoru

Smiju li državni službenici biti članovi političkih stranaka? Policajci ne smiju, a vojnici, te ostali službenici-civili...? Hvala,

Kako mogu "stresti" svog poštara koji uporno potpisuje umjesto mene preporučena pisma, te njegovu šeficu na poštanskom uredu, koja u tome ne vidi problem? Možda s čl. 312 - Krivotvorenje službene isprave? Naime, kad poštar ocijeni da se radi o preporučenonj pošiljci privatnog sadržaja, dakle da nije službena kuverta (porezno rješenje ili sl.), on umjesto mene potpiše prijem i ubaci mi pošiljku u sadučić. A ako pošiljka ne stane u sandičić (paketić ili deblje pismo), ostavi je jednostavno na ogradi. Da to radi vidio sam i na pošti, jer mi je žena na šalteru dala na uvid knjigu u kojoj se svaki put vidio nečiji našarani potpis. Razgovor s šeficom je ostao neuspješan, žena nije ništa ne gorala, ali ne vidi problem u tome. A meni se radi tu o princpu, a naročito o tome da ne želim da mi paketiće odlaže po ogradi.

Ja imam sličam problem, tj. pitanje, samo se tiče poštanskog, a ne putničkog prometa. Kod pošte je granica bijednih 160 kn za kupljeniu rabu, a 300 kn ako primaš poklon od privatne osobe. Kad čitam propise, sami po sebi su već nedorečeni ili nejasni. Pa ti se otvori još masa podpitanja, na koje nitko nema jasan odgvor. Na Carini te šetaju od telefona do telefona, a svatko ti odgovori nešto drugo. Odnosno odgovori im počinju sa "u pravilu...." ili "u načelu...", a najblesavije je tad ti na telefonu ukažu na neki zakon, koji si već čitao, a ne shvatio. Tako da se bojim, što god ti ovdje netko odgvorio, "mjerodavno" će biti raspoloženje carinika na granici, a pročitaj si makar Carinski zakon, tako da znaš otprilike kako ide, tako da na granici možeš reagirati, ako službenici "zabriju" u totalnom krivom smjeru. Meni je to jednom uspjelo u Zagrebu na Carinarnici u pošti u Branimirovoj, jer su potpuno "fulali" pa sam im bio ukazao na neke propise i "pustio žile" dok se nisu pozabavili sa mnom i jedva shvatili da su pogriješli.

Ok, možda ja nisam jasno postavio pitanje. Ti objašnjavaš prijevremeno raspuštanje Sabora. U svakom slučaju hvala na informacijama. A mene je zapravo u mom uvodnom postu zanimao "normalni" slučaj u kojem Sabor odradi mandat do kraja. Pa ako netko može prokomentirati moj prvi post.