VladT

Jedan savjet. Kuća i dvorište sa kolnim pristupom sa/na opće dobro tj. javnu cestu. Isti namjeravam zatvoriti ali i otvoriti novi prolaz na drugom mjestu destetak metara dalje na isto opće dobro tj. javnu cestu. Je li potrebna icija suglasnost (jedinice lokalne samouprave) ili jednostavno samo zazidam stari i otvorim novi pristup bez pitanja??? Jos pri tome ovaj novi sta namjeravam otvoriti jest ucrtan kao kolni pristup na građevinskoj dozvoli.

Ja i žena imamo dijete i želimo ga u slučaju naše istovremene smrti dati na skrb točno određenoj osobi. Kako? Naime ne želim da ga odgajaju recimo ni djedovi ni bake, ni stričevi ni ujne već recimo kum i njegova žena. Zapravo je li moguće napraviti neki pravnovaljani dokument i u skladu s kojim zakonom koji bi omogućavao ovako nešto? I tko u normalnim okolnostima postaje skrbnik djece u slučaju smrti oba roditelja?

Ako napraviš darovni ugovor morat ćeš platiti porez. #### ga, birokracija. Sretno.

Pametan si ti ali ima i pametnijih. Nemoraš graditi hipotetski, možeš i stvarno. Evo kako: Zakon o gradnji Članak 116. Građevinska dozvola nije potrebna za: ... 4. građenje sljedećih jednostavnih građevina: ... – gospodarskih građevina tlocrtne (bruto) površine do 100 m2, raspona konstrukcije do 6 m i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost, te gospodarskih građevina većih od 100 m2 namijenjenim isključivo za poljoprivrednu djelatnost koje se grade prema tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona, Znači nemožeš prijeći zadane gabarite i nemožeš napraviti vilu s bazenom već eventualno spremu i kuću za kravicu. Možeš ti probat i više al će te ćopit kad-tad pa ćeš platiti globu i još će ti sve srušiti. Priljučak za vodu možeš dobiti relativno jednostavno, postoje sitni uvjeti koje moraš ispuniti i treba ti suglasnost lokalne samouprave. Raspitaj se u nadležnom vodovodu. Pis of kejk! Šta se tiče priključka struje e to je već malo kompliciranije. Možeš ga dobiti na poljoprivrednom zemljištu ako imaš registriranu firmu za poljoprivrednu djelatnost, sličan obrt ili seosko domaćinstvo. Ali moguće je. ZAKLJUČAK: Moguće ali kao što sam već rakao nikakvi apartmani za turiste ili vile s bazenom. Bar ne legalno. Pogledaj si Zakon o gradnji NN 175/03 ili http://www.poslovniforum.hr/zakoni/zg00.asp

Točno. Tužbe i suđenja su zlo za obje strane. No ako netko kupuje zemljište, kupuje ga na osnovu gruntovnice i tamo mu se upisuje vlasništvo. Za njega to znači ono što je kupio to i želi. Kad ono u stvarnosti ja ga zajebo i pomaknuo među tri metra sebi u korist. Jest da se to dogodilo prije kojih tridesetak godina uz obostranu suglasnost danas mrtvih bivših vlasnika. No tko njih pita? Negdje sedamdesetih partizani su izlazili na teren i snimali situaciju, princip, kako zatečeno tako upisano. Susjed možda onda bio na moru, ja preko noći premjestio među i zajebo susjeda. Šta sad? Ono što mene zapravo najviše muči jest može li budući vlasnik, osoba YZ, sumnjivog porijekla i temperamentne ćudi, tražiti uspostavu granica po gruntovnici? Ima li zakonskog okvira za takovu možebitnu akciju? Zapravo možda sam se ja i krivo izrazio u prethodnim porukama. Naime ja posjedujem dva plana: 1) Kopija katastarskog plana 2) Aerofotogrametrijski snimak iz 1974.g. Stvarno stanje na terenu se uredno poklapa sa aerofotogrametrijskim snimkom. U kopiji katastarkog plana situacija je potpuno drukčija. Granice su tu drukčije, moram iskreno priznati, u moju korist. Ja sam iskreno vjerovao da su to prave granice, sadašnji ih susjed priznaje kao takove. Šta će biti sa osobom YZ, ne znam. Volio ih to riješiti prije nego se možebitna osoba YZ pojavi ili ako bude sreće da sam kupim isto zemljište pa se spasim muka.

Znači stvari riješiti kao dobri susjedi. Pretpostavljam da se problem samostalno teško može riješiti, najbolje pozvati geodeta, sjesti skupa za stol sa susjedima, napraviti premjere i dogovoriti se "ko ljudi". Naravno sve ovo pada u vodu ako nismo ljudi. Šta smo onda? Susjedova žena, nadrkana jer se susjedu više ne diže odluči prodati svoju zemlju i nju kupi osoba YZ koja pojma nema jel se nekad davno netko tako dogovorio, on želi ono što je kupio. I onda traži uspostavu prave granice, one u gruntovnici, jer u ovom slučaju njemu više odgovara, on dobiva, ja gubim. Tko je u pravu? Ja navijam za sebe on protiv mene. Tko je sudac i tko odlučuje?

Čovjek posjeduje kuću koja je sagrađena na građevinskom zemljištu. Sve je lijepo i uredno. Posjeduje lokacijsku,građevinsku i uporabnu dozvolu. Kuća je uctana i u gruntovnici i katastru. Zemljište je ograđeno zidom, dobrosusjedski odnosi su savršeni i sve lijepo funkcionira. Gdje je tu problem? Susjed poželi prodati svoju kuću i zemljište. Naknadnom analizom je utvrđeno da se granice zemljišta na kojim je sagrađen zid, kojeg su susjedi zajedno gradili, u gruntovnici ne poklapaju s onima u katastru tj. stvarnim stanjem na terenu. E šta sad? Koje je pravo stanje? Kome sad vjerovati? Vjerojatno bi najbolje bilo zajedničkim dogovorom između susjeda izjednačiti te granice tj. stvarno stanje na terenu moralo bi se poklapati sa onim u gruntovnici i onim u katastru. Pretpostavljam da treba angažirati geodeta, napraviti premjere, izraditi nekakav elaborat i utvrditi činjenično stanje. Jedan će susjed morati dati svoj dio drugom. Pošto su susjedi u dobrim odnosima i takve su granice na tom mjestu preko 40 godina smatram da to neće biti problem. No, što ako se to ne desi, susjed proda svoje i novi vlasnik traži rušenje zida i uspostavu novih granica. Kome će se vjerovati, gruntovnici ili katastru? I sve to samo zato što su ljudi nekad davno bili lijeni i sve se radilo samo na "riječ". Ali oni su danas svi mrtvi i tko će više kome vjerovati. Ostali su samo papiri. Interesantna dvojba. Siguran sam da se netko od vas koji ovo čita našao u sličnim problemima. Zanimaju me vaša iskustva i saznanja.

Dvojba. Baka ostavila u nasljedstvo nekoliko parcela. Vjerovalo se da su one u našem potpunom vlasništvu. Međutim otkrilo se da je baka bila vlasnik samo 1/2 tih parcela. Vlasnik druge polovice je njezin rođak. E sad, baka je umrla i njezin je dio nasljeđen(tri nasljednika, svaki po 1/4). Umro je i rođak no za njegov dio nije provedena ostavinska rasprava jer nitko nije ni znao da je on bio vlasnik. Pitanje je da li vlasništvo nad 1/2 rođakovog djela steći dosjelošću, jer smo u posjedu parcela više od 30 godina, ili je jednostavnije provesti ostavinsku raspravu nad rođakovom polovicom jer njegovi nasljednici voljni su odreći se prava vlasništva u našu korist? Što je jednostavnije, kraće i jeftinije??