Jump to content

brainformat

Korisnik
  • Broj objava

    56
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O brainformat

  • Status
    Iskusan

Osobni podaci

  • Web stranica
    http://www.rugby-rijeka.hr
  1. Poštovani, imam jedno pitanje vezano za čl. 380. ZKP, tj. o obustavi kaznenog postupka. A u tom smislu i u odnosu na čl. 190. ZKP. Naime, zanima me koji sud donosi rješenje o obustavi ukoliko pretpostavka za obustavu nastane tijekom žalbenog postupka (npr. okr. umre, nastupi zastara i sl.). Da li rješenje donosi prvo ili drugostupanjski sud? Unaprijed hvala
  2. Pitanje: da li se ZTD podrdno primjenjuje na udruge? Naime, ni novi ni stari Zakon o udrugama ne sadrže odredbu o tome. Ja, međutim, mislim da bi moralo, pošto Zakon o udrugama samo spominje recimo podružnice, ali jako malo propisuje o njima. Ako nema podredne primjene ZTD-a, mislim da bi ostalo jako puno praznina. Što misle oni koji znaju više?
  3. Pitanje: Zakon o vlasništvu dopušta etažiranje zgrade koja je izgrađena na pavu građenja (čl. 43. st. 6.) Sve je to ok, samo što me jedna stvar muči: pravo građenja ima rok trajanja, po čijem isteku ono prestaje i vlasnik zemljišta postaje i vlasnik zgrade. Znači li to da postaje i vlasnik npr. stanova koji su etažirani? Naime, kod zasnivanja prava građenja, vlasnik zemljišta ostaje vlasnik, a pravo građenja je teret. Nositelj prava građenja je vlasnik (sui generis) zgrade, ali ne i zemljišta. S druge strane, vlasnik etaže nužno mora biti i suvlasnik zemljišta. Jasno mi je da u o
  4. Prvo - nema nikakvog etažranja dok ne potpišu svi suvlasnici (vlasnici svih etaža). Drugo - dvorište i drugi zajednički dijelovi se mogu etažirati pod dva uvjeta - prvi da se svi suvasnici suglase i drugo, da građ. inžinjer to odobri u etažnom elaboratu. Naime, ne može se baš sve etažirati. Neki dijelovi zgrade moraju ostati zajednički (kao npr. stepencie ili sl.) Treće - vlasnici posebnih dijelova (etaža, etažiranih stanova) su suvlasnici te cijele nekretnine, u dijelovima kako to piše u zemljišnoj knjizi. Pod cijelom nekretninom se misli na zajedničke dijelove zgrade, okućnicu i sve
  5. Da, našli su mu u nekakvoj vreći stvari vrijedne par stotina kuna, ali kažem, još je bio u prostoru, kad je policija došla.
  6. Da ne otvaram novu temu - kako bi to bilo po novom KZ-u. Naime, čl. 34. više ne propisuje "tko s namjerom započne ostvarenje kaznenog djela, ali ga ne dovrši", nego "tko... poduzme radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela". Dakle, imam sličan predmet, samo što je počinitlej provalio u prostor i policija ga je zatekla unutra. Djelo nije dovršeno, ali je svakako započeto. Da li je to pokušaj?
  7. Pozdrav svima. Problem je dakle sljedeći: ostavitelj sastavlja vlastoručnu oporuku, kojom ostavlja prizemlje kuće oporučnom nasljedniku. Ostatak kuće (gornji kat) ide zakonskim nasljednicima. Kuća nije etažirana. Ima li tko kakvih iskustava s time, kako sud donosi rješenje? Da li prvo upućuje stranke u parnicu kako bi utvrdile koliki bi bili suvlasnički dijelovi, pa donosi rješenje samo o idealnim dijelovima? Može li uopće išta drugo? Bio bih zahvalan na svakoj ideji?
  8. Ako vrati izjavu, s obrazloženjem, ne mogu ga ovršiti. Osim toga, ovršiti ga mogu tek poslije pravomoćnosti i ovršnosti rješenja kojim se poslodavcu nalaže isplata (iz čl. 201.). A ako dobije takvo rješenje, može se žaliti, što odgađa pravomoćnost. pa će se poslije drugostupanjske odluke vidjeti kome opanci, a kome obojci.
  9. Ma nisam ja nikakv gospodin. Ugl. čuo sam za jedno takvo rješenje u kojem se ovršuje poslodavca za cijeli iznos prvotne ovrhe. Po meni je to nezakonito. Ali ima i "fantastičnijih" sudskih odluka. Pogotovo u ovrsi....
  10. Stara ovrha. Još fine nije bilo. Napravio sam juče promjenu predmeta i sredstava a novčana, ali bi volio vidjeti kako bi se moglo ovršiti poslodavca. Zapravo više iz akademskih razloga. A bit će i koja radnja
  11. Samo sad mi nije jasno da li ste Vi ovrhovoditelj ili ovršenik?
  12. Ovrhovoditelj uvijek predujmljuje trošak javnog bilježnika, ali on ulazi u trošak postupka i ovršenik ga je dužan podmirti. Dakle, bilježnik će u rješenje upisati da je ovršenik dužan platiti dug ovrhovoditelju i trošak postupka - odvjetnički, ako ga ima i javnobilježnički) Nije bitno to što je on platio prije nego što je primio rješenje. Bitno je da li je platio prije nego što ste prijedlog predali javnom bilježniku. Ako je plaćeno nakon predaje bilježniku, imate pravo na trošak. Drugačije je s glavnicom i kamatom. Možete mu, od tog iznosa koji je platio prvo naplatiti kamatu i dio gla
  13. Mislim da to nikako ne bi moglo. Naime, ja ne bi od poslodavca potraživao ono što meni duguje ovršenik, nego ono što je poslodavac trebao isplatiti po tom rješenju, a nije. I ne bi mogao tražiti na temelju postojećeg rješenja o ovrsi protiv radnika, nego samo na temelju tog rješenja iz čl. 201. (koje je kondemnatorno, a ne ovršno, dakle glasilo bi "nalaže se tom i tom poslodavcu da isplati ... kn.." a ne "određuje se ovrha na .... tog i tog poslodavca..."). Tek poslije pravomoćnosti i ovršnosti takvog rješenja i na temelju njega bi mogao predložiti ovrhu protiv poslodavca. U svakom slučaju
  14. Jasna stvar. I kada to rješenje postane pravomoćno, mogu ovršiti ovršenikova dužnika. Međutim, da bi to rješenje (nakon pravomoćnosti i ovršnosti) bilo podobno za ovrhu novčane tražbine, mora glasiti na točno određeni novčani iznos. Čl. 201. kaže da se može ovršenikovom dužniku naložiti da isplati sve obroke koje je od dostave rješenja o ovrsi do podnošenja tog prijedloga (iz čl. 201.) bio dužan ustegnuti od ovršenikove plaće i isplatiti ovrhovoditelju. Problem je u tome što ja ne znam visinu tog obroka. Da ja znam da je poslodavac primio rješenje prije pet mjeseci i da je (s obzirom na visin
×
×
  • Napravi novi...