morskywuk

Sve 5.

zvonemarkus je napisao:

čupam papire od 1994 godine, a ratni put sam dobio 2010 godine, prvi put sam podnio zahtjev bez sve dokumentacije i odbijen je 2003 godine. drugi put podnio zahtjev 2010 i prvostupanjska komisija -20 i odbijen.

Naveli ste malo rečenica koje otvaraju puno pitanja, a bez odgovora na njih ne može se korektno odgovoriti na vaše pitanje:

1. kakav zahtjev ste podnijeli prvi put koji je odbijen 2003. godine (za HRVI?, za mirovinu? ili oboje?)

2. Ako je u pitanju zahtjev za priznavanje statusa HRVI, po osnovi čega ste tražili priznanje tog statusa (bolest i/ili ranjavanje i/ili ozljeda)?

3. Navodite da je taj prvi zahtjev podnesen "bez sve dokumentacije" - s kojim je obrazloženjem odbijen: da li zbog tog razloga ili zbog nalaza prvostupanjskog liječničkog povjerenstva (da li je predmet uopće bio na prvostupanjskom povjerenstvu)?

4. Za koje bolesti/ranjavanja/ozljede ste podnijeli drugi zahtjev i zašto je odbijen (je li u pitanju potpuno novi zahtjev ili je to bio postupak zbog pogoršanja, koje bolesti/ranjavanja/ozljede su ocjenjene sa manje od 20%, a koje su odbijene jer nisu u vezi s ratom)?

5. U drugom slučaju (iz 2010.) spominjete da je (za nešto) PLP dao manje od 20% - jeste li se žalili na prvostupanjsko rješenje, odnosno u kojoj je fazi taj postupak?

zvonemarkus je napisao:

... ranjavan 1991, traumatoloski list, kvalifikacija ozljede (A) laka, kirurska obrada.prekinuo bolovanje i otisao na ratiste.potvrda o okolnostima stradavanja. nalaz ortopeda, strana tijela u podrucju ranjavanja. nalaz psihologa, ispitanik trajno radno afunkcijonalan. nalaz neurologa, hernija diska itd... nalaz otorinolaringologa,

Koje se ozljede i rane navode u potvrdi o stradavanju (ranjavanja u .... - da li se spominje ozljeda kralježnice i/ili ozljeda sluha?)

zvonemarkus je napisao:

... sluha po fovleru 18%.

Oštećenje sluha 18% po Fowleru nije dovoljno za priznavanje statusa HRVI po toj osnovi.

Ako se navedena ozljeda sluha spominje u potvrdi o oklnostima stradavanja, na temelju utvrđenog % po Fowleru liječnici su istu mogli cijeniti jedino sa manje od 20%.

zvonemarkus je napisao:

zanina me sta i kako dalje.molim savjet

Dolazi nakon odgovora na gornja pitanja.

huskybucka je napisao:

Pozdrav

Otac mi prima invalidninu od poginulog hrvatskog branitelja.

Invalidninu prima preko Hpb-a.

Bio je u Hpb-u i tamo ne daju kredite na invalidnine.

Zanima me dali postoji koja banka da daje kredite na invalidnine?

Dali je netko od vas digao kredit na invalidninu?

Uobičajeno je da banke ne uzimaju u obzir primanja s osnova invalidnosti (a to je za njih sve što u nazivu ima "invalidnina" pa i obiteljska invalidnina).

Mislim da je MOBMS unazad 5-6 godina uputio dopis prema svim bankama u RH s molbom da se prilikom odlučivanja o kreditnoj sposobnosti uzme u obzir i obiteljska invalidnina koja je za npr. roditelje smrtno stradaloga HB stalna (doživotna) naknada.

Nije mi poznato da li su i koje banke ev. uvažile tu molbu. Naime, to im nije obveza, svaka od njih samostalno kreira svoju kreditnu politiku.

Barekica je napisao:

... molim vas da mi javite kome se trebam obratiti za pomoć oko sahrane. Ako netko zna neka mi da i broj telefona u Zadru.

Podaci sa: http://www.udu-zz.hr/prva.htm

Odsjek hrvatskih branitelja

Zadar, Miroslava Krleže 5

tel: 023/317-558,

023/317-558,

023/311-217,

023/628-001,

023/628-001,

023/628-002,

023/628-002,

023/628-003,

023/628-003

fax: 023/317-558

e-mail: odsjek.hrvbranitelja@drz-upr-zd.t-com.hr

voditeljica odsjeka: Kristina Orbanić, dipl. iur

Odsjek kao nadležno prvostupanjsko tijelo rješava o:

(...) organiziranje pogreba uz davanje vojne počasti umrlim hrvatskim braniteljima i HRVI, (...)

Kako je depresivac naveo, obavezno se treba raspitati kod financijske službe prvostupanjskog tijela o izboru druge banke preko koje će ići isplata jer MOBMS nema ugovor sa svim bankama (npr.: koliko znam nema sa PBZ-om).

Punisher je napisao:

Nista, Ustavni sud je sljedeca razina ...

Tako je, ustavna tužba je jedino što sada možete napraviti. To je ujedno i preduvjet za ev. kasnije pokretanje postupka kod europskog suda (naravno, ukoliko odluka Ustavnog suda bude negativna).

JPJ je napisao:

status dragovoljca koliko ja znam treba 100 dana a ne 30 dana ,mnoge moje radne kolege iz vojske nisu mogli ostvariti status dragovoljca zato što nisu imali 100 dana do priznanja države većina se priključila u obranu tek krajem 10 i početkom 11 mjeseca 91 godine tako da su imali po par dana manje od 100 dana i nisu mogli dobiti status dragovoljca

Ako još jednom pročitate goranovo pitanje vidjet ćete da se ono odnosi na HB koji nisu regulirali vojnu obvezu prije nego što su se uključili u obranu suvereniteta RH:

gorangogi je napisao:

Zanima me dali za nas koji smo iz srednje otišli na ratišta (nismo bili u JNa)vridi zakon od 30 dana umisto 100

Prema tome, jasno je da se moj odgovor o uvjetima za ostvarivanje statusa dragovoljca odnosi isključivo na osobe koje nisu regulirale obvezu služenja vojnog roka, a uključile su se u obranu suvereniteta RH u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine (pod pretpostavkom da se gorangogi doista uključio u DR u tom razdoblju).

S obzirom da je gorangogi u svom pitanju naveo dva različita uvjeta, koji nemaju veze jedan s drugim jer se tiču ostvarivanja statusa dragovoljca i prava na najnižu mirovinu (30 dana je u njegovom slučaju potrebno za priznavanje statusa dragovoljca, a 100 dana je uvjet za sve HB da bi ostvarili pravo najnižu mirovinu), iznio sam uvjete za ostvarivanje jednog i drugog.

gorangogi je napisao:

Poštovani!Zanima me dali za nas koji smo iz srednje otišli na ratišta (nismo bili u JNa)vridi zakon od 30 dana umisto 100 ...

Govorite o dvije različite stvari:

1. Da bi HB ostvario status dragovoljca traži se da je sudjelovao u obrani suvereniteta RH najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. i to u slijedeća dva slučaja:

– ako nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili

– ako nije regulirao obvezu služenja vojnog roka.

2. Da bi ostvario pravo na najnižu mirovinu HB (bio on dragovoljac ili ne) mora imati priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana (bez obzira u kojem razdoblju DR to bilo).

gorangogi je napisao:

... dali je to papir koji čekaju u HZZO kao papir od 100 dana borbenog.

Ako su vam rekli u HZMO-u da čekaju dokaz o provedenih 100 dana u obrani suvereniteta, onda je valjda tako.

gorangogi je napisao:

... Dali neko zna adresu ili tel di oni to pišu jer iz HZZO su im več poslali dvi požurnice

Pišu tijelu MORH-a koje je nadležno za davanje takvih podataka, za podrobnije podatke obratite se najbližem Odsjeku za poslove obrane.

morskywuk je napisao:

Pitanje primjene KU za državne službenike i namještenike razmatrala je Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike na sjednici održanoj 29. svibnja 2007. godine:

Ovaj dio iz mog prethodnog posta bi trebao glasiti ovako:

Pitanje primjene KU za djelatne vojne osobe razmatrala je Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike na sjednici održanoj 29. svibnja 2007. godine:

Sorry

gstaba je napisao:

Mogu li sa obiteljskom mirovinom dobiti i osobnu invalidninu ...

Ukoliko kao korisnik invalidnine ostvarujete prihod po bilo kojoj drugoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao razlika između iznosa invalidnine (250% od osnovice) i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva.

U navedene prihode po drugoj osnovi ne uračunava se obiteljska mirovina.

Nema zapreke da istovremeno koristite pravo na osobnu invalidninu i pravo na obiteljsku mirovinu.

Jedino što ne možete istovremeno ostvariti osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Pitanje primjene KU za državne službenike i namještenike razmatrala je Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike na sjednici održanoj 29. svibnja 2007. godine:

"Uz t. 11.

- cl. 1. Kolektivnog ugovora – primjena Kolektivnog ugovora na djelatne vojne osobe

Vezano za upit koji radni staž treba uzeti u obzir kod ostvarivanja prava na jubilarnu nagradu, uvecanje koeficijenta, te otpremninu djelatnih vojnih osoba, Zajednicka komisija je ponovno razmatrala pitanje primjene odredaba Kolektivnog ugovora na djelatne vojne osobe.

Iz cl. 1. st. 3. Kolektivnog ugovora vidljivo je da se ovim Ugovorom utvrðuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima.

Prema cl. 14. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, o svim pitanjima koja nisu ureðena tim Zakonom ili propisima donijetim na temelju toga Zakona primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, opci propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima.

Iz formulacije odredbe cl. 14. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske vidljivo je da ta odredba nije pravni temelj za primjenu odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike na djelatne vojne osobe."

Nije mi poznato da li se ovo tumačenje ZK u međuvremenu promijenilo.

DelBoy je napisao:

Problem je što se u Pravilniku govori o "ostvarenoj" plaći ili mirovini u kalendarskoj godini, a izdaje se potvrda o "isplaćenoj" mirovini pa to zbunjuje. Prema tome, mirovina isplaćena u siječnju nije ostvarena u tekućoj, već u prethodnoj godini.

Po Anićevom riječniku riječ "ostvariti" ima značenje "učiniti da što zaživi", odnosno "pretvoriti u stvarnost (želje)". Prema tome, po meni, ona odredba iz članka 8. Pravilnika mogla bi se tumačiti tako da se prihod uzima u obzir onda kada se stvarno ostvario (isplatio/uplatio).

DelBoy je napisao:

Problem je, međutim, što je takav način prikaza nepovoljan za korisnika.

Uzmimo za primjer (što jednostavniji radi lakšeg računanja) samohranog roditelja s jednim djetetom i mirovinom 3500kn.

Prihod po članu mu je 1750kn i ne prelazi cenzus od 1995kn.

Dakle ostvaruje pravo jer su 1750 kuna njegovi istinski i realni prihodi za kalendarsku 2010. godinu.

Međutim, ako su mu u toj kalendarskoj godini isplaćeni zaostaci X, i XI iz 2009. (XII/2009. po tom sistemu ubrajamo, a XII/2010. prelazi u 2011), proizlazi da je 2010. primio 14 mjesečnih isplata te mu primanja po članu iznose 2041kn pa je sada, umjesto 245kn ispod, 46 kuna iznad cenzusa!!!

Tako mu ni krivom ni dužnom propada pravo za 2010. godinu (naravno da nije kriv što primanja nisu isplaćena pravovremeno).

Isto tako, računam da je meni HZMO dužan između 50 i 80 tisuća kuna iz više prethodnih godina (nisu izvršili tzv. prevođenje).

Ove godine nisam primio ni lipe, no ako bi mi dug na temelju pozitivnog rješenja spora bio isplaćen sutra, bi li to bila primanja ostvarena u ovoj godini?

Ne, ta primanja sam ostvario davno a isplaćena su u ovoj godini.

Recimo da sam tih prethodnih godina prelazio kojekakve cenzuse za nekoliko kuna, a u ovoj godini, kad su mi stvarna primanja 0,00kn - također bih prešao cenzus.

To je sve točno.

Ali ako pogledate ostali dio članka 8. Pravilnika koji nismo spominjali vidjet ćete da može biti i gore.

Naime, riječ je o prihodu (plaći / naknadi / mirovini) ostvarenoj za prvi cijeli mjesec po zaposlenju / umirovljenju u tekućoj godini.

Naime, prihod ostvaren za prvi cijeli mjesec po zaposlenju uzima se u obzir kada osoba nema prihoda u prethodnoj godini. Što ako taj korisnik dobije prvu plaću koja je tolika da prelazi cenzus, a dobije otkaz 1-2 mjeseca nakon zaposlenja?

Ni jedan propis nije idealan.

DelBoy je napisao:

 

Nije mi bila namjera mlatiti praznu slamu (iako tako izgleda kad pogledam ovaj post), samo sam želio

ukazati na moguće nedostatke ako se računa primljeno umjesto ostvarenog.

Ja ovu diskusiju ne doživljavam kao mlaćenje prazne slame, naprotiv, mislim da je korisna i da bi ovakvih razmišljanja trebalo biti više na ovom forumu.

Čak i dijametralno različiti stavovi oko nekog pravnog pitanja mogu pomoći nekome da bolje sagleda svoju poziciju i pravne mogućnosti.

Pozdrav.

DelBoy je napisao:

Pitanje:Naknade koje su primljene ili naknade koje su ostvarene?

 

Danas mi u HZMO izdali potvrdu o primljenim naknadama.

Baš naknada jer sam primao naknadu plaće za vrijeme prof. rehabilitacije.

...

Zadnja naknada isplaćena je u 12/1009 za 11/2009. i računaju mi 12 naknada za 2009 godinu (dakle ubrajaju i onu isplaćenu u 1/2009 za 12/2008). Za 12/2009 pa na dalje nemam primanja (čekam upr. sud.

...

Nije problem, i ako mi računaju 12 naknada u prošloj godini, ... nego je li to ispravno računanje?

Bez obzira na odredbu iz Pravilnika, mislim da su vam u HZMO-u izdali dobru potvrdu.

Bit će jasnije na primjeru: ukoliko ostvarite pravo na mirovinu počevši od 01.10.2009. godine, po rješenju koje je postalo izvršno npr. u 05./2010. godine, a uplate vam zaostatke (znači i za razdoblje od 01.10.2009. do 31.12.2009. godine) u 06./2010. godine, sigurno je da vam taj iznos neće ući u prihode ostvarene u 2009. godini jer ste ga primili tek 2010. godine. I u potvrdi Porezne uprave za 2009. godinu taj zaostatak neće biti prikazan kao ostvaren u 2009. godini.

Usput, HZMO izdaje potvrdu ovisno o tome kako formulirate upit:

- iznos mirovine / naknade koju je osoba primila u razdoblju od 01.01.2009. do 31.12.2009. godine (gdje ulaze primanja isplaćena za razdoblje od 12/2008. do 11./2009. godine).

- iznos mirovine / naknadu koju je osoba primila za razdoblje od 01.01.2009. do 31.12.2009. godine (gdje ulaze primanja isplaćena za razdoblje od 02/2009. do 01./2010. godine).

S obzirom da ste naveli da vam je svejedno koji iznos će se uzeti u obzir, pokušajte barem dobiti da iznos iz Porezne potvrde bude isti kao u potvrdi HZMO-a.

Prema tome, ukoliko u potvrdi Porezne uprave o ostvarenim prihodima za 2009. bude prikazan različiti iznos primljenih naknada za 2009. godinu od onoga koji je prikazao HZMO, zatražite novu potvrdu HZMO-a u kojoj mora biti isti iznos kao i u potvrdi od Porezne (kako sam gore naveo, bitno je samo pravilno formulirati upit prema HZMO-u).

artus je napisao:

Dokument o kojemu je riječ star je 24 godine. U slučaju da se ne pronađe u arhivi ( koja je pravni slijednik institucije iz prošlog sistema ), što mi je činiti.?

Vi imate original i tu prestaje vaš dio posla.

Pravni slijednik tijela koje je izdalo dokument o kojem je riječ treba utvrditi dan s kojim je isti postao pravomoćan. Kako će to učiniti (uvidom u spis ili rekonstrukcijom istog ako ga nema) njihov je problem.

chelios je napisao:

Dobio sam ratni put ali u njemu nema 1991 kad sam bio ranjen kao pripadnik 2gbr,tj uopće se ne spominje 2gbr.Samo na kraju ratnog puta piše da se nisam samovoljno ranio da bi izbjegao sudjelovanje u domovinskom ratu.Molim pomoć

Da li ste tijekom Domovinskog rata bili pripadnik samo 2. gbr HV-a ili i drugih postrojbi?

depresiva je napisao:

... vjerovatno postoji mogučnost žalbe MORH-u,ukoliko ni to ne prođe,preostaje upravni sud.

Na izdani opis ratnog puta ne može se izjaviti žalba.

Preslik može ovjeriti javni bilježnik, ali je jednostavnije da odete sa originalom i preslikom kod tijela koje vam treba otisnuti klauzulu pravomoćnosti pa će vam oni ovjeriti i presliku (besplatno).

Robi91 je napisao:

... ja nemam takovo iskustvo.Naime kada sam došao u Tvrtkovu na vještačenje zbog pogoršanja zdravstvenog stanja sa svim novim nalazima itd. rečeno mi je da me bez statusa HRVI nemogu vještačiti ...

Podnesite zahtjev za ponovno utvrđivanje uzroka invalidnosti zbog pogoršanja pa neka vam onda u rješenju pisano navedu to što kažete da su vam (usmeno) rekli u HZMO-u.

Ja vam mogu ponoviti ono što sam nekoliko puta naveo na ovu temu: u postupku ponovnog utvrđivanja uzroka invalidnosti zbog pogoršanja (kod HZMO-a) za HB-a koji već ima priznato pravo na invalidsku mirovinu kumuliranog uzroka (kakav je vaš slučaj) činjenica da ima ili nema status HRVI-a nema nikakav utjecaj na mogućnost nove ocjene.

Da li će vještaci utvrditi da je došlo do pogoršanja ili neće, to je već drugo pitanje na koje samo oni znaju odgovor.

Ponavljam, nema zakonske osnove da vam HZMO odbije zahtjev za pogoršanje zato jer nemate priznat status HRVI-a.

Robi91 je napisao:

... upravo smo zbog toga na temi Ustavni sud-međunarodni sud pokrenuli nešto sa tim u vezi odnosno pokušali smo se okupiti da se ide na ocjenu ustavnosti istog zakona.

Ako me sjećanje ne vara u temi Ustavni sud-Međunarodni sud vaš početni post se odnosio na pokretanje postupka kod Ustavnog suda RH / Međunarodnog suda u Strasburgu radi odbijanja zahtjeva za priznavanje statusa HRVI zbog propuštanja zakonskog roka za podnošenje zahtjeva, a to je sasvim druga priča.

grozni je napisao:

Za morskywuk-a

Moje pitanje za cijenjenog gospodina bi bilo.

U mom slučaju komisija za reviziju u MOBMS-u traži pismenu "korekciju"(tako mi je rečeno u ministarstvu) mišljenja vještaka područne službe u Zagrebu.

Na kakvu korekciju su mislili odnosno na koju oni mogu uticat kod vještaka?Hvala.

Da bi se izvršila revizija nalaza i mišljenja prvostupanjskog vještaka HZMO-a, isti mora biti sačinjen u potpunosti i po zahtjevima medicinske struke.

Ukoliko utvrdi da nije tako, odnosno da u nalazu nešto nedostaje ili je pogrešno napisano, Povjerenstvo može zatražiti ispravak nalaza kako bi isti nakon toga mogao biti predmet revizije.

ZUBE je napisao:

u mirovini sam od od jedanastog miseca1999 20 vojna 80 civilna stanje mi je banana dali imam pravo ići ponovo na komisiju nisam hrvi iako se ličm 15 godina što dalje ako ima ko savjet molim pomoć

O tome je ovdje sve rečeno:

http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503339919&forum=33

depresiva je napisao:

Ako je uzrok invalidnosti kumulativan tj. u nekom postotku vezan za rat a nekom postotku za mir,tko donosi tu ocjenu.

Izgleda da mi govorimo različitim jezicima.

Ocjenu o postojanju invalidnosti uvijek donosi prvostupanjski vještak. Ukoliko je ocjena takova da je s medicinskog stanovišta ispunjen uvjet za invalidsku mirovinu (čitaj: nastupila trajna invalidnost), vještak određuje stupanj nesposobnosti za rad te, ako je riječ o HB-u, uzroke te nesposobnosti (omjer ratnih i civilnih uzroka izraženih u %).

Takav nalaz i mišljenje ide na Povjerenstvo za reviziju i ono smije promijeniti samo jedan od navedena tri parametra, a to je uzrok invalidnosti.

Smatram da je uloga prvostupanjskog vještaka najvažnija jer bez njegove ocjene da je nastupila trajna invalidnost i utvrđivanja stupnja nesposobosti (sve parametri koje Povjerenstvo ne smije mijenjati) nema ni invalidske mirovine.

Naravno da je važan i rad Povjerenstva (jer o njegovoj ocjeni ovisi konačni iznos mirovine HB-a), ali o prvostupanjskom vještaku ovisi da li će osiguranik uopće ostvariti pravo na invalidsku mirovinu.

Eto, u tom smijeru je išao moj odgovor groznome.

depresiva je napisao:

Ima li slučaja da mirovinsko odredi npr. 50% rat 50% izvan ratnih okolnosti a povjerenstvo korigira te postotke.

Ima i normalno je da ima, jer je to zadaća toga Povjerenstva.

Sličnu zadaću ima i Stručno povjerenstvo za reviziju koje vrši reviziju NIM prvostupanjskih vještaka HZMO-a u predmetima priznavanja prava na invalidsku mirovinu po ZOMO (jednostavnije: tamo gdje je uzrok isključivo civilni, a stranka nije HB).

depresiva je napisao:

To znači da usprkos mnogim sastancima i savjetovanjima između vještaka iz mirovinskog i stručnog povjerenstva za reviziju dolazi do pobijanja odluka vještaka iz mirovinskog.

Mogu samo načelno reći da je iluzorno očekivati da se Povjerenstvo (bilo ono za HB ili ono za civile) u potpunosti složi sa svim ocjenama prvostupanjskih vještaka.

Jedan od ciljeva koje trebaju ispuniti navedena Povjerenstva jest nastojanje da svi prvostupanjski vještaci (ima ih prilično) rade što ujednačenije.

Idealno bi bilo da svi rade na isti način, ali valjda je svakome jasno da je to nemoguće.

depresiva je napisao:

... kolega grozni s pravom postavlja pitanje.

Grozni je pitao:

1. Čemu služe medicinski vještaci po područnim službama mirovinskog osiguranja kad njihov nalaz i mišljenje u 99% slučajeva nitko ne poštuje?

2. Koji je razlog njihovog postojanja?

3. Zašto se njihovo mišljenje ne uvažava kad je riječ o braniteljima?

Mislim da je dobio korektne odgovore na svoja pitanja.

Učiteljica zada sastav na temu "Panika".

Sutradan, kad je učiteljica pročitala sve radove, na satu pozove malog Mujicu i pita ga za objašnjenje:

- Mujice, kakav je ovo sastav? Trebao si objasniti što znači "Panika" a ne samo napisati brojeve: 1,2,3 / 15,16,17/ 6,7,8 / 31? Što ti to znači? Pa nije ovo matematika.

Mujica odgovara:

- Ma to je lako učiteljice: Imam 1,2,3 sestre od 15,16 i 17 godina starosti, koje su trebale imati menzis 6,7, i 8.- mog u mjesecu a danas je 31.- vi, pa ti vidi kakva PANIKA vlada u našoj kući.

darac_69 je napisao:

Da li ulazi naknada za bolovanje u prihodovni cenzus s obzirom da sam bio prošle godine 4 mj. na bolovanju prije umirovljenja.U poreznoj potvrdi naknada za bolovanje mi nije u prihodu .

Ulaze sve naknade koje ste primali u prethodnoj godini.

grozni je napisao:

Čemu služe medicinski vještaci po područnim službama mirovinskog osiguranja kad njihov nalaz i mišljenje u 99% slučajeva nitko ne poštuje.Koji je razlog njihovog postojanja.

Zna se tko je bog i batina.

Ukratko, oni odlučuju o tome da li je kod osiguranika nastupila trajna invalidnost koja, ukoliko ispunjava i druge uvjete iz ZOMO, dovodi do priznavanja prava na invalidsku mirovinu.

 

grozni je napisao:

Dobro,znači oni su tamo da bi vještačili sve žitelje RH.

Zašto se njihovo mišljenje ne uvažava kad je riječ o braniteljima?

Njihova odluka o tome da netko ispunjava medicinske uvjete za odlazak u invalidsku mirovinu uvijek se uvažava, bio u pitanju branitelj ili netko drugi. Također, neupitna je njihova ocjena da li je kod nekog osiguranika (bio on HB ili ne) nastala opća ili profesionalne nesposobnosti za rad.

Prema tome, Povjerenstvo za reviziju ne može pobiti odluku prvostupanjskog vještaka HZMO-a da neki branitelj ispunjava uvjete za invalidsku mirovinu i da je u pitanju opća ili profesionalna nesposobnost za rad.

Jedino što to Povjerenstvo ispituje jest da li je ovlašteni vještak HZMO-a pravilno odredio uzroke opće ili profesionalne nesposobnosti za rad.

visnjaZ je napisao:

Koliko je meni poznato Nalaz i mišljenje vještaka može se dobiti samo na traženje suda ili državnog odvjetništva.

I koliko ja znam nikad se nikom ne izdaje to, ti na komisiji dobiješ obavijest da li je ili nije nastupila invalidnost.

Znam da je bilo slučajeva da su odvjetnici tražili taj Nalaz i mišljenje za potrebe suda radi neke naknade štete ili sličnog i nisu to mogli dobiti već su upućeni da će isti dostaviti na traženje suda.

Govorimo o različitim stvarima.

Nitko, pa ni stranka ne može tražiti da joj službenik koji vodi postupak preda neki dokaz iz spisa, ukoliko isto posebnim propisom nije predviđeno za uručivanje stranci (kao što se npr. u postupku priznavanja statusa HRVI-a uz rješenja dostavljaju nalazi PLP-a ili DLP-a). Kompi je već odgovoreno da se obrazac 3-IN ne uručuje stranci već se prilaže spisu predmeta invalidske mirovine.

Navedeno vrijedi i za druge osobe koje nisu stranke u postupku priznavanja prava na invalidsku mirovinu pa tako i za odvjetnike koji radi nekog drugog postupka (npr. naknade štete) traže određene dokumente iz nečijeg mirovinskog spisa.

S druge strane, dostava spisa ili njegovog dijela sudu regulirano je posebnim propisima.

Međutim, ovdje je riječ o mogućnosti da se spis predmeta razgleda te da se o svom trošku umnože akti iz spisa.

Kompa, kao stranka u postupku priznavanja prava na invalidsku mirovinu, može zatražiti (najbolje pisano) razgledanje spisa i kopiranje navedenog obrasca o svom trošku (što mora napraviti unutar HZMO-a - ne može predmet fizički iznijeti iz prostorije u kojoj će se razgledanje obaviti).

Određeni dio spisa se ne može razgledati niti kopirati (zapisnici o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih tijela, nacrti rješenja i drugih akata koji su propisima označeni odredenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba).

Budući da navedeni nalaz i mišljenje nema oznaku tajnosti niti se može svrstati u ostale gore nabrojene akte, nema razloga da Kompa isti ne kopira. Posebno zato jer mu je taj nalaz bitan radi pronalaženja novog posla (što treba kao razlog navesti u zahtjevu za razgledanje spisa).

Kompa je napisao:

A na moj zahtjev da li su mi ga dužni dati, barem kopiju istoga ?

Obavješcivanje o tijeku postupka i razgledavanje spisa (ZUP)

Clanak 84.

(1) Stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijecanju i glasovanju clanova kolegijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima oznaceni odredenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trecih osoba.

(2) Razgledavanje spisa obavlja se u službenim prostorijama javnopravnog tijela kod kojeg se vodi postupak. U opravdanim slucajevima spisi se mogu razgledati u službenim prostorijama drugog javnopravnog tijela.

(3) ...

(4) O odbijanju zahtjeva za razgledavanje i umnožavanje spisa donosi se rješenje.