________________________________________
Počinje gradnja elektrana jačih od nuklearke u Krškom
Manjak snijega uštedio 80 milijuna kuna
Za neplaćanje alimentacije zatvor ili plijenidba imovine
Prostitutke u Dominikanskoj Republici prve će dobiti cjepivo
Među intelektualcima je premalo pučkih tribuna
Subota, 24. veljače 2007.
________________________________________
Za neplaćanje alimentacije zatvor ili plijenidba imovine
Centri za socijalnu skrb ubuduće će morati pokrenuti kazneni postupak protiv roditelja koji ne plaćaju alimentaciju svojoj djeci
Obiteljski zakon, sasvim sigurno jedan od zakona koji se tiče gotovo svih, uskoro bi trebao doživjeti značajne izmjene. I to na način da se usklade sa stvarnim životom, odnosno da se isprave one nelogičnosti koje već niz godina bodu oči. Prije svega, tu je nemogućnost dovođenja u red roditelja, a mahom je riječ o očevima, koji svojoj djeci ne plaćaju alimentaciju. Njihov se broj procjenjuje na oko 43.000, iako neka istraživanja govore da se broj roditelja neplatiša alimentacije penje i na 60.000. Radi ilustracije, u Hrvatskoj je prema posljednjem popisu stanovništva, onom iz 2001., oko 188.000 jednoroditeljskih obitelji u kojima živi 258.000 djece. Među njima je više od 88.000 maloljetnika, od kojih je polovica bez uzdržavanja.
Upravo je zbog te crne statistike i te kako važan najnoviji prijedlog izmjena u Obiteljskom zakonu kojima se prvi put propisuje najmanji iznos alimentacije i to kako bi se, kao što je to do sada bio slučaj, izbjegli sramotno mali iznosi koje su roditelji uplaćivali svojoj djeci.
Tako će ubuduće najmanja alimentacija za djecu do šest godina iznositi 17 posto prosječne plaće (780 kuna), za djecu od 7 do 12 godina 20 posto prosječne plaće (918 kuna), dok će djeca do 18 godina primati 22 posto spomenutog prosjeka (1010 kuna). Inače, neplaćanje i visina alimentacije bili su jedno od najbolnijih područja u Obiteljskom zakonu. Naime, znalo se događati da se djetetu dosudi i alimentacija od - deset kuna?!
Osim toga, centri za socijalnu skrb ubuduće će morati pokrenuti kazneni postupak protiv roditelja koji ne plaćaju alimentaciju svojoj djeci. Podsjetimo, to je do sada morao raditi samohrani roditelj, dakle uglavnom majke. A dug drugog roditelja računao se tek od trenutka podizanja tužbe. Po novom, roditelj neplatiša morat će kad-tad djetetu platiti sav dug, a centri će imati obvezu privremenog uzdržavanja djeteta. Naravno, ako je riječ o siromašnim obiteljima. Cijelim nizom izmjena neodgovornom roditelju smanjit će se mogućnosti izbjegavanja plaćanja svojih obveza. Na nedavnom okruglom stolu o toj temi koju je organiziralo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, ministrica koja mu je na čelu i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je da će sud u parnici radi uzdržavanja moći zatražiti popis cjelokupne imovine neplatiše i to od svih relevantnih institucija - MUP-a, Zavoda za mirovinsko osiguranje, Fine, Porezne uprave i drugih. Ako se tome doda činjenica da je Kaznenim zakonom neplatišama novčana kazna preimenovana u kaznu zatvora u trajanju od najmanje tri mjeseca, jasno je da više neće biti tako lako zaobići uzdržavanje vlastitog djeteta.
Tim više što ubuduće takav roditelj neće imati apsolutno nikakve koristi od toga ako svoju imovinu prebaci na svoje roditelje. Naime, prema novim zakonskim izmjenama, a koji je izradila radna skupina sveučilišnih profesora prava i to Dubravka Hrabar, Mihajlo Dika i Aleksanda Korać, predviđena je mogućnost da bake i djedovi moraju uzdržavati svoje unuče. Također, velika je novost da će, kad je riječ o ovrsi, alimentacija biti iznimka od pravila da se osobi ne može plijeniti više od trećine plaće. Događalo se, često, da su neplatiše, želeći izbjeći plaćanje uzdržavanja, dizali kredite s ratom u visini trećine primanja i na taj način onemogućavali ovrhu. Stoga će nove izmjene Obiteljskog zakona propisati da se ovrha za uzdržavanje može obaviti na cijela primanja, a da mora ostati minimum i to četvrtina prosječne plaće, što sada iznosi oko 1150 kuna.
Iako spomenuta radna skupina nije dirala u područje posvojenja, nije nemoguće da se i to dogodi. Naime, u javnosti je veliki prijepor izazvala dobna granica za posvojenje. Točnije njena krutost. Prema sadašnjem zakonu, posvojitelji mogu biti stari između 21 do 35 godina, a u iznimnim situacijama može se dopustiti da posvojitelj od djeteta bude stariji 45 godina. Uglavnom su se posvojenja u Hrvatskoj obavljala po toj »iznimci«. Logično, jer osobe koje ne mogu biti biološki roditelji barem do 35. do 40-ih godina pokušavaju to postati. Dakako, medicinskim putem. Tako je tek prosječno 25 posto posvojitelja mlađe od 35 godina. Međutim, visina dobne granice od maksimalno 45 godina razlike ne dovodi se toliko u pitanje koliko krutost da to baš tako treba i biti. Tako, zbog zakonskih apsurda, ako je jedan od posvojitelja stariji od te dobi, nema pravo i zakonski postati roditelj djetetu koje je posvojio i o kojem se brine. To ide toliko daleko da recimo stariji posvojitelj ne može uzeti bolovanje za dijete ili imati bilo kakvo pravo na njega u slučaju smrti bračnog partnera koji je mlađi, a samim time i zakonski posvojitelj. Hoće li se ta odredba u izmjenama Obiteljskog zakona liberalizirati još je neizvjesno.
Izmjene Obiteljskog zakona dotaknule su se još jedne zanimljive stvari - tržišta rada djece. Naime, postoje slučajevi kad roditelji sklapaju poslovne ugovore u ime svoje maloljetne djece. Uglavnom je riječ o sportskim i ugovorima za manekenke. Na žalost, praksa je pokazala da roditelji prečesto pristaju na sve ponuđene uvjete klubova ili agencija, pa često potpisuju ugovore koje im djecu na kraju stavljaju u dužničko ropstvo. Upravo je o tome na spomenutom okruglom stolu o izmjenama Obiteljskog zakona govorila profesorica Dubravka Hrabar. Napomenula je kako se događa da su roditelji često lakomi ili im se par tisuća kuna na mjesec čini previše, pa potpisuju višegodišnje ugovore. Svojoj djeci nameću obvezu i za deset godina. Ako se kojim slučajem dogodi da dijete recimo nakon pet godina prestane igrati nogomet, dužno je klubu isplatiti sve uloženo. S kamatama, dakako. Da se to ne bi događalo, predlaže se da roditelji djece talentirane za sport, manekenstvo, umjetnost i slične aktivnosti više neće moći u djetetovo ime samostalno potpisivati ugovore s raznim agencijama i klubovima. Svaki ugovor koji se malom talentu ponudi prije potpisivanja morat će pogledati i odobriti nadležni centar za socijalnu skrb. Ako bi roditelji to učinili bez odobrenja centra, ugovor bi bio pravno ništavan.
Silvana Oruč Ivoš
________________________________________
