oscar

A šta je s pričom da u slučaju ako se ne položi završni ispit, da nam prestaje radni odnos. Da li se to odnosi samo na one koji zasnivaju radni odnos time što su upali u školu kao i na one koji su već sada savjetnici.

Pa upravo to - zaštita povjerenja u zemljišnik. Ali uzet kaparu pa optetretit zemlju nakon toga, time i cijelu zgradu, po meni se radi o gruboj nasavjesnosti u postupanju prodavatelja.

ovo posljednje je prigovor tuženika - šta si sklapao ugovor o kupoprodaji ako si znao ili si mogao znati da je zemlja pa i zgrada na njoj opterećena.

srićom ne radi se o mojem stanu. Problem je u tome što je ovdje prilkom sklapanja ugovora o kapari zemljište bilo čisto - kupac je to provjerio. No kasnije kad je zgada sagrađena, prilikom skalpanja glavnog kupoprodajnog ugovora, zemljište i stan su bili opterećeni. Upitno je načelo povkerenja u zemlj. knjige - javne knjige i svi imaju pravo na uvid u njih, pa i u spornu česticu zemlje.

Situacija je sljedeća: prilikom skalpanja ugovora o kapari ( kupnja stana)zemljište na kojem se trebala graditi zgrada nije bilo opterećeno hipotekom. 3 mjeseca nakon skalapanja tog ugovora o kapari, investitor opterećuje zemljište (hipotekom), tako da nakon što zgrada biva sagrađena hipoteka opterećuje i zgradu. Kasnije prilikom skalpanja glavnog kupoprodajnog ugovora, cijela zgrada pa i stan koji se kupuje je opterećena hipotekom. Da li činjenica da u trenutku sklapanja ugovora o kapari zemljište nije bilo opterećeno, da bi ono bez obavješavanja kupaca kasnije bilo opterećeno hipotekom i njome opteretilo i cijelu zgradu predstavlja osnov za naknadu štete, temeljem odredbi čl 4, 6 i dr. odredebi ZOO-a, dakle da li je time povrijeđeno načelo savjesnost i poštenja i druga osnovna načela obveznog prava.

Da li se može provesti ovrha na novčanoj tražbini po računu ovršenika kod banke, ako se radi o tražbini koju on kao branitelj ima po osnovi opskrbnine - to su im sredstva koja dobivaju dok im se ne odluči o zahtjevu za mirovinu.

Tko stavlja klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti na rješ o ovrsi koje donio j. bilježnik, ali koje je po prigovoru došlo sudu, koji je opet odbacio taj prigovor - rješenje o odbačaju prigovora je pravomoćno. ovrha na pokretninam predložena između ostalog i na pokretninma jednog od ovršenika koji i ma prebivalište u srbiji. Kako mu ga uručit priv prvoj ovršnoj radnji što traži zakon kad su pokretnine u pitanju. da li se uopće može predložiti ovrha na pokretninama na adresi u drugoj državi.

U slučaju kad sud prihvati prijedlog za ovrhu radi ovršne predaje suposjeda kuće (čl. 232 OZ-a), a odbaci prijedlog za ovrhu u dijelu kojim se traži trošak prethodne parnice (smetanje posjeda)iz razloga što nije određeno sredstvo ovrhe, da li je mogao odbaciti i prijedlog u dijelu kojim se traži i trošak ovršnog postupka.

nema tu nekih dodatnih činjenica. Postoji izjava o zapljeni, koja dakle ima pravnu snagu pravomoć. rješenja o ovrsi, protiv koje osoba koja je dala izjavu želi podnijeti prigovor. Šta bi j. bilježnik trebao s takvim podneskom - dostaviti sve sudu, a šta bi opet sud s time. dva su slučaja kad sud odlučuje u ovršnom post o j. bilj. podnescima - čl. 33 - ispitivanje ovršnosti j. bilj. isprave i čl. 252 . prig protiv NEPRAVOMOĆNOG rješ o ovrsi temeljem vj. isprave. Po meni neka pobija valjanost izjave u posebnom parničnom postupku i tu neka izlaže eventualne mane volje i zastaru na koju se poziva u prigovoru.

da li je moguća žalba na izjavu o zapljeni plaće - javnobilježnički ovjerene, koja inače ima pravnu snagu pravomoćnog rješenja o ovrsi, tko bi uopće odlučivao u tom slučaju - poseban izvanparnični (r1) postupak pri općinskim sudom.

J. bilj. ovjerenim ugovorom je ugovoren zajam, ali nije posebno određeno da ukoliko dužnik zakasni s određenim (npr 2)brojem obroka, da dospijeva cijela tražbina. Da li je time tražbina dospjela ( u smislu prisilnog izvršenja putem ovrhe)samo za iznos stvarno neplaćenih obroka, ili za cjelokupnu tražbinu, unatoč j. bilježničkoj klauzuli ovršnisti na ugovoru - ovršnoj ispravi.

Naime, ovršna isprava je presuda iz parnice koja se vosila pred općinskim sudom. Trgovački se oglasio nenadležnim kad je zaprimio prijedlog za ovrhu, glede troška postupka iz te parnice i dostavio ovrhu na odlučivanje istom općinskom sudu. No, ovršenik je trgovačko društvo u stečaju, i stečaj je određen prije podnošenja prijedloga za ovrhu. Kako je moguće da sud odredi ovrhu, zar u tom slučaju ovrhovoditelj kao jedan od vjerovnika ne bi tu svoju tražbinu trebao prijaviti u steč postupku i tamo se naplaćivati, određivanjem ovrhe prijeti dvostruka naplata istog duga. Tijekom ovr. post bi trebalo prekinut post u slučaju otvaranja stečaja(osim sučajeva izlučnih i razl vjerovnika - ali ovsdje to nje slučaj - bar iz spisa to nije vidljivo), ali on je ovdje već u tijeku, i prije pokretanja ovršnog post. Da li ima tko slična iskustva.

Da li se prijedlog za osiguranje ostavine određivanjem privremenom mjerom (čl. 202 ZN-a)može podnijeti ovršnom sudu ( na području kojeg se nalaze predmetne nekretnine) ili samo sudu pred kojim se trenutno vodi taj ostavinski postupak, premdet kojeg su te istwe nekretnine. Naime i ovdje kao i miljun drugih slučajeva sudska praksa je različita. Ima li tko kakva iskustva u svezi navedenog.

Problem je šta žalbe nije bilo, moguća bi bila samo po t 7. - da ovrha nije moguća protiv osobe ovršenika, ali to punomoćnik ovršenika ne čini, što ne znači da neće. Ono šta me zanima je ovo vezano za prekid - prethodno pitanje.

doneseno je rješenje o ovrsi, ali pri tome nije izvršena zabilježba ovrhe, jer je prethodno ovršenik prodao kuću(prije podnošenja prijedloga za ovrhu), koju sada ovrhovoditelj pobija u pranici(za poništenje tog kupopr. ugovora). Po vašem mišljenju da li je taj ovršni postupak sud dužan po sl. dužnosti obustaviti, ili dozvoliti prekid po čl. 212 ZPP-a - prethodno pitanje - dok se ne odluči o sporu u parnici. Sud odbija prekid jer sami sebe brukaju, zabilježba je trebala ići odmah po donošenju rješenja, ili odbaciti prijedlog jer nije bilo zk izvatka priloženog uz prijedlog.

U prijelaznim i završnim odredbama i procesnih zakona npr. ZPP stoji da li će se i koje odredbe primjenjivati u natragna tekuće predmete. Nije to samo pitanje procesnih zakona. OZ je i jedno i drugo, ima i materijalnih odredbi. Županijski sud u Splitu baš i ne djeli takvo mišljenje, bar po čuvenju što znam, ali to je super. Problem je još i veći s izmjenama 88/05, jer su sve te televizije predložene prije stupanja tih izmjena, koji je uveo dosta izmjena, novih instituta, npr čl 180a - obustava ovrhe ukoliko se ovrhovoditelj ne naplati u roku 6 mjeseci od odstave prijedloga banci(san 1 god). Ja imam rješenje Ž suda u Osijeku koji je temeljem te odredbe potvrdio 1stup rješ o obustavi temeljem te odredbe iako je prijedlog podnesen 2004 - dakle prije stupanja tih izmjena koje su uvele taj institut. Ja čitam 2stup rješenja Ž suda u Splitu, i redvoti prije izlaganja obrazloženja, svi započinju time koji se zakon primjenjuje i to je redovito 173/03 ili neki od prije i ne znam točnu oznaku. Dakle radi se o predmetima čiji j eprijedlog podnesen prije lipnja 2005. - izmjena 88/05. Molim vas, kakva je praksa na drugim sudovima i meni bi logično bilo da OZ kao primarno postupovni zakon primjenjuje od njegova stupanja na snagu.

Nesumnjivo da zakoni u pravilu nemaju retroaktivno djelovanje, ali najnovija izmjena OZ-a - čl 28 navodi točno 3 određena čl tih izmjena koji se neće primjenjivati na tekuće postupke - koji su počeli prije stupanja tih izmjena. Kakva su vaša iskustva, negdje kažu da se te izmjene primjenjuje samo na nove postupke , neki da se primjenjuju izuzev ta 3 čl i na stare postupke. Sudovi su zatrpani hanžekovićima - HRT ovrhama, i kako riješavati sve te silne spise, jer su svi ti prijedlozi išli redovito 2004 i prvoj polovici 2005, a zakon 173/03 daje strankama preduvjete za max odugovlačenje post i ne može im se ništa. Kako riješit sve te zaostatke o kojima bruji cijela nacija, primjenom takvih zakona sigurno ne.

Da li sud može odgoditi ovrhu, ako je prije godinu ipo jedan od ovrgovoditelja to predložio, a sud formalno nje donio rješenje o toj odgodi, te može li donijeti isto to rješenje na ročištu ako mu to stranke suglasno predlože, ali na strani ovrhovoditelja nisu bila sva trojica nego samo jedan od njih, niti je bio njihov zajednički punomoćnik. Dakle samo ovršenik i jedan od ovrhovoditelja, ali su svi ostali uredno pozvani. Druga stvar, ovrha 2006. obustavljena u 6 mjesecu, u 9 podnesen drugi prijedlog za ovr na identičnoj nekretnini, na kojem je opet kao u prvom slučaju dozvoljena ovrha. Ali u prvom predmetu je naknadno podnesena žalba - žalba po proteku roka, dakle nakon što je podnesen drugi ovr prijedlog, i to je otišlo žup sudu na odluku. Da li može egzistirati i postupak po drugom prijedlogu unatoč činjenici da o prvom teče postupak po žalbi. Napominjem da se radi o identičnoj nekretnini koja je predmet oba rješenja o ovrsi, i da se radi o istim strankama, time da u drugom predmetu nije dostavljeno rješenje zk odjelu, a došlo je do promjene vlasništva nad nekretninom nad kojom se provodi ovrha. Da li i činjenica da uz drugi prijedlog ovrh nij podnio i valjan zk izvadak i da li bi mi taj nedostatak bio osnova za žalbu - promjenjen je vlasnik opterećene nekretnine.

da li službenik u pravosuđu koji ima ugovor o radu na određeno - na 6 mjeseci, prilikom otkazivanja ugovora prije proteka tog roka mora odrađivati otkazni rok. ZOR navodi 1 mjesec ali to je za ugovore nan neodređeno, isto to i kolektivni ugovor za drž. službenike, koji spominje mogućnost da se on produži još za 3 mjeseca u slučaju neodgodivih poslova, ali nigdje ne navode što je s onima na određeno. Da li se na njih odnosi odredba ZOR-a o probnom radu gdje je otkazni rok 8 dana, mislim da ne, ima razlike ugovora na određeno i probnog rada, ali koja su vaša iskustva, nisam potpuno siguran u svoj stav. Zahvaljujem .

Da li je obzirom na odredbe iz t 5. ovog članka, obeštećenje dr strane uvijek obvezno, bez obzira što strana koja raskida apsolutno nije kriva za nastup promjenjenih okolnosti zbog kojih raskida ugovor

Da li je naknadno stupanje na snagu novog pravilnika ( ako je temeljem odredbi starog sklopljen ugovor i za čije stupanje na snagu ugovorne str. nisu znale pri njegovom sklapanju - ugovora )opravdan razlog za poništaj tog ugovora i da je li time ugovorna strana koja zbog tih izmjena traži poništaj u obvezi naknaditi štetu drugoj zbog odustanka ove prve.

da, samo je problem što je ove iz ureda za j. nabavu nemoguće dobiti, možda bi se mogli pozivati na raskid prvotnog ugovora zbog promjenjenih okolnosti obzirom da stranke nisu krive za zakonske izmjene koje szu uzrokovale i promjene natječajnih uvjeta a time i sadržaja ugovora, jer je problem u tome što u slučaju ponovnog natječaja druga ugovorna strana ima pravo na obeštečenje.

postoji ugovor sklopljen ( u skaldu s odredbama zakona o javnoj nabavi )između poduzeća u vlasništvu države i privatnog poduzeća kao izvođaća radova. Ugovor je zbog određenih zakonodavnih izmjena koje su došle nakon sklapanja ugovora izmjenjen, odnosno izmjenjena je lokacija, te je tada izmjenjena i cijena radova - smanjena, obzirom da je objekt sada veći. Da li je mougće izmjeniti postojeći ugovor s prvotnim izvođačem i njega zadržati kao ugovornu staranu, ili je potrebno raspisati novi javni natječaj, obzirom na izmjenjene odredbe ugovora.

svedrović, Jesenković,Palarić Ivanišević, Damjanović, - prvo troje samo svoja pitanja, a za njih dvije posljednje nisma posebno učio po pitanjima, ali pri ponavljanju sigurno posljednjih par dana valja samo po pitanjima

Dobit ćeš nešto veću uvjetnu kaznu i to je to, nema šanse da se za toliku količinu trave dobije zatvor. Jako puno bi ti pomoglo ta potvrda, ali kako nisi prestao s konzumacijom, ništa od toga. Za takve stvari obično ide kazneni nalog, ali zbog povratništva si u nešto težoj situaciji, ali ipak ne JOŠ za zatvor.